mini|465x465px|Govorno područje singalskoga (tamnoplavo označuje većinsko govorništvo, sivo manjinsko) Singalski jezik (sinh. සිංහල, siṁhala) indoarijski je jezik kojim prvenstveno govore Sinhalezi u Šri Lanki, koji su ujedno i najveća etnička skupina na tome otoku s oko 16 milijuna pripadnika. Govornika singalskoga ima i među ostalim etničkim skupinama na otoku, a 2001. godine bilo ih je 2 milijuna. Jezik se piše singalskim pismom, koje je brahmijsko pismo blisko granthi iz južne Indije.
Singalski je uz tamilski jezik jedan od službenih i nacionalnih jezika Šri Lanke. Kao i pali, singalski je igrao ključnu ulogu u razvoju teravada budističke književnosti.
Rani oblici singalskoga zabilježeni su već u 3. stoljeću prije nove ere.Paranavithana, Senarat. 1970. Inscriptions of Ceylon: Early Brāhmī Inscriptions. Prvi svezak. Taj je oblik još imao duge samoglasnike i aspirirane suglasnike – bio je prakrt sličan magadhiju i jezicima koji su se govorili tijekom Budinoga života. Najsrodniji su mu jezici veddah (šrilankanski kreol) i maldivski jezik. Ima dvije glavne inačice, govornu i pisanu, te je osobit primjer jezičnoga fenomena diglosije.
Etimologija Sinhala (siṁhala) sanskrtski je pojam. Nastao je iz sanskrtske riječi siṁha, 'lav'. Ponekad ga se tumači kao 'boravište lavova' prema navodno velikoj prisutnosti lavova (Panthera leo sinhaleyus) na otoku u prošlosti.
Povijest Razvoj singalskoga dijeli se na četiri epohe:Geiger, Wilhelm. "Chronological Summary of the Development of the Sinhalese Language". Zeitschrift Für Vergleichende Sprachforschung Auf Dem Gebiete Der Indogermanischen Sprachen 76, no. 1/2 (1959): 52–59. .
prakrt elu (3. st. pr. n. e. – 4. st.) prasingalski (4. st. – 8. st.) srednjovjekovni singalski (8. st. – 13. st.) suvremeni singalski (13. st. – danas)
Fonološki razvoj Najvažnije fonološke promjene singalskoga uključuju:
nestanak razlikovne aspiracije kod ploziva (npr. kanavā, 'jesti', odgovara sanskrtskom khādati i hindustanskom khānā) nestanak razlikovne duljine samoglasnika; dugi samoglasnici u suvremenom singalskom došli su putem posuđenica (npr. vibāgaya, 'ispit', od sanskrtskog vibhāga), ili kao rezultat sandhija nakon ispuštanja suglasnika (npr. dānavā, 'staviti', iz damanavā), ili iz složenica. pojednostavljenje suglasničkih klastera u duge suglasnike ili dugih suglasnika u kratke. (npr. sanskrtski viṣṭā, 'vrijeme' > prakrtski viṭṭa > singalski viṭa) promjena glasa /tʃ/ u /s/ ili /ɦ/ (npr. san̆da ili han̆da iz sanskrtskog candra) te promjena glasa /dʒ/ u /d/ (npr. dæla, 'mreža', iz sanskrtskog jāla) razvoj prednazaliziranih suglasnika iz sanskrtskih kombinacija nazala i zvučnih zapornika (kao kod han̆da) očuvanje početnih /w/ i /j/, od kojih je potonje zadržao samo kašmirski jezik (npr. kod viṭa i yutu, 'pristajali', iz sanskrtskog yukta)
Narječja i dijalekti Singalski ima različite inačice koje se dijele na dijalekte i narječja. Regionalne inačice pri tome su naglašene, a u njih spadaju i poznatije:
govor provincije Uva (Monaragala, Badulla) južnjački govor (Matara, Galle) kontinentalni govor (Kandy, Matale) govor Sabaragamua (Kegalle, Balangoda)
Diglosija Kod singalskoga je prisutna osobita diglosija, pri čemu su književni jezik i govorni jezik znatno različiti. Iako se leksik može razlikovati između formalnog i neformalnog jezika, ove se inačice znatno razlikuju u sintaksi i morfologiji. Književni je jezik rabljen u svim oblicima proze, poezije i u službenim dokumentima, ali i u govoru na televiziji i radiju. Govornim se jezikom govornici rabe u svakodnevici, u formalnim i neformalnim situacijama. Vjerske propovijedi, sveučilišna predavanja, politički govori i osobna pisma područja su u kojima se obilježja govornoga i književnoga jezika miješaju, a izbor između pojedinih obilježja tih dvaju inačica ima utjecaj na interpretaciju teksta.
