Egon Steinmann (Karlovac, 14. srpnja 1901. – Zagreb, 22. veljače 1966.), hrvatski arhitekt.

Steinmann djeluje u razdoblju međuratne zagrebačke arhitekture. Diplomirao je na Arhitektonskom odjelu kraljevske tehničke škole u Zagrebu 1924. godine.

Nakon usavršavanja u Parizu 1925., zapošljava se u državnoj službi kao arhitekt Banske uprave na poslovima velikih državnih službi i investicija. Zahvaljujući oblikovnom talentu, tehničkim sposobnostima i državi kao investitoru ostvaruje niz osebujnih djela koja, iako ne pripadaju prethodnim povijesnim razdobljima, nisu strogo smještena ni u razdoblje moderne.

U periodu između dva rata objavljuje više usko specijaliziranih teoretskih tekstova o projektiranju i izgradnji uglavnom školskih zgrada navodeći primjere iz svojih projekata i realizacija. Također je bio autor oblikovanja naslovnice kataloga predstavljanja umjetnosti i zanata Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca na Međunarodnoj izložbi oblikovnih umjetnosti i suvremenih industrija (Exposition Internationale des Arts Decoratifs et Industriels Modernes) godine 1925. u Parizu. U razdoblju od 1932. do 1943. napisao je 18 članaka, uglavnom o visoko specijaliziranim tehničkim temama.

Nakon drugog svjetskog rata Steinmann ostatak radnog vijeka provodi u projektnom birou "Plan", kao specijalist za industrijsku arhitekturu. U sklopu tog biroa izvodi desetak industrijskih pogona na području Hrvatske.

Njegova arhitektura naglašava ekspresivnost, klasičnost u postavi volumena, simetriji i monumentalnosti, kao i sklad i odmjerenost oslobođenu ornamenata. Kao jedan od glavnih predstavnika međuratnog razdoblja, upotrebljava karakterističan polukružno zaobljen ugao zgrade ili njezinih elemenata, kao i okrugle prozore, plitke kose krovove, trijemove ili istake. Jezik kojim barata je racionalan, upotrebljava standardne materijale i proizvodne mogućnosti vremena ali i nove konstrukcije. Svojim opusom Steinmann se ubraja među najveće arhitekte razdoblja, te ostavlja bogato arhitektonsko i graditeljsko naslijeđe gradu Zagrebu kao i hrvatskoj arhitekturi.

Djela mini|250px|Egon Steinmann, Kušlanova gimnazija, ulica Dragojla Kušlana 52, Zagreb (1937.) mini|250px|Pošta II u Branimirovoj ulici 4, Zagreb (1939.) Tvornica „Janko Gredelj” u Zagrebu iz 1965. Tvornica računskih strojeva u Zagrebu iz 1965. Nova tvornica pogona »Josip Kraš« u Zagrebu iz 1964. Tvornica ulja u Zagrebu iz 1963. Pivovara u Otočcu iz 1961. Tvornica ulja u Slovenskoj Bistrici iz 1960. Tvornica stakla u Straži iz 1954. Centralna mašinska radionica u Sesvetskom Kraljevcu iz 1951. Palionicа i vagonske hale „Ðuro Ðaković” u Slavonskom Brodu, izgrađeno 1949. – 50. Sindikalni dom (hotel Orce Nikolov) u Ohridu Ministarstvo unutarnjih poslova u Skopju iz 1947. (srušeno u potresu 1963. godine) Filozofski fakultet u Skoplju iz 1947. (srušeno u potresu 1963. godine) Pošta II u Branimirovoj ulici iz 1939. Zgrada srednje i osnovne škole u Kušlanovoj ulici 1937. Sokolski dom u Zagrebu, 1933. Zgrada srednjih škola u Križanićevoj ulici 1932. Ortopedska i zubna klinika Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na Šalati 1929. Fizikalni zavod Sveučilišta u Zagrebu, Marulićev trg 19. u Zagrebu(sjeverozapadna zgrada trga) - prema osnovnim skicama arhitekta Vjekoslava Bastla iz 1901., 1929.

Bibliografija "Amfiteatar u Solinu", Obzor, 1922. "Izložba dekorativne i industrijske umjetnosti - Naš paviljon u utakmici dvadeset i četiri naroda", Riječ, 1925. "Salon des Independants u Parizu - Jugosloveni na izložbi francuskih neovišnjaka", Riječ, 1925. "Na gradilištu internacionalne izložbe - Prvi efekt", Riječ, 1925. "Savremeni izraz arhitekture", Naša epoha, 1926. "Naša industrijska umjetnost", Naša epoha, 1926. " Nova zgrada srednjih škola u Zagrebu", o školskom kompleksu i Križanićevoj ulici, 1932. "O savremenoj školskoj sobi", o školskom kompleksu i Križanićevoj ulici, 1933. "Nova srednja škola u Zagrebu", o školskom kompleksu i Križanićevoj ulici, 1933. "Zaštita stanovništva IV: Fizička zaštita od zračnih napada - gradnja skloništa", u suradnji s inženjerom A. Percom, 1935. "Tehnička zaštita od zračnog napada", 1936. "Zaštita od zračnog napada", 1936. "O dilatacijskim zglobovima u visokogradnji", Građevinski vjesnik, 1938. - u njemu opisuje vlastito iskustvo u izgradnji škole u Kušlanovoj ulici "Izgradnja gradova i regija iz perspektive tehničke zaštite od zračnog napada", 1939. "Novogradnja kolodvorske pošte u Zagrebu", o svojem projektu Pošte II u Branimirovoj ulici, 1941. "O toplinskoj tehnici u našoj građevinskoj praksi", Građevinski glasnik, veljača 1941. "Urbanistički problem kolodvorsko-poštanskog kompleksa u Zagrebu", o svojem projektu Pošte II u Branimirovoj ulici, 1942. "Nalaz temelja stare turske tvrðave u Petrinji (s podnaslovom Prilog upoznavanju stanja graðevne tehnike obrambenog karaktera u našim krajevima u XVI. vijeku)", 1942. "Javni centar Gora u Petrinji", 1942. "Zagrebačka džamija", 1943. "Budući razvoj Griča", Tehnički vjestnik"", 1943. "Centralna mašinska radionica u Sesvetskom Kraljevcu", u časopisu Urbanizam i arhitektura'', 1951.

Izvori

Acta architectonica - Atlas arhitekture: Arhitekt Egon Steinmann; Uchytil, Štulhofer, Muraj - Arhitektonski fakultet, Zagreb, 2007.

Vanjske poveznice

Kategorija:Hrvatski arhitekti