240px|mini|desno|Vjekoslav Karas: Rimljanka s lutnjom Kultura (izvorno iz lat. colere – obrađivati, nastanjivati, njegovati) koncept je koji obuhvaća društveno ponašanje, institucije i norme prisutne u ljudskim društvima, kao i znanje, vjerovanja, umjetnosti, zakone, običaje, sposobnosti, stavove i navike pojedinaca unutar tih skupina. Kultura često potječe ili se pripisuje određenom području.
Kulturne skupine Zajednica – društvena jedinica bilo koje veličine koja dijeli zajedničke vrijednosti. Zajednice se kreću u veličini i opsegu, od susjedstva do narodnih i međunarodnih zajednica. Mogu biti fizičke ili virtualne. Narod – mnoštvo osoba promatrano kao cjelina, kao u slučaju etničke skupine ili nacije. Kolektivno, na primjer, suvremeni Frizi i Danci su dva srodna germanska naroda, dok se razne etničke skupine Bliskog istoka često jezikoslovno kategoriziraju kao semitski narodi. Etnička skupina – društveno definirana kategorija ljudi koji se identificiraju jedni s drugima na temelju zajedničkog nasljednoga, društvenog, kulturnog ili nacionalnog iskustva. Pripadnost etničkoj skupini obično se definira zajedničkom kulturnom baštinom, podrijetlom, mitom o podrijetlu, poviješću, domovinom, jezikom i/ili dijalektom, simboličkim sustavima kao što su religija, mitologija i obredi, kuhinja, stil odijevanja, tjelesni izgled itd. Društvo – skupinpa ljudi uključenih u trajne međuljudske odnose, ili velika društvena skupina koja dijeli isti geografski ili društveni teritorij, tipično podložna istoj političkoj vlasti i dominantnim kulturnim očekivanjima. Ljudska društva obilježavaju obrasci odnosa (društveni odnosi) između pojedinaca koji dijele prepoznatljivu kulturu i institucije; dano društvo može se opisati kao zbroj takvih odnosa među njegovim sastavnim članovima. Civilizacija – svako složeno društvo koje obilježava urbani razvoj, društvena uslojenost, oblici simboličke komunikacije (obično sustavi pisanja) i percipirano odvajanje od prirodnog okoliša i dominacija nad njim.
Sastavnice kulture Umjetnost – velika potpodjela kulture, sastavljena od mnogih stvaralačkih pothvata i disciplina. Umjetnost obuhvaća likovne, književne i izvedbene (scenske) umjetnosti. Odjeća – moda, nakit Gastronomija – umijeće i znanost dobrog jela,Merriam-Webster "Gastronomy - Definition" uključujući proučavanje hrane i kulture. Priprema hrane – čin pripreme hrane za jelo. Obuhvaća širok raspon metoda, alata i kombinacija sastojaka za poboljšanje okusa i probavljivosti hrane. Hrana, prehrana i piće * Kuhinje – specifičan skup kulinarskih tradicija i praksi, često povezanih s određenom kulturom. Čokolada – sirova ili prerađena hrana proizvedena od sjemena kakaovca Theobroma cacao. Vino – alkoholno piće, napravljeno od fermentiranog voćnog soka, obično od grožđa. Književnost – umjetnost pisanih djela. Dječja književnost – priče, knjige i pjesme za djecu. Fikcija – bilo koji oblik pripovijedanja koji se, djelomično ili u cijelosti, bavi događajima koji nisu činjenični, već ih je izmislio autor. Publicistika – oblik bilo koje naracije, izvještaja ili drugog pisanog djela čije su tvrdnje i opisi shvaćeni kao činjenični. Pjesništvo (poezija) – književna umjetnost u kojoj se jezik koristi zbog svojih estetskih i evokativnih kvaliteta uz, ili umjesto, svog očitog značenja. Kritička teorija – ispitivanje i kritika društva i kulture, oslanjajući se na znanje iz društvenih i humanističkih znanosti. Scenska umjetnost – oblici umjetnosti koji koriste vlastito tijelo, lice (mimiku) i prisutnost umjetnika kao komunikacijsko sredstvo. Cirkus – izvedbe klaunova, akrobata, dresiranih životinja, umjetnika na trapezu, glazbenika, hodača po žici, žonglera, monociklista i drugih umjetnika koji manipuliraju objektima i izvode vratolomije. Komedija – bilo koji diskurs ili djelo općenito namijenjeno da bude duhovito ili da zabavi izazivanjem smijeha, posebno u kazalištu, televiziji, filmu i stand-up komediji. Stand-up komedija – izvedba komičara pred