Aleksandar Milles (Zagreb, 30. rujna 1964. – Zagreb, 5. lipnja 1995.), poznat kao Profesor, bio je glavni okrivljenik u slučaju pljačke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u razdoblju od 1982. do 1988. godine.
Djetinjstvo i rana mladost Rođen je 30. rujna 1964. u obitelji Konstantina i Katarine (Katje) Milles (djevojački Goldoni) u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, te upisuje pravni fakultet u Zagrebu koji nikada nije završio.
Otac Konstantin bio je rodom iz Delnica, te se tijekom Drugoga svjetskog rata priključio Narodnooslobodilačkoj borbi, gdje je neko vrijeme proveo kao ratni dopisnik, da bi nakon oslobođenja, od 1945. do 1985. karijeru proveo u novinarstvu, a već je tijekom 1946. imenovan urednikom na Radio Zagrebu, kasnije stalno mijenjajući redakcije od Vjesnika u srijedu, Studija, Starta, te je u tom razdoblju bio poznat kao vanjskopolitički novinar, uslijed čega je često putovao u inozemstvo, odradivši intervjue s mnogim poznatim svjetskim ličnostima, poput Johna Lenona, John Paula Gettyja III., Richarda Burtona i druge.
Po uzoru na oca, novinarstvom se nakon završenog studija prava i odrađene vježbeničke prakse na Općinskom sudu u Zagrebu, počela baviti i Maja Milles, kao jedna od predvodnica istraživačkog novinarstva, te je među prvima aktivno pratila pravosudne slučajeve, pišući pritom ozbiljne članke i reportaže s tematikom iz crne kronike.Vuković, Milan, Sile zla nad hrvatskom, Hrvatsko slovo, Zagreb, 2002., str. 29.
Kriminalna karijera Sam Milles je još u djetinjstvu i ranoj mladosti pokazivao određene znakove devijantnosti, nije bio sklon druženju s vršnjacima, a fascinirao ga je otvoren plamen, te je navodno bio sumnjičen za izazivanje nekih požara. Nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja povremeno se bavio čišćenjem tavana i podruma, te se tako počeo baviti otkupom i preprodajom starih knjiga na Cvjetnom trgu u Zagrebu, da bi se kasnije počeo oglašavati i po tadašnjim novinama. Uskoro upoznaje djelatnika NSK od kojeg otkupljuje prvu ukradenu knjigu, da bi u svojoj karijeri sretao brojne djelatnike knjižara i antikvarijata u Zagrebu, ali i šire na prostoru bivše Jugoslavije, iz Ljubljane i Beograda, ali i iz susjednih zemalja, iz austrijskog Graza u Austriji, talijanskih Udina i dr., stoga se u ovom kriminalnom događaju iskristaliziralo kako se radi o slučaju transnacionalnog kriminala.Vuković, Milan, Sile zla nad hrvatskom kulturom, Hrvatsko slovo, Zagreb, 2002., str. 38.
Presudom Okružnog suda u Zagrebu (posl. br. K-290/1988) od 27. rujna 1989., u velikom vijeću pod predsjedanjem suca Vladimira Vinje kao predsjednika vijeća, zatim suca Marijana Svedrovića kao člana vijeća, te naposlijetku sucima porotnicima Ivani Fadejev, Branko Kuzika i Đuro Marunić, donijelo je osuđujuću presudu kojom je Milles osuđen zbog pljačke i pronevjere počinjene u kontinuiranom razdoblju od kraja 1982. do 1988. godine kada je protupravno otuđio više od dvije tisuće starih knjiga, grafika, zemljovida i ilustracija stekavši tako protupravnu imovinsku korist od najmanje 1.688.700,00 DEM, čime je presudom Okružnog suda u Zagrebu za osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od petnaest godina, da bi povodom žalbe, presudom Vrhovnog suda RH ista bila smanjena na devet godina zatvora.Vuković, Milan, Sile zla nad hrvatskom kulturom, Hrvatsko slovo, Zagreb, 2002.Napad na neprocjenjivo blago, Slobodna Dalmacija, 23.09.1988., str. 29.
Kazna zatvora i smrt Tijekom izdržavanja kazne u kaznionici u Lipovici, na korištenju slobodnog vikenda, Milles je 5. svibnja 1994. godine zarobio i oteo policijskog službenika, prijeteći pritom vatrenim oružjem, da bi istoga pustio na intervenciju samog ministra unutarnjih poslova Ivana Jarnjaka.Toma, Ivanka, Zagreb: Razbojstvo, otmica policajca i uhićenje otmičara, Slobodna Dalmacija, 08.05.1994., str. 33. Tijekom odsluženja zatvorske kazne Milles je šest puta pokušao učiniti samoubojstvo, posljednji put skokom sa trideset metara visokog dimnjaka kotlovnice kaznionice u Lipovici, kojom prilikom je zadobio višestruke ozlijede,Toma, Ivanka, Milles skočio s dimnjaka, Slobodna Dalmacija, 14.05.1994., str. 34. te je stoga bio premješten u zatvorsku bolnicu u Svetošimunskoj ulici u Zagrebu, gdje je dana 5. lipnja 1995. počinio samoubojstvo trovanjem.
Pokopan je na gradskom groblju Mirogoj u Zagrebu.
Nasljeđe Sudski postupak bio je poseban po tome što su ga cijelog, prvi puta nakon suđenja ratnom zločincu i ministru iz Vlade NDH Andriji Artukoviću, snimale televizijske kamere Radiotelevizije Zagreb. Na temelju snimljene filmske građe po dozvoli Vrhovnog suda Hrvatske izrađen je 1989. dokumentarni film pod naslovom Iz crnog albuma: velika pljačka biblioteke urednika Obrada Kosovca, scenaristice Lade Džidić, redatelja Danka Volarića. Film je u svibnju 1990. emitiran na programu RTV Zagreba.
Tijekom 2006. godine u produkciji Nove TV dokumentarne emisije Istraga, urednika i voditelja Roberta Valdeca, emitirana je epizoda s rekonstrukcijom velike pljačke NSK i analiziran slučaj Aleksandra Milesa.
Tijekom 2025. godine u produkciji RTL Televizije dokumentarnog serijala Dosje Jarak, urednika i voditelja Andrije Jarka, na temelju dostupne građe snimljena je epizoda Dosje Jarak: Pljačka stoljeća, koja se bavi kriminalnim događajem pljačke NSK, u kojem je glavnu ulogu imao Milles.
Izvori
Kategorija:Životopisi, Zagreb