Morska bolest se pojavljuje zbog razlike između stvarnog i očekivanog kretanja. Simptomi obično uključuju mučninu, povraćanje, hladan znoj, glavobolju, pospanost, zijevanje, gubitak apetita i pojačano slinjenje. Rijetke komplikacije mogu uključivati dehidraciju, probleme s elektrolitima ili rupturu donjeg jednjaka.
Uzrok morske bolesti je stvarno ili prividno kretanje. U to mogu spadati putovanje automobilom, putovanje zrakoplovom, putovanje morem, putovanje svemirom ili simulaciju stvarnosti. Rizični faktori uključuju trudnoću, migrene i Ménièreovu bolest. Dijagnoza se temelji na simptomima.
Liječenje može uključivati bihevioralne mjere ili lijekove. Bihevioralne mjere uključuju mirno držanje glave i usredotočivanje na horizont. Tri vrste lijekova imaju pozitivan učinak: antimuskarinski lijekovi poput skopolamina, H1 antihistaminici poput dimenhidrinata i amfetamini poput deksamfetamina. Nuspojave, međutim, mogu ograničiti upotrebu lijekova. Brojni lijekovi za mučninu poput ondansetrona nisu učinkoviti kod morske bolesti.
Ova bolest utječe na gotovo sve ljude pri dovoljnoj količini kretanja. Međutim, osjetljivost je varijabilna. Kod žena se pojavljuje lakše nego kod muškaraca. Morska bolest opisana je već u vrijeme Hipokrata. „Nauzeja“ dolazi od grčke riječi naus, što znači 'brod'.
Izvori
Kategorija:Translated from MDWiki