publikom uživo, obično izravno razgovarajući s njom. Ples – umjetnička forma kretanja tijela, obično ritmičnog i uz glazbu, koristi se kao oblik izražavanja, društvene interakcije, ili se predstavlja u duhovnom ili izvedbenom okruženju. Film – pokretne slike, umjetnička forma koja vizualno bilježi izvedbe. Kazalište – suradni oblik likovne umjetnosti koji koristi žive izvođače za predstavljanje iskustva stvarnog ili zamišljenog događaja pred publikom uživo na određenom mjestu. Glazba – umjetnička forma čija su sredstva zvuk i tišina. Glazbeni žanrovi Klasična glazba Opera – umjetnička forma u kojoj pjevači i glazbenici izvode dramsko djelo koje kombinira tekst (nazvan libreto) i glazbenu partituru.Some definitions of opera: "dramatic performance or composition of which music is an essential part, a branch of art concerned with this" (Concise Oxford English Dictionary); "any dramatic work that can be sung (or at times declaimed or spoken) in a place for performance, set to original music for singers (usually in costume) and instrumentalists" (Amanda Holden, Viking Opera Guide); "musical work for the stage with singing characters, originated in early years of 17th century" (Pears Cyclopaedia, 1983 ed.). Jazz – glazbeni stil koji je nastao početkom 20. stoljeća u afroameričkim zajednicama na jugu Sjedinjenih Država, miješajući afričke i europske glazbene tradicije. Popularna glazba Narodna, tradicijska i folklorna glazba Glazbala – naprave stvorene ili prilagođene za stvaranje glazbenih zvukova. Scenska umjetnost – tehnički aspekti kazališne, filmske i videoprodukcije. Uključuje, ali nije ograničeno na, izgradnju i postavljanje scenografije, vješanje i fokusiranje rasvjete, dizajn i nabavu kostima, šminku, nabavu rekvizita, scensko upravljanje, te snimanje i miksanje zvuka. Likovna umjetnost – umjetničke forme koje prvenstveno stvaraju vidljiva djela (slike, crteže i sl.). Arhitektura – umjetnost i znanost dizajniranja i podizanja zgrada i drugih fizičkih struktura. Klasična arhitektura – arhitektura klasične antike i kasniji arhitektonski stilovi pod njezinim utjecajem. Obrt – izrada stvari rukama i vještinom. Dizajn – proces planiranja cjelokupnog izgleda objekta. Crtež – likovna umjetnost koja koristi bilo koji broj instrumenata za crtanje za označavanje dvodimenzionalnog medija. Film – pokretne slike. Slikarstvo – praksa nanošenja boje, pigmenta, boje ili drugog medija na površinu kistom ili drugim predmetom. Povijest slikarstva Fotografija – umjetnost, znanost i praksa stvaranja slika snimanjem zračenja na mediju osjetljivom na zračenje, kao što je fotografski film ili elektronički senzori slike. Skulptura – trodimenzionalno umjetničko djelo stvoreno oblikovanjem ili kombiniranjem tvrdih materijala – obično kamena poput mramora – ili metala, stakla ili drva. Zabava – svaka aktivnost koja pruža razonodu. Zabava je općenito pasivna, kao što je gledanje opere ili filma. Fikcija – bilo koji oblik naracije koja se, djelomično ili u cijelosti, bavi događajima koji nisu činjenični, već ih je izmislio autor. Fantastika – žanr fikcije koji koristi magiju i nadnaravno kao primarne elemente radnje, teme ili okruženja, često u izmišljenim svjetovima, općenito izbjegavajući tehnički/znanstveni sadržaj tipičan za znanstvenu fantastiku, ali se preklapa s njom. Znanstvena fantastika – žanr fikcije koji se bavi imaginarnim, ali više-manje vjerojatnim (ili barem nenadnaravnim) sadržajem poput budućih postavki, futurističke znanosti i tehnologije, putovanja svemirom, izvanzemaljaca i paranormalnih sposobnosti. Istraživanje posljedica znanstvenih inovacija jedna je od svrha znanstvene fantastike, čineći je "književnošću ideja." Igre – strukturirana igra, obično poduzeta radi užitka, koja uključuje ciljeve, pravila, izazov i interakciju. Društvene igre Šah – društvena igra za dvoje igrača koja se igra na šahovskoj ploči, četvrtastoj ploči s 64 polja raspoređena u mrežu osam puta osam. Svaki igrač započinje igru sa