Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je organ izvršne vlasti Bosne i Hercegovine, koji vrši svoja prava i dužnosti kao vladine funkcije, zbog toga je za ovu instituciju ponekad u upotrebi i termin Vlada Bosne i Hercegovine. Sjedište Vijeća ministara BiH je u Sarajevu, u Zgradi prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine. Trenutna Predsjedavajuća Vijeća ministara je Borjana Krišto, članica HDZ-a.
Izbor Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo Bosne i HercegovineZakon o vijeću ministara BiH, a odobrava Predstavnički dom Parlamentarne skupštine. Predsjedavajući zatim predlaže ministre najdalje u roku od 35 dana koje, također, potvrđuje Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Historija
Nastanak
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine službeno je naslijedilo Vladu Republike Bosne i Hercegovine imenovanjem prvog saziva Vijeća, 3. januara 1997, nakon prvih poslijeratnih općih izbora održanih 14. septembra 1996. U svojim prvim godinama postojanja imala je 2 kopredsjedavajuća i samo 3 ministarstva, s obzirom na to da je značajan dio resora prebačen na nivo novouspostaljenih kantona i entiteta. Za prve kopredsjedavajuće izabrani su Boro Bosić i Haris Silajdžić.
Ocjena ustavnosti Dana 11. februara 1999. Mirko Banjac, u to vrijeme zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podnio je zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine za, između ostalog, ocjenu ustavnosti Zakona o Vijeću ministara BiH (Službeni glasnik BiH, br. 4/97), koja je predviđala postojanje dva kopredsjedavajuća i jednog potpredsjedavajućeg Vijeća ministara. Sud je u svojoj odluci 14. augusta iste godine, između ostalog, naveo sljedeće:
Također, Parlamentarnoj skupštini BiH dao se rok od 3 mjeseca od dana objavljivanja odluke u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine” da navedene odredbe Zakona usaglasi sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Nakon što to nije učinjeno, Ustavni sud je, postupajući po zahtjevu podnosioca, a na osnovu ranije odluke i pravnog stajališta iznesenog u razlozima odluke, utvrdio da određene odredbe Zakona o Vijeću ministara prestaju da važe.
Na osnovu toga, naredni (III) saziv Vijeća ministara imao je samo jednog predsjedavajućeg, a prvi samostalni bio je Spasoje Tuševljak (SDS). Također, formirana su 3 nova ministarstva, koja su prenešena sa entitetskog na državni nivo: ministarstvo trezora institucija, ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i ministarstvo za evropske integracije.
Zakon Visokog predstavnika Dana 18. decembra 2002. donesen je Zakon o Vijeću ministara BiH ("Službeni glasnik BiH", broj: 38/02) od strane Visokog predstavnika Paddya Ashdowna. Od narednog (VIII) saziva, predsjedavajući nije imao više nadležno ministarstvo, kako je to ranije bilo, a njegovi zamjenici su ministri u Vijeću ministara, koji moraju biti druge nacionalnosti od njega.
Također su formirana 4 ministarstva, ministarstvo sigurnosti, ministarstvo pravde, ministarstvo odbrane i ministarstvo komunikacija i prometa (ministarstvo civilnih poslova i komunikacija izgubilo je nadležnosti komunikacija), ministarstvo trezora institucija postalo je ministarstvo finansija i trezora, a nadležnosti ministarstva za evropske integracije preuzela je Direkcija za evropske integracije, stalno tijelo Vijeća ministara.
Struktura Vijeće ministara čini predsjedavajući i 9 ministara. Oni rade i odlučuju na sjednicama, pri čemu je potrebno da sjednici prisustvuje više od polovine članova, a najmanje po dva ministra iz svakog konstiutivnog naroda. U cilju kvalitetnog i efikasnog djelovanja, u okviru Vijeća djeluju stalni ili privremeni uredi, direkcije, službe, odbori i druga tijela. Za svoj rad Vijeće je odgovorno Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
Ministarstva Od 2002. postoje devet ministarstva koji čine Vijeće ministara: Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine.