Inačice se razlikuju u nizu sintaktičkih i morfoloških obilježja. Najočitija je razlika manjak slaganja između subjekta i predikata u govornome jeziku, karakteristično za književni jezik do te mjere da tipično služi kao odrednica književnoga jezika. Druge su razlike:
kopula (වෙනවා, venavā) u rečenicama izjednačavanja obavezna je u književnom, ali nedozvoljena u govornom jeziku akuzativ i lokativ ne postoje u kolokvijalnom, govornom singalskom (no prisutni su u formalnom govoru).
Fonologija Singalski ima malen broj suglasnika naspram drugih indoarijskih jezika, no također ima veći broj samoglasnika od većine. Kao otočni indoarijski jezici, singalski i divehijski imaju obilježja koja ih odvajaju od ostatka jezične porodice. Nazalni suglasnici singalskoga neobični su za porodicu jer im nedostaje retrofleksni nazal /ɳ/ unatoč tomu što imaju nazale na druga četiri mjesta tvorbe. Singalski i divehijski zajedno se ističu i prema prednazaliziranim suglasnicima, koji nisu prisutni u drugim indoarijskim jezicima.
Suglasnici usnenicizubnici/ desniciretrofleksinepčanicijedreniciglotalinazalimnɲŋprekidnici/ afrikatibezvučniptʈtʃkzvučnibdɖdʒgprednazalizirani()frikativi(f~ɸ)s(ʃ)htrilovirpribližniciʋlj mini|254x254px|Samoglasnici singalskoga
Samoglasnici prednjisredišnjistražnjikratkidugikratkidugikratkidugizatvoreniii:uu:srednjiee:ə(ə:)oo:otvoreniææ:aa:
Fonotaksa Domaće singalske riječi ograničene su na strukturu sloga (C)V(C), V̄ i CV̄(C), pri čemu je V kratki samoglasnik, V̄ dugi, a C suglasnik. Postoje određeni izuzetci, poput segmenta CC. Prednazalizirani plozivi ograničeni su na pojavljivanje između samoglasnika te ne mogu biti na kraju sloga. Kompleksniji klasteri suglasnika dopušteni su u posuđenicama, osobito iz sanskrta i engleskoga (primjerice ප්රශ්නය, praśnaya, 'pitanje'). Riječi ne mogu završiti nazalima, izuzev /ŋ/.Crothers, John H.; i dr. 1979. Handbook of Phonological Data from a Sample of the World's Languages. Stanford Phonology Archive. str. 160–162 Zbog gubitka frikativa /h/ u sufiksu /-hu/ tijekom razvoja jezika, sufiks /-u/ na kraju riječi djeluje kao zaseban slog.
Bilješke
Izvori
Literatura
Gair, James: Sinhala and Other South Asian Languages, New York 1998.
Vanjske poveznice
singalski jezik, Hrvatska enciklopedija
Wikipedija na singalskom jeziku
Kategorija:Jezici po abecedi:S Kategorija:Indoarijski jezici Kategorija:Jezici Šri Lanke