Mramorno more (; ili Προποντίδα, Propontida) unutarnje je more između Europe i Azije i predstavlja dio euroazijske unutarnje granice. Ovo je more preko Dardanela povezano s Egejskim morem, a Bosporom (Carigradski prolaz) s Crnim morem.

Od Galipolja do Izmira more je dugo 282 km i 80 km široko. U blizini obale je duboko uglavnom samo 50 m, dok je na najdubljim mjestima i više od 1300 m. Površina Mramornog mora iznosi 11 655 km², od čega 182 km² otpada na otoke. Na istoku se nalazi Izmirski zaljev, a na jugoistoku Mudanjski zaljev. Mramorno more dobilo je ime po otoku koji se u njemu nalazi i zove se Mramorni otok (u staro vrijeme Prokonnesos). Otok je dugačak 21 km i širok 10 km, a površina mu je oko 130 km². Pored poznatog bijelog mramora (otuda i porijeklo imena) na otoku se proizvodi vino, žitarice i masline.

Mramorno more služi i kao regulator količine vode kojom više velikih rijeka pune Crno more a kroz Mramorno more te vode otjeću u Sredozemno more. Razina vode u Crnom moru je viša od onoga u Egejskom, zbog čega je prisutno neprekidno strujanje pod površinom kroz sustav turskih tjesnaca.

Naziv Mramorno more je dobilo ime po najvećem otoku koji je smješten na njegovoj južnoj strani, nazvanom Mramorni otok jer je bogato nalazištima mramora (grčki (mármaron) "mramor").

U klasičnoj antici bio je poznat kao Propontis, od grčkih riječi pro (ispred) i pontos (more) zbog toga što su stari Grci njime plovili kako bi stigli do Crnog mora kojeg su zvali Pontos.

Mitologija U grčkoj mitologiji, oluja na Propontidi vratila je Argonaute na otok koji su prethodno napustili, a kojim je vladao kralj Kizik. Ne prepoznavši ih, kralj ih je zamijenio za svoje neprijatelje Pelazge pa ga je Jazon u sukobu ubio.

Geografija i hidrologija Površinski salinitet Mramornog mora u prosjeku iznosi oko 22 promila, što je nešto više od onog u Crnome moru, ali samo oko dvije trećine onog u većini oceana. Slično kao u Sredozemnome moru, voda je puno slanija pri dnu mora s prosječnom slanošću od oko 38 promila. Ova slana voda visoke gustoće ne diže se na površinu kao što je slučaj s Crnim morem. Dotok vode iz rijeka Simav, Biga Çayı (Granicus) i Gönen također smanjuju salinitet mora, iako s manjim učinkom nego što to čine velike rijeke koje se ulijevaju u Crno more. Gotovo sve ove rijeke teku iz Anatolije, osim manjih tokova iz Trakije koja otječe prema jugu.

Južna obala mora je jako razvedena i tu su smješteni najznačajniji zaljevi, Izmitski zaljev (), zaljev Gemlik (), zaljev Bandırma () i Erdečki zaljev ().

Otoci Dvije su glavne skupine otoka u Mramornome moru. Na sjeveru se nalaze Prinčevski otoci, otočje koje čini niz naseljenih otoka Kınalıada, Burgazada, Heybeliada, Büyükada i otok Sedef () i nekoliko nenaseljenih otoka Sivriada, Yassıada, Kaşıkadası i Tavşanı. Naseljeni otoci lako su dostupni trajektom s europske i azijske obale Istanbula, a cijelo otočje čini dio istanbulske konurbacije.

Na jugu se nalaze Mramorni otoci, otočje koje čini istoimeni Mramorni otok i tri druga naseljena otoka Avşa, Paşalimanı i Ekinlik , te sedamnaest uglavnom nenaseljenih otoka uključujući i zatvorski otok İmralı čiji je najpoznatiji zatvorenik od 1999. bio je vođa PKK Abdullah Öcalan. Ovi otoci leže unutar pokrajine Balıkesir i najlakše su dostupni iz Tekirdağa u Trakiji ili Erdeka na južnoj obali Mramornog mora. Tijekom ljeta dodatni trajekti putuju iz središta Istanbula do otoka Avşa i Mramornog otoka kao podrška rastućem turističkom prometu.

Postoji i nekoliko pojedinačnih otoka u Mramornom moru kao što je Koç Adası kod Tuzle, koji je u privatnom vlasništvu obitelji industrijalaca Koç.

Potresi mini|desno|300px|Satelitski snimak koji prikazuje grad İzmit na sjevernoj i istočnoj obali mora. mini|desno|300px|Cvjetanje algi u Mramornome moru Sjevernoanadolski rasjed prolazi ispod Mramornog mora i njegovo je pomicanje izazvalo je nekoliko velikih potresa, poput onih u Izmitu i Düzceu u kolovozu i studenome 1999. godine. Potres iz kolovoza 1999. obično se naziva Marmarskim potresom jer je njegov epicentar bio točno ispod mora, a većina mjesta koja su bila najgore pogođena potresom i cunamijem koji je uslijedio, nalazila se duž njegove obale.

Okoliš Tijekom oluje u Mramornom moru 29. prosinca 1999. ruski naftni tanker Volgoneft prelomio se na dva dijela ispustivši više od 1500 tona nafte u more.

Godine 2021. obale Mramornog mora bile su unakažene morskom sluzi čiji je uzrok barem djelomično izazvan ispuštanjem neobrađenog organskog otpada u vodu.

Opseg Međunarodna hidrografska organizacija definira granice Mramornoga mora na sljedeći način:

Na zapadu: Granica Dardanela u Egejskom moru (linija koja spaja Kum Kale (26°11'E) i rt Helles).

Na sjeveroistoku: Linija koja spaja rt Rumili s rtom Anatoli (41°13′N). Južna obala mora je jako razvedena i uključuje Izmitski zaljev (), Gemlički zaljev (), Bandırmski zaljev (), i Erdečki zaljev (). Izvori

Literatura Okay, Nilgun; Okay, Aral I. (2002.): Tectonically induced Quaternary drainage diversion in the northeastern Aegean, Journal of the Geological Society, br. 159., London: Geological Society, str. 393. – 399., ISSN 0016-7649 Lee B.-S.; Bullister J. L.; Murray J. W.; Sonnerup R. E.; ur. Bacon M. P. (2002.): Anthropogenic chlorofluorocarbons in the Black Sea and the Sea of Marmara, Deep-Sea Research: I. Oceanographic Research Papers, br. 49., Amsterdam: Elsevier, str. 895. – 913., DOI:10.1016/S0967-0637(02)00005-5

Vanjske poveznice

Kategorija:Mora Sredozemnog mora (Europa) Kategorija:Mora Sredozemnog mora (Azija) Kategorija:Mora u Turskoj Kategorija:Vodene mase u europskom dijelu Turske Kategorija:Vodene mase u azijskom dijelu Turske