right|200px|thumb|Stranica iz rukopisa Sude Suda (grč. Σοῦδα) naziv je za bizantsku enciklopediju iz 10. stoljeća, koja se ranije navodila kao Suida, jer je pripisivana istoimenom nepoznatom autoru. Ovaj enciklopedijski leksikon napisan je srednjovjekovnim grčkim jezikom i sadrži oko 30 000 odrednica. Sadržaj mnogih odrednica oslanja se na starogrčke izvore koji su u međuvremenu izgubljeni.
Sastavljanje ovog leksikona, koje se datira u sredinu 10. stoljeća, bilo je uvjetovano potrebom za izvjesnom rekapitulacijom znanstvenog i književnog stvaralaštva antičkog, helenističkog i bizantskog razdoblja, kao i nagomilavanjem znanja i djela iz raznih područja. Zahvaljujući bogatoj i raznovrsnoj građi, Suda je važan izvor za rekonstrukciju pojmova, znanja, pa i određenog broja izgubljenih književnih djela iz starogrčke i bizantske književnosti.
To svakako nije prvi bio leksikon na grčkom jeziku: Suda koristi već postojeće rječnike Harpokrationa i Eladija. Ostali izvori su: glosari i sholijari pravnog, teološkog, književnog karaktera (četiri zbirke sholija uz Aristotela, Sofokla, Homera, Tukidida); članci iz svjetovne i crkvene povijesti (najviše Izvodi Konstantina Porfirogenita i Kronika Jurija Amartola); Onomatolog Isihija Milesija u preradi iz 829 – 857., jedan od glavnih izvora Focijeve Biblioteke; Teodoroetovi komentari psalama i dr.Dimitrije Bogdanović, "Predgovor", u: Hans Georg Bek, Putevi vizantijske književnosti, 1967., str. 61 – 62.
Izvori
Vanjske poveznice Suda On Line . Online izdanje Sude. Suda Lexicon in three volumes, Cambridge, 1705.; grčki tekst i latinski prijevod: Vol 1 Vol 2 Vol 3
Kategorija:Srednjovjekovna književnost Kategorija:Bizant Kategorija:Enciklopedije