mini|Sahranjen je u Krakovu Justyn Józef Stanisław Karliński (fonetski: Justin Juzef Stanislav Karlinjski; Krakov, 23. jula 1862 – Beč, 1. oktrobra 1909) bio je poljski liječnik i bakteriolog.
Biografija
Justyn Karliński rođen je 23. jula 1862. u Krakovu u obitelji Franciszka Karlińskog, profesora astronomije na Jagelonskom univerzitetu, i Ludmiłe rođene Lucker. Kao dijete zanimala ga je ornitologija, a potom i medicina. Završio je srednju školu u Krakovu i studije medicine na Jagelonskom univerzitetu, gdje je godine 1886. stekao doktorat opće medicine. Godinu dana (1885/86) radio je kao asistent na katedri za patološku anatomiju. Godine 1886. odlazio je u Beč, gdje radio kao viši ljekar i mrtvozornik u garnizonskoj bolnici.
Godine 1887. preselio se u Bosnu. U početku je radio kao okružni ljekar u Čelebiću. Zbog teške sanitarne situacije u zemlji, upućivan je u razna mjesta: Konjic (1888/89, 1891), Stolac (1890), Visoko (1894), Gračanica (1896), Maglaj (1899), Čajniče (1903), Tešanj (1904). Od 1892. godine bio je glavni sanitarni inspektor pri vojnoj upravi BiH. Kao ljekar svakodnevno je radio u Bosni i Hercegovini, ali je od 1890-ih sarađivao i sa šefom turske sanitarne službe Pašom Bąkowskim. Godine 1891. i 1893. pratio je hodočašća iz Bosne u Mekku, gdje je prevladavala kolera. Zahvaljujući njegovoj zaštiti, epidemija nije stigla do Bosne. Za to je 1891. dobio Viteški križ reda Franje Josipa.
Od 1893. bio je liječnički pomoćnik turskog sultana. Uspio je steći priznanje za koje je i nagrađen. Bio je jedan od najbogatijih poljskih doktora u Bosni i Hercegovini. Kao pukovski ljekar, poslat je u Carigrad 1893. da se bori protiv kolere; tamo je izložio prvi sanitarni plan. U decembru 1893. sultan ga je odlikovao Komandantskim križem Osmanskog reda. Dobio je i oficirski križ Ordena krune Italije. Godine 1906. prešao je u mirnije stanje, posvetivši se isključivo medicinskom radu.
Sa 19 godina objavio je tri rasprave o flori Tatri. U oblasti nauke, bio je jedan od pionira bakterijskih istraživanja i epidemiolog (posebno u oblasti kolere). Otkrio je više od 20 bakterija u vodama Bosne. Njegov rad omogućio je razvoj vakcina za brojne zarazne bolesti ljudi i životinja (npr. protiv plamenjače svinja i goveđeg seruma protiv svinjske kolere). Autor je više desetina naučnih radova i članaka: na njemačkom, poljskom i srpskohrvatskom. Član je Međunarodne sanitarne komisije u Parizu, Društva prijatelja nauke u Poznanju, Zoološkog i botaničkog društva u Beču.
Njegova prva supruga bila je Helena Stern, kćer njemačkog književnika i pjesnika Adolfa Sterna, kojom se oženio 1892. Nakon njene smrti, 1906. godine, oženio se Marcelom Mikołajewicz. Imali su sina Wojciecha, koji je umro gotovo istovremeno sa ocem, i kćer Zofiju, koja se kasnije udala za Józefa Opica, klasičnog filologa iz Sarajeva. Stekao je značajno bogatstvo, posjedovao je zemlju u Tuzli i Baški.
Umro je 1. oktobra 1909. u Beču, a sahranjen je u Krakovu.
Reference
Vanjski linkovi
Kategorija:Rođeni 1862. Kategorija:Umrli 1909. Kategorija:Biografije, Kraków Kategorija:Poljski biolozi Kategorija:Poljski ljekari Kategorija:Poljaci u Bosni i Hercegovini