Velociraptor ("brzi kradljivac") je rod dromeosaurida koji je živio prije 75 do 71 milijuna godina, tijekom kasne krede. Trenutno su priznate dvije vrste, iako su prije u ovaj rod svrstavane i druge. Nomenklaturalni tip je V. mongoliensis; fosili ove vrste otkriveni su u Mongoliji. Druga vrsta, V. osmolskae, osnovana je 2008. godine na osnovu jedne lubanje iz Unutrašnje Mongolije (Kina).
Manji od dromeosaurida kao što su Deinonychus i Achillobator, Velociraptor je ipak s njima dijelio mnoge anatomske osobine. Bio je dvonožni grabežljivac s perjem, dugim ukrućenim repom i velikom pandžu na drugom prstu noge, za koju se smatra da je služila kao pomoć prilikom lova. Velociraptor se od ostalih dromeosaurida može razlikovati po dugom i niskom lubanjom s uzdignutom njuškom.
Velociraptor (koji se često skraćeno naziva "raptor") je jedan od najpopularnijih dinosaura koji se pojavljuju u medijima zbog svoje istaknute uloge u serijalu fimova Jurski park. On je u njima prikazan s određenim anatomskim greškama; npr. bio je mnogo veći nego u stvarnosti i nije prikazan s perjem. Također je dobro poznat paleontolozima, s obzirom na to da je opisano više od dvanaest skeleta - više nego i u jednog drugog dromeosaurida. Jedan vrlo poznat primjerak prikazuje Velociraptora u borbi s Protoceratopsom.
Opis thumb|right|Rekonstrukcija skeleta, Wyoming Dinosaur Center thumb|left|Veličina vrste V. mongoliensis u odnosu na čovjeka thumb|left|Rekonstrukcija
Velociraptor je bio dromeosaurid srednje veličine. Odrasli su bili dugi do 2,07 m, u kukovlju visoki 0,5 m, a teški do 15 kg. Lubanja, duga do 25 cm, bila je upadljivo savijena prema gore, konkavna na gornjoj površini, a konveksna na donjoj. U čeljustima se sa svake strane nalazilo 26 do 28 razmaknutih zuba, više nazubljenih na svom zadnjem rubu nego na prednjem, što je možda prilagodba lovu na brzi plijen.
Velociraptor je, kao i drugi dromeosauridi, imao veliku ruku s tri vrlo zakrivljene pandže, koje su po konstrukciji i fleksibilnosti bile slične kostima krila kod današnjih ptica. Drugi prst je bio najduži, a prvi je bio najkraći. Struktura kostiju ručnog zgloba onemogućavala je okretanje ruke u tom zglobu. Zbog toga je ruke morao držati dlanom prema nazad (prema ostatku tijela), a ne prema dolje (prema tlu). Prvi prst stopala je, kao i kod ostalih teropoda, bio vrlo malen. Međutim, Velociraptor i njegovi srodnici tlo su doticali samo s trećim i četvrtim prstom, dok su ostali teropodi hodali na tri prsta. Drugi prst, po kojem je Velociraptor vrlo poznat, bio je vrlo modificiran i držao ga je iznad tla. Na njemu se nalazila relativno velika pandža u obliku srpa, tipična za dromeosauride i trudontide. Ta pandža, koja je mogla biti duga i do 6,5 cm, vjerojatno je služila u lovu za ranjavanje plijena, a možda je njome i zadavao smrtni udarac.
Velociraptorov rep su učvršćavala dugačka koštana ispupčenja (prezigapofize) na vanjskoj površini kralježaka, kao i okoštale tetive ispod njih. Prezigapofize su počinjale od desetog repnog kralješka i zatezale sljedećih četiri do deset kralježaka, ovisno o poziciji repa. To učvršćivanje rezultiralo je time da se rep ponašao kao prut - vertikalni pokreti između kralježaka bili su onemogućeni. Međutim, pronađen je barem jedan primjerak s repom savijenim ustranu u obliku slova S, što znači da je rep bio znatno fleksibilniji vodoravno. Navedene prilagodbe vjerojatno su davale ravnotežu i stabilnost prilikom skretanja pri velikim brzinama.
Paleontolozi su 2007. godine prijavili otkriće kvrga na podlaktici za koje je bilo pričvršćeno perje, neoborivo dokazavši prisustvo perja kod vrste Velociraptor mongoliensis.
Povijest thumb|Holotipna lubana Velociraptor mongoliensis u Američkom prirodoslovnom muzeju thumb|Crtež lubanje iznad i pandže pronađene s njom, Henry Fairfield Osborn, 1924.