šesnaest figura: jednim kraljem, jednom damom, dva topa, dva skakača, dva lovca i osam pješaka. Igre s kartama Poker – obitelj kartaških igara koje dijele pravila klađenja i obično (ali ne uvijek) rangiranje ruku. Videoigre – elektroničke igre koje uključuju interakciju s korisničkim sučeljem za generiranje vizualne povratne informacije na video uređaju. Sport – organizirana, natjecateljska, zabavna i vješta aktivnost koja zahtijeva predanost, strategiju i poštenu igru, u kojoj se pobjednik može definirati objektivnim sredstvima. Općenito govoreći, sport je igra temeljena na fizičkoj atletičnosti. Humanističke znanosti – akademske discipline koje proučavaju ljudsko stanje, koristeći metode koje su prvenstveno analitičke, kritičke ili spekulativne, za razliku od uglavnom empirijskih pristupa prirodnih znanosti. Klasični studiji – grana humanističkih znanosti koja obuhvaća jezike, književnost, filozofiju, povijest, umjetnost, arheologiju i sve druge kulturne elemente drevnog mediteranskog svijeta (brončano doba oko 3000. pr. Kr. – kasna antika oko 300.–600. po. Kr.); posebno antičku Grčku i antički Rim. Masovni mediji – raznolike medijske tehnologije i njihov sadržaj namijenjen dosezanju velike publike masovnom komunikacijom. Uključuje radio i televizijsko programiranje, masovno izdavanje knjiga, časopisa i novina, mrežni sadržaj te filmove i audiosnimke. Tradicija – vjerovanje ili ponašanje prenošeno unutar skupine ili društva sa simboličkim značenjem ili posebnim značajem s porijeklom u prošlosti. Uobičajeni primjeri uključuju praznike ili nepraktičnu, ali društveno značajnu odjeću (poput odvjetničkih perika ili mamuza vojnih časnika), ali ideja se također primjenjuje na društvene norme poput pozdrava. Proslava Festivali – zabavni događaji usredotočeni na jedinstveni aspekt zajednice i slave ga, obično ih organizira ta zajednica. Turizam – putovanje u rekreacijske, slobodne ili poslovne svrhe. Svjetska turistička organizacija definira turiste kao ljude koji "putuju i borave na mjestima izvan svog uobičajenog okruženja ne duže od jedne uzastopne godine radi razonode, posla i drugih svrha." Turizam je važan, au nekim slučajevima i vitalan za mnoge zemlje. Prepoznat je u Manilskoj deklaraciji o svjetskom turizmu iz 1980. kao "aktivnost bitna za život nacija zbog svojih izravnih učinaka na društveni, kulturni, obrazovni i ekonomski sektor nacionalnih društava i njihove međunarodne odnose." Turistička znamenitost – mjesto interesa koje turisti posjećuju, obično zbog svoje inherentne ili izložene prirodne ili kulturne vrijednosti, povijesnog značaja, prirodne ili izgrađene ljepote, nudeći razonodu, avanturu i zabavu. Popisi turističkih atrakcija
Vrste kultura Organizacijska kultura – ponašanje ljudi unutar organizacije i značenje koje ljudi pridaju tim ponašanjima. Kultura organizacije uključuje njezinu viziju, vrijednosti, norme, sustave, zemlje, simbole, jezik, pretpostavke, uvjerenja i navike.
Kulture prema aspektu Potrošačka kultura – društvo temeljeno na potrošnji Kultura visokog konteksta – kultura s tendencijom korištenja poruka visokog konteksta, što rezultira usmjerenošću prema unutarnjim skupinama Kultura niskog konteksta – kultura s tendencijom da se ne usmjerava prema unutarnjim skupinama Neinstitucionalna kultura – kultura koja proizlazi odozdo prema gore iz samoorganizirajućih inicijativa, a ne odozgo prema dolje od države Participativna kultura – kultura u kojoj privatne osobe (javnost) ne djeluju samo kao potrošači, već i kao suradnici ili proizvođači (prosumeri) Kultura dopuštenja – društvo u kojem su ograničenja autorskih prava sveprisutna i provode se u mjeri da svaka upotreba djela zaštićenih autorskim pravima treba biti izričito iznajmljena Remiks kultura – društvo koje dopušta i potiče izvedeno djelo Tradicionalna kultura – zajednica koja ostaje usmjerena na opstanak kao glavni kamen temeljac svog ekonomskog ponašanja, kao i pridržavanje svojih drevnih sustava vjerovanja i manira.