Marija (aram. מרים, Maryām – »gorka«; arap. مريم, ('Maryam) grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova. Majka Božja (lat. Mater Dei), Sveta Marija (lat. Sancta Maria), Blažena Djevica Marija (lat. Beata Virgo Maria), Bogorodica Bogorodica proleksis.lzmk.hr. Proleksis enciklopedija. Ažurirano 11. ožujka 2014. Pristupljeno 1. rujna 2022. , Marija vazda djevica (aeiparthenos) Marija vazda djevica ("aeiparthenos") ika.hkm.hr. Informativna katolička agencija. Objavljeno 28. kolovoza 1996. Pristupljeno 1. rujna 2022. i Presveta Djevica Marija tradicijski su nazivi kojima se koriste katolici i pravoslavci u opisivanju Marije. U nekim je hrvatskim krajevima nazivaju Gospom.
Prema evanđeljima, živjela je u Nazaretu u pokrajini Galileji. Na aramejskom, njenom materinjem jeziku, zvala se Mirjam. Bila je pobožna Židovka, obećana Josipu u trenutku Navještenja, koja je rodila Isusa i s Josipom ga odgajala. U svim evanđeoskim tekstovima, Marija je u prvom redu Isusova majka. To je njezina uloga u povijesti spasenja.Snagom duha, Katekizam, Kršćanska sadašnjost: Zagreb, 1999.
U kršćanskom učenju, mariologiji, o Mariji postoje četiri dogme: ona je bezgrješno začeta, vazda-djevica koja je po Duhu Svetome začela Isusa, i rodila ga kao Sina Božjega – po čemu je Majka Božja (Bogorodica) te je dušom i tijelom uznesena na nebo. Marija je, prema nauku Katoličke Crkve, Majka Crkve (Mater Ecclesiae), Kraljica neba i zemlje (lat. Regina caeli et terrae), Kraljica mira i niz naslova kojima se časti u Lauretanskim litanijama.Tko je Marija? Marija: Majka Kristova i Majka Crkve ruzarij.com, Tijekom stoljeća, razvile su se mnoge marijanske pobožnosti, posvećena su joj svetišta, molitve i pjesme. Vjeruje se u njezina ukazanja, primjerice u Lourdesu (Gospa Lurdska) i Fátimi (Gospa Fatimska), i poruke koje je preko vidioca slala ljudima.
U islamu, Marija je jedina žena kojoj je u Kuranu posvećeno cijelo poglavlje, opisano je njezino djetinjstvo i Blagovijest. Ona je djevica, majka proroka Isusa (Isa), ali joj se, kao ni njemu, ne pripisuju božanske osobine.
Protestanti su slavljenje Marije u početcima reformacije smatrali vidom idolopoklonstva, priznajući je kao onu koja je primila milost Božju i koja može biti uzor, no teološki je većina denominacija službeno ne prihvaća kao posrednicu prema Bogu te se ne nalazi dovoljno dokaza o njezinom bezgrešnom začeću i tjelesnom uznesenju.
Marijin život
U Novom zavjetu piše malo o Marijinom ranom životu. U Bibliji se ne navode imena njenih roditelja. Iz drugih izvora i tradicije, zna se da se oni zovu Joakim i Ana. Po predaji, dugo nisu mogli imati djece, molili su se Bogu i Ana je rodila Mariju u poodmakloj dobi. Katolici vjeruju da je Bog unaprijed izabrao Mariju da bude Bogorodica i da je Marija od prvog trenutka svoga postojanja bila slobodna od istočnog grijeha te bilo kojeg osobnog grijeha, jer je od Boga dobila posebne milosti. U trećoj godini roditelji su je prikazali Gospodinu. Marija je bila rođakinja Elizabete, žene židovskog svećenika Zaharije iz razreda Abijina (Lk 1,5).http://www.hbk.hr/biblija Oni dvoje su roditelji Ivana Krstitelja, Isusovog preteče. Marija je živjela s roditeljima u Nazaretu u Galileji. Upoznala se s Josipom iz Nazareta, koji je bio kraljevskog roda, potomak kralja Davida, ali je bio siromašan tesar, pravedan i pošten mladić.Sveti Josip, Svetište sv. Josipa, Karlovac 1987. Sklopili su zaruke. Prije svadbe živjeli su odvojeno i u to vrijeme, Bog je poslao anđela Gabrijela Mariji u Nazaret. Anđeo je pozdravi riječima: "Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom! (Lk 1,28)" Marija je zbunjeno razmišljala kakav je to pozdrav. Anđeo je nastavio i prenio joj poruku: "Evo, začet ćeš i roditi sina i nadjenut ćeš mu ime Isus. On će biti velik i zvat će se Sin Svevišnjega. Njemu će Gospodin Bog dati prijestolje Davida, oca njegova, i kraljevat će nad domom Jakovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu neće biti kraja. (Lk 1,32-33)" Marija je pitala anđela: "Kako će to biti kad ja muža ne poznajem? (Lk 1,34)" Gabrijel joj je objasnio da će začeti po Duhu Svetome i dao joj primjer njene rođakinje Elizabete, koju su smatrali neplodnom pa je Božjom pomoći začela sina u dubokoj starosti. Marija je povjerovala i pristala: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi! (Lk 1,38)" Tada je Marija začela Isusa. Bog je želio njezin slobodan pristanak.
