Mitralna insuficijencija, poznata i kao mitralna regurgitacija (MR), vrsta je bolesti srčanih zalistaka kod koje pri kontrakciji srca dolazi do povratnog toka krvi iz lijeve klijetke, kroz mitralni zalistak, u lijevu pretklijetku. Može nastupiti iznenadno ili postupno. Pri iznenadnom nastupu bolesti javlja se teško disanje i niski krvni tlak. Pri njenom postupnom nastupu, simptoma može biti malo, ali mogu se mogu razviti zaduha, palpitacije, bol u prsima ili oticanje nogu. Komplikacije mogu izazvati srčani zastoj.
Iznenadni početak bolesti može nastupiti zbog infektivnog endokarditisa ili puknuća papilarnog mišića kao posljedice srčanog udara, traume ili Marfanovog sindroma. Postupni početak bolesti može nastupiti zbog degenerativnih promjena uslijed prolapsa mitralnog zaliska, reumatske bolesti srca, infektivnog endokarditisa, kardiomiopatije, zatajenja srca ili fibrilacije atrija (pretklijetke). Sistolički šum obično je indikacija bolesti, a dijagnoza se potvrđuje ehokardiografijom.
U slučaju iznenadnog nastupa bolesti obično je potrebna hitna operacija. Nekima će možda biti potrebni vazopresori, intraaortalna balonska crpka i mehanička ventilacija kako bi im se stanje stabiliziralo prije operacije. U slučaju postupnog nastupa bolesti, operacija se potencijalno preporučuje samo ako bolest postane teška. Operativni zahvat može uključivati zamjenu ili popravak mitralnog zaliska. Ishodi variraju.
U svijetu je zabilježeno oko 175 milijuna slučajeva. Pogađa manje od 1 % ljudi mlađih od 45 godina i manje od 11 % ljudi starijih od 75 godina. Kronični oblik češći je nego akutni. Mitralna insuficijencija najčešći je oblik bolesti srčanih zalistaka. Šum mitralne insuficijencije prvi je put opisao Rene T. Laennec 1818. godine. Operacija mitralnog zaliska postala je dostupna krajem 1950-ih i početkom 1960-ih.
Izvori
Kategorija:Translated from MDWiki Kategorija:Srčane bolesti