Ilija Abjanić dr. (Stari Mikanovci, 10. srpnja 1868. – Vinkovci 8. rujna 1946.)Povijest.net Josip Šarčević: Ilija Abjanić, hrvatski liječnik, prosvjetitelj, jezikoslovac, političar i publicist. Političkim je opredjeljenjem bio starčevićanac. Pisao je za pravaške listove Hrvatski branik iz Srijemske Mitrovice, Hrvatsku Bosnu i Hrvat.Biomedicinari Josip Šarčević: Poznati učenici i profesori vinkovačke gimnazije
Godine 1907. godine izabran za narodnog zastupnika, kao član Starčevićeve stranke prava. U Hrvatskom saboru se borio protiv mađarizacije, a posebno se bavio pitanjima iseljeništva i zloupotreba pri izborima. U Mikanovcima se čuva narodna pjesma kojom je opjevana pobjeda dr. Abjanića, pjesma je ujedno i prikaz ondašnjeg shvaćanja politike sa strane običnog puka.
Oko 20 000 stranica njegovih rukopisa nalazi se u Sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu iz područja jezikoslovlja, medicine, politike. Zalagao se za uvođenje jekavice kao hrvatskog književnog jezika. Godine 1927.prešao na starokatoličanstvo. Službovao je po Zagori. U Imotskom napisao većinu svojih djela. Ondje je službovao 19 godina. Pokopan je na vinkovačkom groblju. Postumno mu je 2004. godine tiskana knjiga "Erotica Croatica".
Neki od stihova glase:
Ustaj sada ti hrvatski sine Na obranu svoje domovine Spomen se čovječansko bića Štiti nauk Ante Starčevića Svakom vedro ti gledaj u lice Sve hrvatske prezri izdajice. Svaku vjeru u Hrvatskoj šiti Koji hoće dobar Hrvat biti U Hrvatskoj svi jesu Hrvati Hrvatima, Hrvatska je mati.
Politički aktivizam Borio se protiv jezične reforme po predlošku Vuka Karadžića i njegovih sljedbenika u Hrvatskoj. Za razliku od nekih hrvatskih jezičara, kulturnjaka, nacionalnih ustanova i dijela javnog života koji su zaokret hrvatskih fonetičara prema posličnjavanju i spajanjuMETODIKA: časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi, sv.8 br.14. svibnja 2007.. Ante Selak: Jekavian components in Ilija Abjanić's research (sažetak na engleskom) hrvatskoga sa srpskim jezikom romantizirali ili doživljavali kao prevagu jedne koncepcije nad drugom, Abjanić je to vidio kao čin smišljenog izravnog nasilja nad hrvatskim jezikom i kulturom.METODIKA: časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi, sv.8 br.14. svibnja 2007.. Ante Selak: Jekavizam Ilije Abjanića Abjanić se protiv toga borio na sve moguće načine kako je znao i umio: inovirao je slovopis, rekonstruirao je naglasni sustav, reafirmirao je djela hrvatske književno-jezične baštine koja su najbolje odražavala duh hrvatskoga jezika, ijekavštini srpsko-crnogorske provenijencije Abjanić suprotstavljao je središnju hrvatsku jekavštinu. Kao i Šime Starčević protivio se idolatriji djelu Vuka Karadžića, te je dugo poslije ostao posvugdje ignoriran u hrvatskoj znanosti i prosvjeti, tako da hrvatska javnost nije praktično ništa znala o njemu, iako je primjerice desetljećima neumorno stvarao hrvatsko medicinsko nazivlje, a mnoštvo mu je djela ostalo do danas samo u rukopisnom izdanju. Monografija o njemu se pojavila tek krajem 1. desetljeća 21. stoljeća.Ante Selak: Jezikoslovni pogledi Ilije Abjanića: grafija, ortoepija, eufonija, prozodija, 2007.
Izbor iz djela: Središnja hrvatska jekavština, 1920., 1923. Čistimo pljevu iz hrvatske pšenice Jedna parodija (harvotija) za savremene nesuvremene dogadjaje Hrvatski knjiški preporod Posve prigodan rječnik suvremena, dotjerana i usavršena govora u svim njegovim pravcima: jekavskom, pravopisnom, blagoglasnom, zaštitnom i pravoglasnom pravcu Ljekarski rječnik horvatskoga govora
Izvori METODIKA: časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi, sv.8 br.14. svibnja 2007.. Ante Selak: Jekavizam Ilije Abjanića
Vanjske poveznice Digitalizirana djela, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Kategorija:Hrvatski političari do 1918. Kategorija:Hrvatski publicisti Kategorija:Hrvatski liječnici Kategorija:Hrvatski jezikoslovci Kategorija:Hrvatski pravaški političari Kategorija:Stari Mikanovci