Antisocijalni poremećaj ličnosti (ASPD ili APD) je poremećaj osobnosti prepoznatljiv po dugotrajnom obrascu nepoštivanja tuđih prava. Oboljeli često imaju povijest kriminala, opetovanog laganja, lošeg planiranja, agresivnog ponašanja, nemara prema sigurnosti drugih i ravnodušnosti nakon nanošenja boli drugima. Komplikacije mogu uključivati nezaposlenost i samoubojstvo.
Rizični faktori uključuju obiteljsku povijest bolesti, siromaštvo i zlostavljanje ili zanemarivanje u dječjoj dobi. Simptomi su prisutni od najmanje petnaeste godine života, a poremećaj ponašanja prisutan je i prije te dobi. Za formalnu dijagnozu potrebno je da osoba bude starija od 17 godina. Simptomi antisocijalnog poremećaja ličnosti također su nazivani psihopatijom, sociopatijom i disocijalnim poremećajem ličnosti (DPD). Radi se o poremećaju osobnosti klastera B.
Ne postoji specifičan tretman liječenja, a napori su usmjereni na ublažavanje simptoma. Hospitalizacija se nije pokazala korisnom. ASPD zahvaća oko 0,2 % – 3,3 % ljudi u određenoj godini. Muškarci obolijevaju otprilike tri puta češće nego žene. U muškoj populaciji s poremećajem zlouporabe alkohola ili supstanci stopa antisocijalnog poremećaja može biti veća od 70 %. Poremećaj se može ublažiti s godinama. Oboljeli imaju veću vjerojatnost smrti zbog nasilja.
Izvori