Stalna tijela Stalna tijela Vijeća ministara su:
Odbor za ekonomiju - koordinirajuće tijelo za oblasti iz djelokruga rada Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, Ministarstva finansija i trezora i Ministarstva komunikacija i prometa. Odbor za unutrašnju politiku - koordinirajuće tijelo za oblast iz djelokruga rada Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstva civilnih poslova, Ministarstva pravde, Ministarstva sigurnosti i Ministarstva odbrane. Direkcija za evropske integracije - tijelo sa zadatkom da koordinira proces integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Direkcija je preuzela nadležnosti bivšeg Ministarstva za evropske integracije. Generalni sekretarijat - tijelo koje obavlja poslove koji se odnose na: pripremu sjednica i sastanaka, vođenje zapisnika, vođenje evidencije, informiranje javnosti, praćenje provedbe odluka Vijeća ministara, protokola, obavlja materijalno-finansijske, administrativne i tehničke poslove za Vijeće ministara u izvršavanju njegovih zadataka i stara se o objavljivanju odluka Vijeća ministara u službenim glasilima. Ured za zakonodavstvo - mjerodavno tijelo za davanje pravnog mišljenja o materijalima koji se upućuju Vijeću ministara u pogledu njihovog metodološkog jedinstva u pripremi i u pogledu usaglašenosti sa Ustavom BiH i zakonima BiH, za brigu o objavljivanju odluka u službenom listu BiH, entiteta i Brčko distrikta. Ured koordinatora za reformu javne uprave - ured za koordinaciju reformske aktivnosti između Vijeća ministara, entitetskih i Vlade Brčko distrikta, blisko sarađujući sa Delegacijom Evropske komisije u BiH. Direkcija za ekonomsko planiranje - direkcija nadležna za: koordinisanje pripreme godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih makroekonomskih projekcija, koordinisanje pripreme godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih strategija razvoja, monitoring implementacije godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih strategija razvoja, istraživanja i analizu ekonomskih trendova i istraživanja i analizu uključivanja svih slojeva društva u ekonomske tokove. Ured koordinatora Brčko distrikta BiH u Vijeću ministara - ured nadležan za: koordinaciju rada Brčko distrikta i Vijeća ministara, primjenu Konačne arbitražne odluke za Brčko s posebnim naglaskom na stvaranju uvjeta za predstavljanje Brčko distrikta u institucijama BiH, unapređenje Sporazuma o koordinaciji i saradnji između Vijeća ministara i Brčko distrikta i njenih protokola, uspostavljanje saradnje i koordinacija sa institucijama BiH, međunarodnim organizacijama, fondovima, ambasadama, kao i koordinacija sa nadležnim odjelima Vlade Brčko distrikta i drugim institucijama, radnim grupama i tijelima Brčko distrikta, usaglašavanja mehanizama ili procesa za uključenje Brčko distrikta u konsultacije o zakonima koji utiču na Distrikt ili zahtijevaju izmjene zakona Brčko distrikta i/ili imaju budžetske implikacije, uključujući i okvirne zakone. Odbor državne službe za žalbe - odbor odgovoran za razmatranje svih konačnih odluka, preduzetih i propuštenih radnji institucije i/ili Agencije za državnu službu BiH.
Nadležnosti Vijeće ministara odgovorno je za sprovođenje politika i odluka u oblastima:
vanjske politike; međunarodne trgovinske politike; carinske politike; monetarne politike; finansija institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine; politike i regulative o imigraciji, izbjeglicama i azilu; međunarodno i međuentitetsko sprovođenje krivičnog zakona, uključujući odnose s Interpolom; uspostavljanja i rada zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih objekata; regulisanje međuentitetskog saobraćaja; kontrola vazdušnog saobraćaja; olakšavanja međuentitetske koordinacije; drugih pitanja po dogovoru između entiteta.
Spisak saziva Od osnivanja Vijeća ministara izabrano je četrnaest saziva.
Saziv Predsjedavajući Period I saziv Boro Bosić/Haris Silajdžić 3. januar 1997 – 3. februar 1999. II saziv Svetozar Mihajlović/Haris Silajdžić 3. februar 1999 – 6. juni 2000. III saziv Spasoje Tuševljak 6. juni 2000 – 18. oktobar 2000. IV saziv Martin Raguž 18. oktobar 2000 – 22. februar 2001. V saziv Božidar Matić 22. februar 2001 – 18. juli 2001. VI saziv Zlatko Lagumdžija 18. juli 2001 – 15. mart 2002. VII saziv Dragan Mikerević 15. mart 2002 – 23. decembar 2002. VIII saziv Adnan Terzić 23. decembar 2002 – 11. januar 2007. IX saziv Nikola Špirić 11. januar 2007 – 28. decembar 2007.X saziv28. decembar 2007 – 12. januar 2012. XI saziv Vjekoslav Bevanda 12. januar 2012 – 31. mart 2015. XII saziv Denis Zvizdić 31. mart 2015 – 23. decembar 2019. XIII saziv Zoran Tegeltija 23. decembar 2019 – 25. januar 2023. XIV saziv Borjana Krišto od 25. januara 2023.
Trenutni saziv Članovi Vijeća ministara izabrani 25. januara 2023. su: UredNositelj dužnostiStrankaZamjenikPredsjedavajuća Vijeća ministarabez okvira|80pxBorjana KrištoHDZ BiHStaša Košarac (SNSD)Zukan Helez (SDP)Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosabez okvira|80pxStaša KošaracSNSDLjiljana Lovrić (HSS BiH)Ministarstvo finansija i trezora80x80pikselSrđan AmidžićSNSDMuhamed Hasanović (SDP)Ministarstvo pravde80pxDavor BunozaHDZ BiHElvir Mahmuzić (SDP)Ministarstvo vanjskih poslovabez okvira|80pxElmedin KonakovićNiPJosip Brkić (HDZ BiH)Ministarstvo komunikacija i prometabez okvira|80pxEdin FortoNSOgnjen Janjić (DEMOS)Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice80pxSevlid HurtićBH ZeleniDuška Jurišić (NS)Ministarstvo sigurnostibez okvira|80pxIvica Bošnjak (v. d.)HDZ BiHIvica Bošnjak (HDZ BiH)Ministarstvo odbranebez okvira|80pxZukan HelezSDPSlaven Galić (HDZ BiH)Aleksandar Goganović (SNSD)Ministarstvo civilnih poslova80pxDubravka BošnjakHDZ BiHMarijana Mojić (US)
Također pogledajte Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Vlada Republike Bosne i Hercegovine
Reference
Vanjski linkovi
Bosna i Hercegovina * Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina