Ordu ili Altınordu (grčki: Κοτύωρα) lučki je grad na crnomorskoj obali Turske i glavni grad pokrajine Ordu. Grad čini urbani dio okruga Altınordu s populacijom od 235 096 stanovnika u 2023. godini."Ordu". citypopulation.de. Retrieved 10 January 2024.
Ime Starogrčki i rimski izvori grad su nazivali Cotyora ili Kotyora ili Cotyorum (starogrčki: Κοτύωρα)Pliny the Elder, The Natural History
Turski pisac i etnolog Özhan Öztürk tvrdi da je ime navodno sastavljeno od stare čanske riječi za keramiku ('Koto', slično mingrelskom 'Koto', gruzijskom 'Kotani' i lazskom 'Katana') i uobičajenog kartvelskog sufiksa koji označava pripadnost ('Uri'). Na zanskom (također poznatom kao kolhidski) Kotjora znači mjesto gdje se izrađuje keramika.Özhan Öztürk. Ovu tvrdnju podupire i nekoliko drugih kartvelskih toponima koji postoje u regiji, kao i sama regija koja je povijesno poznata kao Djanik (od imena naroda Čani).Özhan Öztürk.
Suvremeni naziv Ordu, što na osmanskom turskom znači "vojni logor", etablirao se u vrijeme Osmanskog Carstva zbog vojnog položaja koji se nalazio u blizini današnjeg grada.
Povijest lijevo|mini|Grad u vrijeme Osmanlija. U 8. stoljeću prije Krista, Milećani su u istoimenom zaljevu osnovali Kotjoru (Κοτύωρα), jednu od niza kolonija duž obale Crnog mora.Pliny the Elder, The Natural History, note 9 Ksenofont u svojem djelu Anabaza navodi da je grad bio kolonija grada Sinopa,Xenophon, Anabasis, 5.5.3 i da se vojska od Deset tisuća tamo 45 dana utaborilo prije no što su krenuli na put kući.Olshausen, Eckart, "Cotyora" in Brill's New Pauly, Antiquity Anabasis V.5.3fEncyclopedia Britannica, 11. izdanje, s.v. Ordu Ksenofont također navodi da su nakon što je Deset tisuća stiglo u Kotyoru iz Sinope stigli izaslanici koji su izrazili svoje strahove naspram prisutnosti vojnika s objašnjenjem da im ne pripada samo grad, već i cijelo šire područje. Veleposlanici su bili zabrinuti da bi vojska mogla opustošiti to područje te su ušli u pregovore s vojnicima.Xenophon, Anabasis, 5.5.7 Diodor Sicilski je također napisao da je to bila kolonija koju su osnovali Sinopljani.Diodorus Siculus, Library, § 14.31.1 Strabon piše da je Kotjora poslala ljude da osnuju koloniju Farnakiju,Strabo, Geography, 12.3 ali njegove riječi ne isključuju mogućnost da su i drugi gradovi ju drugi gradovi osnovali.Dictionary of Greek and Roman Geography (1854), Cerasus Pod Farnakom I. Pontskim, Kotjora je ujedinjena u sinoikizmu s gradom Kerasom (suvremeni Giresun). Arijan ga u svom djelu Putopis sa Crnog mora 131. godine opisuje kao selo "i to ne veliko".16.3 Translated in Arrian: Periplus Ponti Euxini, edited and translated by Aidan Liddle (London: Bristol Classical Press, 2003), p. 75 Ptolomej ga je u svojoj Geografiji iskvarenim imenom nazivao Kyteoron ili Cyteoron (Κυτέωρον), te je napomenuo da se nalazio unutar regije Polemonski Pont, jedne od administrativnih podjela Ponta tijekom rimskog razdoblja.Ptolemaeus, Geography, 5.6.4 - topostextPtolemaeus, Geography, p.26 Stjepan Bizantski grad je nazivao Cotjora.Stephanus of Byzantium, Ethnica U Sudi se navodi da se također zvao Cytora ili Kytora (Κύτωρα).Suda, ka.2170
Područje je došlo pod kontrolu Danišmenda, zatim Seldžučkih Turaka 1214. i 1228. godine, te Hadžiemiroğulları Beylika 1346. godine. Godine 1461. prešao je pod vlast Osmanlija zajedno s Trapezundskim Carstvom.
Moderni grad osnovali su Osmanlije kao Bayramlı u blizini Eskipazara kao vojno uporište 5 km zapadno od Ordua.