Peter Kaisen je tijekom jedne ekspedicije Američkog prirodoslovnog muzeja u pustinju Gobi 11. kolovoza 1923. godine pronašao prvi fosil Velociraptor poznat znanosti: jednu smrvljenu ali potpunu lubanju s jednom pandžom s drugog nožnog prsta (AMNH 6515). Henry Fairfield Osborn, direktor muzeja, je 1924. godine priključio lubanju i pandžu (za koju je smatrao da se nalazila na ruci živog primjerka) novom rodu, Velociraptor. Taj naziv potiče od latinskog velox ("brzi") i raptor ("pljačkaš") i odnosi se na grabežljiv način života ove životinje. Osborn je nomenklaturalni tip nazvao V. mongoliensis prema zemlji porijekla (Mongolija). Ranije te godine Osborn je bio spomenuo tu životinju u jednom popularnom članku, ali pod nazivom "Ovoraptor djadochtari" (ne smije se pomiješati s rodom Oviraptor). Međutim, jer naziv "Ovoraptor" nije bio objavljen u znanstvenom časopisu i nije imao formalan opis, smatra se da je nomen nudum, pa naziv Velociraptor zadržava prioritet.
Dok je sjevernoameričkim timovima tijekom Hladnog rata pristup komunističkoj Mongoliji bio zabranjen, ekspedicije sovjetskih i poljskih znanstvenika, szajedno s njihovim mongolskim kolegama, otkrile su još nekoliko primjeraka Velociraptora. Najpoznatiji primjerak su legendarni "Dinosaui u borbi" (GIN 100/25), koje je 1971. godine otkrio poljsko-mongolski tim. U ovom primjerku očuvan je jedan Velociraptor u borbi s jednim Protoceratopsom. Taj primjerak se smatra nacionalnim blagom Mongolije, iako ga je 2000. godine za privremenu egzibiciju pozajmio Američki prirodoslovni muzej u Njew Yorku.
Između 1988. i 1990. godine jedan kinesko-kanadski tim je otkrio ostatke Velociraptora u sjevernoj Kini. Američki znanstvenici su se 1990. godine vratili u Mongoliju. Jedna mongolsko-američka ekspedicija u pustinju Gobi, koju su vodili Američki prirodoslovni muzej i Mongolska akademija znanosti, otkrila je nekoliko dobro očuvanih skeleta. Jedan od tih primjeraka, IGM 100/980, dobio je nadimak "Ichabodcraniosaurus" zato što je bio prilično dobro očuvan, ali bez lubanje (odnosi se na Ichaboda Cranea - glavnog junaka Legende o Uspavanoj Dolini, koji na kraju bude obezglavljen).Novacek, Michael J. (1996). Dinosaurs of the Flaming Cliffs. New York: Anchor Books. . Taj primjerak možda pripada vrsti Velociraptor mongoliensis, ali Norell i Makovicky su zaključili da nije bio dovoljno potpun da bi se to sigurno reklo; još uvijek se očekuje službeni opis.
Za gornju čeljust i suznu kost, koje su otkrivene 1999. godine, zaključeno je da pripadaju rodu Velociraptor, ali ne nomenklaturalnom tipu V. mongoliensis. Pascal Godefroit i kolege su prema tim kostima 2008. godine nazvali novu vrstu V. osmolskae (prema poljskoj paleontologinji Halszki Osmólski).
Podrijetlo thumb|right|Dobro očuvana neopisana lubanja iz Mongolije Svi poznati primjerci vrste Velociraptor mongoliensis otkriveni su u formaciji Djadochta u mongolskoj provinciji Ömnögovi. Vrste Velociraptora također su pronađene u malo mlađoj formaciji Barun Goyot u Mongoliji, iako su one intermedijarni oblici i možda pripadaju nekom srodnom rodu. Smatra se da te geološke formacije potiču iz perioda kampanija (prije 83-70 milijuna godina) iz kasne krede.
