mini|Nunivak mini|Inuit u kajaku mini|Iglu
Eskimi ili Inuiti (u jednini Inuk) polarni su narod naseljen istočno od Grenlanda, Zaljeva sv. Lovrijenca pa obalom i priobaljem sjeverne Amerike sve do susjedne sjeveroistočne obale Sibira (Yuiti s Čukotskog poluotoka). Kao stanovnici nepreglednih snježnih prostranstava, po svojoj se domovini kreću na psećim zapregama, a na manje udaljenosti, tijekom zime, služe se krpljama. Čamcima kao što su kajak i umiak kreću se morem. Odjeća i obuća im je topla i krznena. Tipični simboli kulture Eskima nadalje su snježne naočale, s veoma uskim prorezima za oči, a namjena im je da zaštite oči od snježnog sljepila, do kojega dolazi zbog odbljeska sunčevih (UV) zraka o zaleđenu snježnu koru snijega. Posljedica je prženja mrežne rožnice i snježno sljepilo ().
Danas Eskimi broje 17.000 u Kanadi, 1500 u Sibiru, 45.000 na Grenlandu i 28.000 na Aleutima i Aljaski. Ukupno ih je više 90.000 južno od arktičkog kruga.
Ime
Ime Eskimi porijeklom je iz Abenaki naziva Esquimantsic "eaters of raw flesh", koji su dobili jer jedu sirovo meso. Eskimi u lokalnim dijalektima sami sebe nazivaju Inuit, Innuit, Innuin, itd., što jednostavno znači 'ljudi'. Kod drugih susjednih indijanskih plemena, koja prema njima nisu imali simpatija, nazivani su: En-na k'ié, neprijatelji ('enemies'), Indijanci Slave, isto vrijedi i za naziv En-na-k'e kod Kawchodinne Indijanaca. Neka susjedna plemena Algonquian nazivali su ih Nottaway, u značenju 'zmije'. Indijanci Kenai ili Tnaina zvali su ih Ultsehaga (=slaves), bilo je običaja da su neki Atapaskani sa sobom dovlačili Eskime za robove, otuda i ovaj naziv. Chippewa naziv (jezičnog roda Algonquian) Eshkibod ima zasigurno isto značenje kao i abenački naziv Esquimantsic.
Naziv Eskimi se ukorijenio širom svijeta, pa se koristi i po stručnoj literaturi. Prvi puta se ime Eskimo u izvještajima javlja 1612. kod Pierra Biarda kao 'Excominqui' (ekskomunicirani). Ona je nastala od abenačkog naziva za 'jedaća sirove hrane' i po Lipsovoj od 'Excominqui'. Meso i riba, često sirova, gotovo je isključiva hrana. Indijanci su ovo smatrali barbarstvom. Naziv 'Excominqui' Biard, koji je bio među njima prvi svećenik, drži ta te urođenike treba smatrati 'onim ekskomuniciranim', oni su se prema kršćanstvu odnosili s neprijateljstvom. Biard je riječ zapisao na latinskom. Lipsova (Eva Lips) drži stoga da su abenački naziv i Biardovi 'ekskomunicirani' korijeni eskimskog imena. U engleskom jeziku on glasi Eskimo, u francuskom Esquimaux, hrvatskom Eskimi. Ime Inuit, kako sebe zovu, već je u pluralu i neispravno ga je pisati Inuiti.
Jezik
Jezik Eskima pripada porodici ili Velikoj porodici (phylum; pl. Phyla) Eskimo-Aleutian kojoj pripada zajedno s jezikom naroda Aleuta (ili Oonangan).
Kultura Društvo
Eskimi žive ekstremno teškim životom u kojemu se može opstati jedino u složnoj zajednici u kojoj se članovi mogu osloniti jedni na druge. Zbog ovoga kod njih, slično je kao i kod Abenaka, postojalo specijalno partnerstvo između dva muškarca, čija je glavna zadaća bila da međusobno štite jedan drugog, recimo na putu, ili da međusobno dijele žene. Ovdje je zasigurno i razlog zašto su samo najintimnije stvari privatno vlasništvo. Eskimi su organizirani po malenim bandama a muški i ženski poslovi striktno su odijeljeni. Posao muškarca je da izgradi dom i da ide u lov. Na ženi je da vodi domaćinstvo. Vođa ovakve grupe mora biti sposobna osoba i odgovoran je da opskrbi svoju grupu, napose mora biti sposoban doći do izvora hrane. Tradicionalni sistem srodstva eskimskih grupa nalikuje američkom.
Eskimi poznaju i organizaciju plemena, ali u većini slučajeva to 'pleme' nije sasvim izgrađeno. Nazivi ovih zajednica završavaju na –miut (izg. mjut) u značenju 'people of', kao 'ljudi odavde' ili 'ljudi odande'. Ovakve grupe kao 'ljudi odavde' često se pojavljuju na sasvim drugim mjestima i lokacijama od onih, na kojima su viđeni prvi puta.