Godine 1869. ime grada promijenjeno je u Ordu i ujedinjen je s okruzima Bolaman, Perşembe, Ulubej, Hansamana (Gölköy) i Aybastı. Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće više od polovice stanovnika bili su grčki i armenski kršćani, te je bio poznat po svojim grčkim školama.Encyclopedia Britannica 11. izdanje, s.v. Ordu
Dana 4. travnja 1921. izdvajanjem iz vilajeta Trapezond stvorena je pokrajina Ordu.
Arheološki nalazi Godine 2016. lokalni je arheolog je otkrio mramorni kip Kibele. Godine 2018. na istom su mjestu otkrili i kipove Pana i Dionisa.Dionysus, Pan sculptures found at site of 2,100-year-old goddess Kybele in northern Turkey Arheolozi su se 2021. godine žalili što je lokalni kamenolom koristio dinamit i time uništio neke od kamenih grobnica.Ancient castle under threat of quarry
U prosincu 2021. arheolozi su u okrugu Kurtulus u Orduu objavili da je pronađeno osam grobnica starih 1600 godina u kojima su otkrili ljudske i životinjske ostatke, mnoštvo komada nakita od zlata, srebra, stakla i bronce. Na istom području istraživači su otkrili bizantsku samostansku crkvu i utvrdili da je posvećena caru Konstantinu i njegovoj majci Heleni.
Suvremeni grad desno|mini|Stare kuće u Taşbaşı/Altınordu. mini|Pogled na Ordu s brda Boztepe mini|Obala Ordua i brdo Boztepe Tvornica slatkiša Sağra poznata je po prodaji mnogih vrsta lješnjaka prelivenih čokoladom, jedna je od glavnih gradskih atrakcija.
Žičara Boztepe još je jedna popularna atrakcija koja je postala suvremeni simbol grada.
Lokalna je glazba tipična za crnomorsku regiju, a od narodnih glazbala ističe se gudački instrument kemençe. Kuhinja se prvenstveno temelji na lokalnom povrću i uključuje tipična turska jela poput pidea i kebaba i zanimljivija jela poput običnog ili karameliziranog "prženog sladoleda".
Gospodarstvo Ordu je jedna od pokrajina u Turskoj u kojoj se najviše uzgajaju lješnjaci. Područje je poznato po lješnjacima, ovdje se naime proizvodi oko 25 posto svjetskog uroda. Oko 80% gospodarske aktivnosti ove pokrajine čini ova poljoprivredna kultura. Turska u cjelini proizvodi oko 75 posto lješnjaka u svijetu. Od 1920. godine, Ordu je bio jedan od rijetkih proizvođača zelenog graha koji se izvozio u Europu, a ovdje su se također nalazile plantaže murve za uzgoj dudovog svilca. Danas je grad djelomično industrijaliziran i član je tzv. Anatolijskih tigrova.
Znamenitosti
etnografski muzej Paşaoğlu Konağı. kulturni centar Taşbaşı Boztepe – brdo od 550 m s pogledom na grad sa zapada. Od lipnja 2012. godine, sustav žičare omogućuje jednostavan prijevoz između gradske obale i vrha brda. Gondola Ordu Boztepe može prevesti do vrha brda 900 putnika na sat. Stare kuće Ordua u starom gradskom središtu džamija Yalı Camii, također nazvana Aziziye Camii Atik İbrahim Paşa Camii, također nazvan Orta Cami – džamija izgrađena 1770. Eski Pazar Camii – džamija s pripadajućim turskim kupeljima Efirli Camii – džamija Jazonov rt je mali poluotok i arheološko nalazište. Ime je dobio po mitološkom vođi argonauta Jazonu.
Sport Grad je sjedište nogometnog kluba Orduspor sa stadionom 19 Eylül u srcu grada. Nogometni klub Orduspor igrao je u Superligi Turske nekoliko sezona. Klub ima i košarkašku momčad.
Gradovi prijatelji Ordu je pobratimljen s:
Batumi, Gruzija, od 2000 Ganja, Azerbajdžan, od 2013 Marmaris, Turska, od 2021. Zugló, Mađarska, od 2025.
Klima Područjem vlada vlažna suptropska klima ( Köppen : Cfa, Trewartha: Cf), kao i većim dijelom istočne crnomorske obale Turske. Prevladavaju topla ljeta, hladne zime i obilne oborine tijekom cijele godine, koje su najobilnije u jesen i zimi.
Snježne padaline su povremene između prosinca i ožujka, sniježe tjedan ili dva, rijetko mogu biti obilne.
Temperatura vode, kao i u ostatku crnomorske obale Turske, uvijek je hladna i varira između 8 i 20°C tijekom cijele godine.
Izvori
Vanjske poveznice Stranice općine Ordu
Kategorija:Gradovi u Turskoj