V. mongoliensis je pronađen u mnogim najpoznatijim lokalitetima formacije Djadochta. Nomenklaturalni tip pronađen je u Flaming Cliffsu (također zvanom i Bayn Dzak i Shabarakh Usu), a primjerak "Dinosauri u borbi" pronađen je na lokalitetu Tugrig (također zvanom Tugrugeen Shireh). Na poznatim lokalitetima formacije Barun Goyot, Khulsan i Khermeen Tsav, također su pronađeni ostaci koji možda pripadaju rodu Velociraptor ili nekom srodnom rodu. Zubi i nepotpuni ostaci za koje se smatra da pripadaju mladom primjerku vrste V. mongoliensis također su pronađeni u formaciji Bayan Mandahu, plodnom nalazištu u Unutrašnjoj Mongoliji (Kina) koja potiče iz istog perioda kao i formacija Djadochta. Međutim, ti fosili nisu bili pripremljeni ili istraženi 2008. godine. Jedna lubanja odrasle jedinke iz formacije Bayan Mandahu priključena je drugoj vrsti, Velociraptor osmolskae.
Paleoekologija Sva fosilna nalazišta iz kojih potiču ostaci Velociraptora prije su bila suha staništa s pješčanim dinama i samo povremeno potocima, iako izgleda da je stanište mlađe formacije Barun Goyot bilo malo vlažnije nego ono starije formacije Djadochta. Pozicija nekih potpunih fosila i njihovo očuvanje u pješčaru, ukazuje na to da je većina primjeraka živa zakopana tijekom pješčanih oluja, koje su vrlo česte u takvim staništima.
U navedenim formacijama bili su prisutni isti rodovi, ali su životinje varirale na nivou vrste. Na primjer, u formaciji Djadochta živjeli su Velociraptor mongoliensis, Protoceratops andrewsi i Pinacosaurus grangeri, dok su u formaciji Bayan Mandahu živjeli Velociraptor osmolskae, Protoceratops hellenikorhinus i Pinacosaurus mephistocephalus. Te razlike možda su nastale zbog fizičke prepreke između te dvije formacije, koje su geografski blizu jedna drugoj. Međutim, jer nije poznato da je ikada postojala ikakva prepreka u tom području, vjerojatnije je da su se formacije Djadochta i Bayan Mandahu razlikovale po vremenu nastanka.
Drugi dinosauri koji su živjeli na istom prostoru kao i V. mongoliensis su trudontid Saurornithoides mongoliensis, oviraptorid Oviraptor philoceratops i dromeosaurid Mahakala omnogovae. V. osmolskae živio je s ceratopsom Magnirostris dodsoni, kao i oviraptoridom Machairasaurus leptonychus i dromeosauridom Linheraptor exquisitus.
Klasifikacija thumb|left|Odljev skeleta, Museum voor Natuurwetenschappen, Bruxelles Velociraptor je pripadnik potporodice Velociraptorinae, podgrupe veće porodice Dromaeosauridae. U filogenetskoj taksonomiji Velociraptorinae se obično definira kao "svi dromeosauri srodniji Velociraptoru nego Dromaeosaurusu." Klasifikacija dromeosaurida je vrlo nestabilna. U početku se smatralo da u potporodicu Velociraptorinae spada samo Velociraptor. Prema drugim analizama tu spadaju i neki drugi rodovi, obično Deinonychus i Saurornitholestes. Prema nedavnoj kladističkoj analizi, monofiletična potporodica Velociraptorinae sadrži rodove Velociraptor, Deinonychus, Tsaagan i bliskog srodnika (s nesigurnom pozicijom u potporodici) - rod Saurornitholestes.
U prošlosti su se druge vrste dromeosaurida, uključujući Deinonychus antirrhopus i Saurornitholestes langstoni, ponekada svrstavale u rod Velociraptor. S obzirom na to da je Velociraptor prvi dobio naziv, te vrste su preimenovane u Velociraptor antirrhopus i V. langstoni. Međutim, jedine sada priznate vrste su V. mongoliensis i V. osmolskae.
Kada je prvi put opisan 1924. godine, Velociraptor je svrstan u porodicu Megalosauridae, što je bio slučaj s većinom dinosaura mesoždera otkrivenih u to vrijeme (porodica Megalosauridae je, kao i rod Megalosaurus, funkcionirala kao kanta za otpatke za mnoge međusobno nesrodne taksone koji su tako grupirani zajedno). Kako se broj novootkrivenih dinosaura povećavao, Velociraptor je priznat kao dromeosaurid. Barem jedan autor je sve dromeosauride svrstao u porodicu Archaeopterygidae (čime bi se Velociraptor mogao smatrati pticom neletačicom).
Filogenija Prema jednom mogućem kladogramu, zasnovanom na jednoj analizi iz 2007. godine, pozicija Velociraptora na evolutivnom stablu je sljedeća:
Paleobiologija Grabežljivost thumb|Poznati primjerak "Dinosauri u borbi", V. mongoliensis i Protoceratops andrewsi thumb|right|Rekonstrukcija