Etnopsihologija je naučna disciplina koja se bavi izučavanjem psihologije naroda, kulturnih i socijalnih grupa.Bojan Jovanović, Etnopsihologija danas, Dom kulture "Studentski grad", Beograd 1991, pp. 204, Nastala je kao interdisciplinarno potpolje u okviru antropologije sa ciljem da proučava interakciju kulturnih i mentalnih procesa i da se fokusira na načine na koji se ljudi razvijaju i okupljaju u određenu kulturnu grupu - sa sopstvenom istorijom, jezikom, praksom i kako konceptualnim kategorijama - oblikuju procese ljudske spoznaje, emocije, percepciju, motivaciju i mentalno zdravlje.D'Andrade, R. G. (1995). , . Takođe etnopsihologija ispituje kako ogranićeno razumevanje kognicije, emocija, motivacija i slični psihološki procesi informišu ili ograničavaju čoveka u kulturnim i društvenim procesima. Svaka škola psihološke antropologiji ima svoj zasaban pristup i metode istraživanja.Schwartz, T., G. M. White, et al., Eds. (1992). . Cambridge, UK, . Istorija 180px|мини|Jovan Cvijić je prvi među Srbima koji je bio začetnik etnopsihologije. 250px|мини|Na osnovu razlika u psihičkom životu, južne Slovene, Cvijić podelio u četiri glavne grupe: dinarski, centralni, istočno-balkanski i panonski tip i u okviru njih izdvojio razne varijetete. Jovan Cvijić je prvi među Srbima koji je bio začetnik etnopsihologije. On je razmatrajući psihičke osobine naroda, sastavio obimnu studiju Balkanskog poluostrva i južnoslovenskih zemalja. U svom prvom delu on se bavio geomorfologijom balkanskih prostora koja spada u oblast geografije, dok je drugom delu pod naslovom „Psihičke osobine Južnih slovena“ predstavlja opis najraznovrsnijih psihičkih osobina slovenskih naroda na Balkanu. Njegovo delo nastalo je kao rezultat terenskog istraživanja, odnosno putovanja po Balkanu koja je sproveo tokom leta od 1887. do 1915. godine (vreme kada su se na prostoru Kneževime i Kraljevine Srbije dešavale razne političke turbulencije.Dušan Nedeljković, Razvoj naše etnopsihologije za poslednje dve decenije (1918-1938), Privrednik, Beograd, 1939, separat, pp. 5. Cvijić je u svojim istraživanjima istakao: Time se posmatranjem geneze i razvoja, Cvijić se dotakoa psihičkih osobina koje su sa javile pod pod uticajem geografske sredine (reljefa, klime itd.) Cvijića se time predstavio ne samo kao osnivač antropogeografske škole kod Srba, nego i etnopsihologije. Potom su ga sledili i neki drugi naučni autoriteti. Na osnovu razlika u psihičkom životu, južne Slovene je Cvijić podelio u četiri glavne grupe: dinarski, centralni, istočno-balkanski i panonski tip i u okviru njih izdvojio razne varijetete.Jovan Cvijić, , Zavod za izdavanje udžbenika socijalističke republike Srbije, Beograd, Petar Džadžić, pogovor u: Jovan Cvijić, Ivo Andrić, O balkanskim psihičkim tipovima, Službeni list SRJ, Beograd, 1996, pp. 155-156.

Pord Cvijića ovom problematikom bavio se i Vladimir Dvorniković, koji se za razliku od Cvijića, prvi bavio pogledom na tadašnja dostignuća iz psihologije i psihoanalize, kao i karakterologije naroda, i praktičnom primenom tih saznanja na Jugoslovenski narod. Njegovo delo predstavlja jednu relativno detaljnu celinu o etnopsihološkim dostignućima toga vremena, u kome je Dvorniković otvoren za moderne psihoanalitičke teorije što pokazuje tvrdnja: I za razliku od Cvijića Dvorniković je:

Etnopsihologija nakon pada socijalizma ponovo oživljava, kao i mnoge druge nauke u Evropi, uključujući i Srbiju, koja kao svoju polaznu tačku uzima radove „etnopsiholoških prvenaca“ o kojima je već napisano.

Etnopsihologija koj oživljava i svoju naučnost počinje da se potvrđuje u radovima Žorža Deverea koji se u velikoj meri oslanja na Frojdovu psihoanalizu i druge psihološke teorije koje dalje razrađuje dovodeći ih u vezu sa etnološkim pojmovima kao što su akulturacija, enkulturacija itd.Georges Devereux, Komplementaristička etnopsihoanaliza, IP August Cesarec, Zagreb, 1990.

Među ličnosti za razvoj etnopsihologije ubrahjaju se Margaret Mead, Ruth Benedict, Abram Kardiner i Ralph Linton.Adamski Wojciech, Balon Jarosław i inni, Popularna Encyklopedia Powszechna, Grupa Wydawnicza Bertelsmann Media, Kraków 2001, t.4 s. 152, ​​

Opšta razmatranja Etnopsihologija je mlada naučna oblast koja je počela da se razvija tek u drugoj polovini 20. veka. Pod tim imenom ne treba razumeti samo jednu „vrstu karakterologije naroda, niti se ona bavi istraživanjem duševnih osobina različitih naroda, i ispitivanje njihovih intelektualnih i moralnih sposobnosti, njihovih nazora i proizvoda, ili njihove politike, kulture, religije, umetnosti, literature itd, već je etnopsihologija samostalna psihološka oblast u oblasti takozvanih duhovnih nauka.W. Wundt, Elemente der Völkerpsychologie. Grundlinien einer psychologischen Entwicklungsgeschichte der Menschheit,- Leipzig 1913, str. M Razlike između etnologije i etnopsihologije 250px|мини|Dok je etnologija prvenstveno grana istorije, koja se bavi pitanjem o poreklu naroda, problemom njihovih osobina i njihovog širenja po svetu, njihovim duševnim karakteristikama, koje za istoriju imaju samo podređeno značenje, bavi se etnopsihologija I dok je etnologija prvenstveno grana istorije, koja se bavi pitanjem o poreklu naroda, problemom njihovih osobina i njihovog širenja po svetu, ali ne i njihovim duševnim karakteristikama koje za istoriju imaju samo podređeno značenje, etnopsihologija, se suprotno, bavi prvenstveno istraživanjem psihičkih karakteristika.

Iako se etnopsihologija oslanja na etnologiju, njena interesovanja su usmeren na duhovni razvoj. Koji sa stanovišta etnopsihologije treba da proučava odnosno fundira duhovne neuke.

Razlika između etnologije i etnopsihologije može se prikazati na sledećem primeru:

Reference

Literatura

Dušan Nedeljković, „O metodi etnopsihologije“, u: Južni pregled, sveske za maj, juni i juli, Skoplje, 1932, separat. Bojan Jovanović, „Heuristički izazov etnopsihologije“, u: Bojan Jovanović, Etnopsihologija danas, zbornik radova, Dom kulture „Studentski grad“, Beograd, 1991, Jovan Cvijić, Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje, Zavod za izdavanje udžbenika socijalističke republike Srbije, Beograd, 1966. Adamski Wojciech, Balon Jarosław i inni, Popularna Encyklopedia Powszechna, Grupa Wydawnicza Bertelsmann Media, Kraków 2001, t.4 s. 152, ​​

Spoljašnje veze Slobo Borise etnopsihologija - Blog b92

Категорија:Етнопсихологија