Kuća
Eskimi žive u više tipova kuća. Postoje šatori od koža karibua i tuljana, to je za njih adekvatna ljetna zaštita i sklonište. U hladnijoj sezoni konstruiraju se nastambe od kamena, naplavnog drveta. Zimska kuća Eskima ima tri osnovna karakteristična elementa, to su:
Hodnik koji počinje napolju i vodi u unutrašnji dio kuće. Klupa s mjestima za lampe i pregrade koje klupu dijele na nekoliko odjeljaka.
Ovo, klaže Mauss dalje, ovisi o lokalitetu i pokazuje promjenljive osobnosti i stvaraju više sekundarnih varijacija. Tako u Angmagsaliku kuća je duga 24-50 stopa (7,5 m – 15 m). Ona leži, u pravilu, na kosom terenu i stječe se dojam da se nalazi pod zemljom. U nju se jedino na koljenima može ući kroz niski hodnik. Pod je prekriven pljosnatim kamenjem, a u dnu se nalazi klupa, jednodijelna, široka 4 ili 5 stopa (1,2-1,5 metara), i stopu je iznad poda. Klupa je na južnom i zapadnom Grenlandu nekada počivala na stupovima, kao i danas na Mackenziu i Aljaski, dok se u Angmagsaliku oslanja na kamenje i busenje. Nise pregrade dijele klupu na odjeljke, od kojih svaki pripada jednoj porodici. U području Mackenzia ima dosta plovnog drveta pa je kuća sagrađena od velikih balvana postavljenih pod pravim kutom, jedno na drugo. Ova kuća ima četiri strogo odvojena odjeljka, a klupa je više izdignuta nego na Grenlandu, hodnik je još niži i spaja se s hodnikom odjeljka, i najčešće je okrenut prema jugu.
mini|desno|Kajak
U unutrašnjosti kuće Eskima može se naći jedna (u šatoru) pa do više obitelji (kuće od kamena ili drveta) .U malenim kućama od kamena, i onima od snijega, broj obitelji može biti do dvije. U istočnom Grenlandu u kućama može biti 6 pa do 9 obitelji, a nekada na zapadnom Grenlandu i deset obitelji.
Pored privatnih kuća postoji i kashim, kuća za okupljanje, čiji je naziv skraćen, ali bukvalno znači 'moje mjesto za okupljanje'. Ima ga na cijeloj Aljaski i kod svih plemena na američkoj obali do rta Atkinson. Na Grenlandu nema tragova kashima. Amerikanci ovu nastambu gdje Eskimi provode svoj društveni život pogrešno nazivaju Dance House, . Poznati eskimski iglu (engl. Igloo; esk. Iglu) uglavnom se koristi na putovanjima, on je izgrađen od blokova snijega. Često ga nazivaju snježna kuća.
Lov i ribolov
Domovina Eskima je tundra, niska, ravna, bezdrvna, trajno smrznuta, osim prvih nekoliko centimetara tla ljeti. Oni su lovci na karibua i morske sisare (tuljane, morževe i kitove) i ribari, na rijekama i obali mora. Ovisno o sezoni, Eskimske grupe tumaraju u potrazi za određenom vrstom hrane. Tijekom kasnog proljeća i ljeta oni su u lovu na krda karibua ubijajući ih prilikom prelazaka preko rijeka, jedina hrana koja je biljnog porijekla, potječe iz želudaca ovih životinja. Riba se lovi na razne načine, osobito dok ide uzvodno radi mriještenja, koriste se mrežama ili vršama. Zimi Eskimi love tuljane na zamrznutom oceanu, što je tipično za grupe na središnjem dijelu sjeverne Kanade. U ledu se buše rupe na koje tuljani dolaze zbog zraka. Prilikom ovakvog lova koriste se često i psi da bi ih nanjušili. Lovac čeka s harpunom s otrovnim vrškom, često i nekoliko sati na cičoj zimi. Na Grenlandu i zapadnoj Aljaski gdje led nije potpuno okovao more, tuljani i morževi proviruju, zbog zraka, između plovećih santi. Eskimski lovac stajao bi na ledenoj santi ili u kajaku i čekao priliku da pošalje svoj harpun prema životinji. U novije vrijeme Eskimi se služe u ovim lovovima i puškama.
Pribor i alat mini|Eskimske snježne naočale mini|desno|Suvremeniji ulu iz 19. ili 20. stoljeća s Blacklead Islanda na Cumberland Soundu. Ima oblik polumjeseca a služi za sječenje. Stari tipovi rađeni su iz škriljevca (oštrica) i rogova karibua (drška)
Jedan od zanimljivijih primjeraka eskimske materijalne kulture je ulu-nož, radi se o ženskom nožu sastavljenim od ručke i polukružne oštrice. Jedan primjerak iz razdoblja, možda Punuk kulture (500-1200 prije Krista) pronađen je na Aljaski. Oštrica mu je od škriljevca. Drške ulu-noževa izrađivale su se od parožaka losa ili karibua, a oštrica od škriljevca, danas od čelika.