mini|Philippe de Champaigne: Marija pohodi rođakinju Elizabetu Marija je pohodila rođakinju Elizabetu, koja je bila trudna (Lk 1,39). Pri susretu Elizabete i Marije, Elizabeti je zaigralo dijete u utrobi. Tako je to bio i susret njihovih sinova – Isusa i Ivana Krstitelja. Elizabeta naduhnuta Duhom Svetim povikne: "Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje! (Lk 1,42)". Hvalila je Mariju jer je povjerovala. Nakon toga, Marija je izrekla hvalospjev Bogu: "Veliča duša moja Gospodina, klikće duh moj u Bogu, mome Spasitelju, što pogleda na neznatnost službenice svoje: odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom... (Lk 1,46-55)". Marija je pomagala Elizabeti, a nakon tri mjeseca vratila se kući. Josip je tada primijetio da je Marija trudna. Našao se u velikoj tjeskobi. Marija je šutjela i nije objasnila što se dogodilo. U to vrijeme, za nevjeru neki su bili i kamenovani. Josip je odlučio da će potajno napustiti Mariju i povući se, nije želio da Mariju kazne i osramote. Noć prije, nego je planirao otići, u snu mu se ukazao anđeo Gospodnji i reče: "Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju. Što je u njoj začeto, doista je od Duha Svetoga. Rodit će sina, a ti ćeš mu nadjenuti ime Isus jer će on spasiti narod svoj od grijeha njegovih. (Mt 1,20)" Prema židovskom običaju, otac je imao pravo dati djetetu ime, Josip je dobio tu čast. Josip je uzeo Mariju k sebi i vjerojatno su imali svadbenu svečanost.
Približilo se vrijeme Isusova rođenja. Rimski car August zapovijedio je da se provede popis stanovništva. Svatko je trebao ići u grad svojih predaka. Marija i Josip bili su iz roda kralja Davida pa je za njih popis bio u Betlehemu. U Starome zavjetu je prorokovano, da će se Mesija roditi u Betlehemu. Marija je osjećala trudove pa su tražili smještaj, ali su u gradu svi smještaji bili popunjeni. Sklonili su se u spilju kraj grada, gdje pastiri sklanjaju svoje životinje za nevremena. Tu je Marija porodila Isusa, povila ga i smjestila u jasle (Lk 2,7). U blizini su pastiri čuvali stada, prišao im je anđeo Gospodnji i rekao: "Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist, Gospodin. I evo vam znaka: naći ćete novorođenče povijeno gdje leži u jaslama (Lk 2,10-12). Pastiri su posjetili Isusa, Mariju i Josipa, a "Marija u sebi pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu (Lk 2,19)". Uskoro su se smjestili na bolje mjesto, jer se našao smještaj.
Četrdeseti dan poslije Isusova rođenja, Marija i Josip prikazali su Isusa u Hramu u Jeruzalemu, što je bio starozavjetni običaj. Prinijeli su žrtvu "kako je rečeno u Zakonu Gospodnjem: dvije grlice ili dva golubića (Lk 2,24)". U Hramu je bio pravedan i pobožan starac Šimun, kojemu je Duh Sveti objavio da će vidjeti Pomazanika Gospodnjega prije smrti. Uzeo je Isusa u naručje, blagoslovio Boga i prepoznao u Isusu obećanoga Mesiju. Mariji je rekao: "Ovaj je evo postavljen na propast i uzdignuće mnogima u Izraelu i za znak osporavan – a i tebi će samoj mač probosti dušu – da se razotkriju namisli mnogih srdaca! (Lk 2,35)" Time je navijestio Isusovu muku i Marijine boli. Tamo je bila i proročica Ana, hvalila je Boga i svima pričala o Isusu.
