Mala smrdljika (tršlja, trišalj krilasti, lat. Pistacia lentiscus) je vrsta dvodomne, zimzelene biljke iz roda Pistacia, porodica rujevke (Anacardiaceae). To je mediteranska biljka koja raste na širokom području od Izraela, preko Turske i Grčke do Španjolske. U Hrvatskoj raste diljem Dalmacije, uključujući i otoke. Ime Ime lentiscus je staro latinsko ime za mastiku/tršlju. Zato je Pistacia lentiscus doslovno ona “pistacija-mastika”, dok je P. terebinthus smrdljika/terebint — listopadna rođakinja s jačim “divljim” mirisom. Opis To je vazdazeleni grm ili nisko stablo iz porodice Anacardiaceae. Obično naraste do oko 5 m visine, s dobro razvijenim korijenom. Kora je u mladosti zelenkastosiva i glatka, a poslije tamnija i sitno ispucala. Listovi su kožasti, sjajni, goli i parno perasto sastavljeni, s nekoliko jajolikih liski; glavna lisna os je spljoštena i žljebasta, a listovi imaju karakterističan smolast miris, te su dugi oko 5 centimetara. Cvjetovi su vrlo maleni, dvodomni, tamnocrveni, skupljeni u klasaste cvatove u pazušcima listova. Muški cvjetovi su tamnocrveni, dok su ženski zelenkasti. Plod je u obliku koštunice promjera 4 milimetra, ispočetka crvene, kasnije potamni. Plod cvjetanja traje od ožujka do travnja. Biljka je dvodomna, s muškim i ženskim cvjetovima na odvojenim jedinkama. Plantea, pristupljeno 5. lipnja 2026. Rasprostranjenost Rasprostranjena je u Sredozemlju, od istočnog Mediterana preko Grčke i Italije do Španjolske i sjeverne Afrike. U Hrvatskoj raste u Dalmaciji, uključujući otoke, te je tipičan element makije i toplih kamenitih staništa. Mediteranka je opisuje kao mediteransku biljku širokog areala od Izraela, Turske i Grčke do Španjolske, a za Hrvatsku navodi cijelu Dalmaciju s otocima. Tršlja, pristupljeno 5. lipnja 2026. Uporaba Uporabno je najpoznatija po smoli, osobito po mastici, aromatičnoj smoli koja se tradicionalno dobiva iz tršlje, najpoznatije na grčkom otoku Hiosu. U narodnoj medicini i prehrambenoj uporabi koriste se smola, listovi i drugi dijelovi biljke. Istraživanja ekstrakata lista, stabljike, ploda i korijena pokazuju da biljka sadržava mnogo sekundarnih metabolita, uključujući flavonoide, fenolne kiseline i tanine. Doobiva se zarezivanjem kore i sušenjem na suncu. Mastika ima široku primjenu kod osvježavanja daha (kao žvakaća guma, može se reći i najstarija), liječenja gingivitisa, te želučanih i dišnih tegoba. Često se koristi i u kulinarstvu.
Tijekom vladavine Otomanskog carstva na Khíosu mastika je bila vrlo cijenjena, pa je čak i dosezala cijenu zlata, a sultan je za njezinu krađu naređivao smrtnu kaznu. Tijekom pokolja na Khíosu, stanovnici mjesta Mastichochoria morali su sultana i njegov harem opskrbljivati tom dragocjenom smolom. Tursko ime za taj otok, Sakız Adası znači "otok gume".
Galerija
Sinonimi Homotipski: Lentiscus vulgaris Fourr. in Ann. Soc. Linn. Lyon, n.s., 16: 356 (1868) Pistacia gummifera Salisb. in Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 172 (1796), nom. illeg. superfl. Terebinthus lentiscus (L.) Moench in Methodus: 345 (1794) Heterotipski: Lentiscus massiliensis Fourr. in Ann. Soc. Linn. Lyon, n.s., 17: 195 (1869) Pistacia brevifolia Gand. in Dec. Pl. Nov. Fl. Eur. 1: 44 (1875) Pistacia lentiscus var. angustifolia DC. in Prodr. 2: 65 (1825), nom. illeg. superfl. Pistacia lentiscus subvar. brevifolia (Gand.) Nyman in Consp. Fl. Eur.: 147 (1878) Pistacia lentiscus var. chia Poir. in H.L.Duhamel du Monceau, Traité Arbr. Arbust., nouv. éd.: 393 (1813) Pistacia lentiscus f. chia (Poir.) Cout. in Fl. Portugal: 393 (1913) Pistacia lentiscus var. genuina Rouy in G.Rouy & J.Foucaud, Fl. France 4: 176 (1897), not validly publ. Pistacia lentiscus f. genuina Rouy ex Cout. in Fl. Portugal: 393 (1913), not validly publ. Pistacia lentiscus f. lanceolata Cout. in Fl. Portugal: 393 (1913) Pistacia lentiscus f. latifolia (Coss.) Bolzon in Nuovo Giorn. Bot. Ital., n.s., 20: 328 (1913) Pistacia lentiscus var. latifolia Coss. in Notes Pl. Crit. 1: 54 (1850) Pistacia lentiscus f. leptophylla Albo ex Fiori in Nuov. Fl. Italia 2: 117 (1923) Pistacia lentiscus var. massiliensis (Mill.) Poir. in J.B.A.M.de Lamarck, Encycl. 5: 352 (1804) Pistacia lentiscus f. massiliensis (Mill.) Fiori in A.Fiori & al., Fl. Anal. Italia 4: 157 (1907) Pistacia lentiscus var. multiflora (Gand.) Nyman in Consp. Fl. Eur.: 147 (1878) Pistacia lentiscus subvar. subfalcata (Gand.) Nyman in Consp. Fl. Eur.: 147 (1878) Pistacia massiliensis Mill. in Gard. Dict., ed. 8.: n.° 6 (1768) Pistacia multiflora Gand. in Dec. Pl. Nov. Fl. Eur. 1: 44 (1875) Pistacia subfalcata Gand. in Dec. Pl. Nov. Fl. Eur. 1: 44 (1875)
Izvori
Dankwart Seidel: Blumen am Mittelmeer. BLV Verlagsgesellschaft, München 2002. . Peter Schönfelder, Ingrid Schönfelder: Was blüht am Mittelmeer?. 4. Auflage. Kosmos, Stuttgart 2005. . Lucien F. Trueb, Ulrich Wyss: Mastix von Chios - ein begehrtes Baumharz. In: Naturwissenschaftliche Rundschau. 59, Nr. 6, 2006, ISSN 0028-1050, S. 297–302. Vanjske poveznice Bonsai tršlja
Kategorija:Pistacija