Kayak i umiak
mini|lijevo|Inuit
Umiak je otvoreni čamac od drvenog kostura i prekriven kožom tuljana ili morža. Ovo plovilo sposobno je nositi 30 ljudi i nekoliko tona robe. U zapadnom Arktiku Eskimi ga koriste i za putovanja i za lov. Dug je oko 9 ili 10 metara, širok dva metra i jedan metar dubok. U istočnom Arktiku služi za transport. Umiak često nazivaju 'ženskim brodom' jer su njime upravljale uglavnom žene, dok su muškarci za to vrijeme lovili. Drugo poznato eskimsko plovilo je 'kayak'. Ovaj kožni čamac je nepotopiv, ali izuzetno prevrtljiv za lošeg kajakaša, što u arktičkim vodama, u pravilu znači smrt. Postoji ih više tipova, ima odlične manevarske sposobnosti. Dužine je 3 do 9 metara, širine 38 do 82 centimetra i dubine 17 do 39 centimetara. Kayak Eskimima služi za ići u lov na morske sisavce i ptice. Oružje lovca u kayaku je harpun.
Plemena i zajednice kod Eskima Prema Boasu postoji 8 geografskih skupina: 1. grenlandska, 2. Eskimi Baffin landa i Labradora, 3. Eskimi of poluotoka Melville, sjeernog Devona, sjevernog Baffin landa i sjeverozapadne obale Hudson baya, 4. izumrli Sagdlirmiut, 5. Eskimi Boothia Felixa (danas Boothia), King Williamaa i susjednog kopna, 6. Eskimi Victorie i Coronation gulfa (uključujući Kangormiut i Kidnelik, koji možda mogu biti jedno pleme), 7. Eskimi između Bathursta i Herschela, uključujući ušće Mackenzie, 8. Aljaski Eskimi.
Swantonov popis malo je drugačiji:
I. Labrador Eskimo (Labradorski Eskimi): Aivitumiut, blizu Rigoleta. Avitumiut, blizu Hopedale. Chuckbuckmiut, na Saglek Bay. Itivimiut, na istočnoj obali Hudson Bay. Kanithlualukshuamiut, na George River. Kigiktagmiut, na Belcher Islands i drugim otocima pred istočnom obalom Hudson Bay. Killinunmiut, na Cape Chidley. Koksoakmiut, između Whale i Payne Rivera, posebno na Koksoak River. Konithlushuamiut, Okkak. Netcetumiut, oko Cartwrighta, na Sandwich Bay. Nunenumiut, oko Naina. Nuvugmiut, na Cape Wolstenholme. Puthlavamiut, na Battle Harbor, Labrador. Unavamiut, na Hopes Advance.
II. Central Eskimo (Središnji Eskimi): Aivillirmiut, na Wager Inletu i duž obale od Cape Fullertona do Cape Penrhyn. Akudnirmiut, od Home Bay do Scott Inlet. Akuliarmiut, Od Icy Cape do iza Amadjuak Bay. Akulliakatagmiut, na južnoj obali Dolphin i Union Straits. Arveqtormiut, na Bellot Strait. Arviligyuarmiut, Od Committee Bay skoro do Rae Strait. Asiagmiut, nasuprot Melbourne Island. Ekaluktogmiut, Od Dease Strait do Denmark Bay. Haneragmiut, na sjevernoj obali Dolphin i Union Straitsa Haningayormiut, na gornjem toku Backs River. Harvaqtormiut, na Mistake Bay. Hauheqtormiut, od Pistol Bay do Rankin Inlet. Iglulirmiut, na Fury i Hecla Straitsu. Iluilermiut, na Adelaide Peninsula i King William Island. Kanghiryuachiakmiut, na Minto Inlet. Kanghiryuarmiut, na južnoj obali Banks Islanda i Prince Albert Sounda. Kiglinirmiut, na istoku Victoria Islanda. Kilusiktomiut, na Bathurst Inletu, unutrašnjost. Kingnaitmiut, na sjevernoj obali Cumberland Sounda. Kogloktogmiut, na donjem toku Coppermine Rivera. Nagyuktogmiut, na Coronation Gulf. Nedlungmiut, između Jones' Sounda i Norwegian Baya, Ellesmere Land. Nenitagmiut, na Arctic Sound. Netsilingmiut, na Boothia Peninsula. Noahonirmiut, na Cape Krusenstern. Nugumiut, na Frobisher Bay. Padlimiut, dvije grupe: (1) od Cape Dier do Home Bay; (2) od Cape Esquimaux do Ferguson River na zapadnoj obali Hudson Bay. Pilingmiut, na Fox Channel(?). Pingangnaktogmiut, na južnoj obali Coronation Gulf. Puivlirmiut, na sjeveru Dolphin i Union Straita zapadno do Lady Franklin Pointa. Qaernermiut, Chesterfield Inlet. Qaumauangmiut, od Resolution Islanda do Icy Covea, Baffin Island. Qinguamiut, na Cumberland Sound. Sagdlirmiut, na južnoj obali Southampton Island. Saumingmiut, između Cape Mercy i Exeter Sounda. Sikosuilarmiut, okoKing Charles Cape. Sinimiut, na Pelly Bay. Talirpingmiut, na južnoj obali Cumberland Sounda i Netilling Lake. Tununerusirmiut, a Admiralty Inletu.