lijevo|mini|Giotto: Bijeg u Egipat Tri kralja s istoka došla su se pokloniti Isusu. Betlehemska zvijezda repatica pokazivala im je put. Putem su bili kod židovskog kralja Heroda, koji im je rekao da mu na povratku jave, gdje je Isus, da mu se i on pokloni. Herod je zapravo želio pogubiti Isusa, jer se bojao da mu ne uzme prijestolje. Tri kralja su se poklonila Isusu uz kojeg su bili Marija i Josip te su darovali tamjan, zlato i plemenitu mast. Kraljevi se nisu vratili Herodu, jer im je anđeo rekao Herodove planove. Kralj Herod izdao je naredbu da se u Betlehemu i okolici ubiju sva djeca do 2 godine starosti. Nisu ubili Isusa, jer je anđeo Gospodnji javio Josipu: "Ustani, reče, uzmi dijete i majku njegovu te bježi u Egipat i ostani ondje dok ti ne reknem jer će Herod tražiti dijete da ga pogubi (Mt 2,14)." Put u Egipat bio je dug i težak kroz pustinju. U Egiptu su bili izbjeglice, teško su živjeli. Kada je umro Herod, anđeo je javio Josipu u Egiptu u snu: "Ustani, reče, uzmi dijete i njegovu majku te pođi u zemlju izraelsku jer su umrli oni koji su djetetu o glavi radili (Mt 2,10)".
Vratili su se u Nazaret u Galileju. Kada je Isusu bilo 12 godina, išli su u Jeruzalem u Hram. Na povratku, Marija i Josip shvatili su da Isus nije u njihovoj skupini, mislili su da je s vršnjacima. Tražili su ga tri dana i tada ga nađu u Hramu, gdje je učeno razgovarao s učiteljima. Marija ga je upitala: "Sinko, zašto si nam to učinio? Gle, otac tvoj i ja žalosni smo te tražili." A on im reče: "Zašto ste me tražili? Niste li znali da mi je biti u onome što je Oca mojega? (Lk 2,48-49)". Vratili su se u Nazaret, Isus im je nadalje bio poslušan. Josip je bio tesar, a Marija je obavljala kućanske poslove. Prije nego što je Isus započeo javno djelovanje, Josip je preminuo u nazočnosti Isusa i Marije.
mini|Pieta (Michelangelo) Isus je prvo čudo učinio na svadbi u Kani Galilejskoj. Tamo je bio s Marijom i učenicima. Kada je ponestalo vina, Marija je rekla Isusu: "Vina nemaju (Iv 2,3)". On joj je odgovorio: "Ženo, što ja imam s tobom? Još nije došao moj čas! (Iv 2,4)" Nakon toga, Marija je rekla poslužiteljima: "Što god vam rekne, učinite! (Iv 2,5)" I Isus je učinio prvo javno čudo pretvorio je vodu u vino. Učenici su povjerovali da je On obećani Mesija.
Marija je pratila Isusa na križnome putu. Kada je Isus bio razapet na križ, stajala je ispod križa sa svojom sestrom Marijom Kleofinom i s Marijom Magdalenom (Iv 19,25). Isus je ugledao Mariju uz koju je tada bio i apostol Ivan. Kada ih je vidio rekao je Mariji: "Ženo! Evo ti sina!", a učeniku: "Evo ti majke! (Iv 19,26)" Time je apostol Ivan postao Marijin skrbnik, a Marija simbolički njegova majka, a u širem značenju i Majka svih vjernika. U umjetnosti je česta pojava Piete – Marija uzima u ruke mrtvo Isusovo tijelo, što nije zabilježeno u Evanđeljima, ali nije isključeno da se dogodilo.
Nakon Isusova uskrsnuća i uzašašća na nebo, Marija je bila u društvu apostola u Jeruzalemu; bili su postojani u molitvi (Dj 1,14). Više se ne spominje, osim u Otkrivenju na više mjesta npr.: "I znamenje veliko pokaza se na nebu: Žena odjevena suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda (Otk 12,1)". Marijina smrt nigdje se ne spominje u Bibliji. Katolici i pravoslavni vjeruju da je uznesena na nebo, što se slavi na blagdan Velike Gospe .
Stav religija o Mariji Katolici o Mariji
Po nauku Katoličke Crkve, Marija, koju evanđelja zovu "Isusova majka" (Iv 2,1; 19,25), prije nego što je rodila svoga Sina, na poticaj Duha, proglašena je "Majkom moga Gospodina" (Lk 1,43). Doista, onaj kojeg je Marija po Duhu Svetom začela kao čovjeka i koji je uistinu postao njezin Sin po tijelu, jest vječni Očev Sin, druga Osoba presvetog Trojstva. Crkva ispovijeda da je Marija zaista Bogorodica (Theotokos) (Vidi: Efeški sabor). Sveta Marija štuje se od najranijih dana kršćanstva, a u prilog tome govore i mnoge molitve upućene Mariji kao zagovarateljici, poput stare molitve Sub tuum iz 3. stoljeća. (Tijekom srednjeg vijeka česti naziv za Svetu Mariju bio je Alma mater).
mini|Oltar posvećen Djevici s Djetetom