Jovan Hranilović (Kričke kraj Drniša, 18. prosinca 1855. – Novi Sad, 5. kolovoza 1924.), bio je grkokatolički svećenik, političar, hrvatski književnik i književni kritičar.
Životopis Rođen je Kričkama, kod Drniša, gdje mu je otac Nikola, Žumberčanin, službovao kao grkokatolički župnik. Nakon očeve smrti vratio se s majkom Sidonijom u njezine rodne Križevce i tamo završio pučku školu. Gimnaziju je polazio u Grkokatoličkom sjemeništu u Zagrebu, gdje je maturirao 1874. godine, a teologiju i filozofiju u Zagrebu (1874. – 1876.) i Beču (1876. – 1878.).Hrvatski biografski leksikon: Hranilović, Jovan , preuzeto 8. srpnja 2012. Nakon što je zaređen za prezbitera, 1878. godine, vraća se u Križevce. Tu je kratko biskupov tajnik, a zatim je župnik u više župa, uz ostalo u Kaštu, Sošicama i Radatovićima, gdje je nadahnuto ispjevao svoje glasovite »Žumberačke elegije«, na čijem će odjeku Kranjčević napisati »Uskočke elegije«. Javno djelovanje započinje kao pravaš i protivnik velikosrpske politike.Milan Begović, Eseji, kritike, polemike, miscelanea, intervjui; uredili Andrea Sapunar i Tihomil Maštrović, Knj. II., Zagreb : Naklada Ljevak, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2006., , str. 480. Bio je zagovornikom federalizma i posebnoga položaja Hrvatske u Austro-Ugarskoj Monarhiji, da bi se potkraj života približio južnoslavenskoj ideji.Dalibor Brozović, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, Sv. 4. : Fr – Ht, Zagreb : Leksikografski zavod Miroslava Krleže, 2002., , str. 647. Godine 1887. premješten je u Bačku, a 1889. za župnika u Novi Sad, gdje, uz ostalo, godine 1918./19. predsjedava vojvođanskom skupštinom i vladom u vrijeme raskida odnosa s Ugarskom.
Književno stvaralaštvo U književnosti se javio rano, već 1873. godine.Balada Jelka i Mirko koju je objavio u Bunjevačkoj i šokačkoj viliJovan Hranilović , Hrvatski biografski leksikon pisao je i prevodio pjesme, pripovijetke, političke i književne rasprave, polemike i studije te ih objavljivao u periodici od 1873. do smrti – u svemu oko pet tisuća radova. Većina je njegovih stihova sročena »u stilu šenoinske versifikacije s naglašenom etičkom i rodoljubnom motivikom« (M. Šicel). Hranilović je u njima očitovao svoju iskrenu ljubav za domovinu, s izraženom socijalnom notom, potičući svećenstvo na vjerski, kulturni i politički rad za narod. Još dublji trag ostavio je kao kritičar, zauzevši se za »idealistički realizam«. Kao i većina istaknutih realista bio je politički istaknuti pravaš.Dubravko Jelčić, Povijest hrvatske književnosti : tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne, Zagreb : Naklada Pavičić d.o.o., 1997., , str. 144. Njegova književna filozofija sažimala je načela tadašnjih »starih« o jedinstvu istine, dobrote i ljepote. Bio je jedan od najdosljednijih i najupornijih revnitelja tradicijske odgojno-prosvjetne uloge književnosti na kršćanskim načelima.Dr. sc. Vladimir Lončarević: Jovan Hranilović - revnitelj književne tradicije , Glas Koncila, 1. kolovoza 2010., br. 31., str. 21., preuzeto 8. srpnja 2012. Godine 1898. postaje urednikom Obzora, a od 1899. do 1900. godine bio je urednikom i Vienca. Surađuje i objavljuje književne kritike u časopisima Prosvjeti, Hrvatskoj vili, Glasu Matice hrvatske, Kolu, Hrvatskoj prosvjeti, Balkanu, Pozorištu, Letopisu Matice srpske, Hrvatskom braniku, Prijatelju naroda, Agramer Tagblattu, Hrvatskoj domovini, Bogu i Hrvatima, Novom listu, Hrvatstvu, Subotičkoj Danici, Katoličkom listu i drugima.
Svoje kritičke i književne tekstove potpisivao je i pseudonimima: Jedan književnik, H., Hr., -ić, I. H., J., J. H., -n, nj., -oa-, r, r-o te -v-.
Djela Žumberačke elegije, Tisak i naklada Knjižare Gustava Neuberga, Križevci, 1886.Gradska knjižnica "Franjo Marković" Križevci: Katalog izložbe: "Tiskarstvo u Križevcima krajem 19. i početkom 20. stoljeća", str. 8., preuzeto 8. srpnja 2012. Pjesme svakidanke, Tisak i naklada Knjižare Gustava Neuberga, Križevci, 1890. Izabrane pjesme, Naklada Matice hrvatske, Zagreb, 1893.
Posmrtno Izbor iz Žumberačkih elegija i ostalih pjesama. Uredio i uvod napisao Milko Popović, Narodna Prosvjeta, Zagreb, 1934. Izbor iz žumberačkih elegija i ostalih pjesama Jovana Hranilovića, Žumberačke novine, Zagreb, 1934. Pisma Jovana Hranilovića Petru Markoviću, Zagreb, 1952. Žumberačke elegije i druge izabrane pjesme, Žumberački vikarijat, Zagreb, 1986.
Literatura Jovan Hranilović, Glas Koncila, 1. kolovoza 2010.
Izvori
Vanjske poveznice Digitalizirana djela, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Izabrane pjesme, Naklada Matice hrvatske, Zagreb, 1893.
Kategorija:Hrvatski književnici Kategorija:Hrvatski književni kritičari Kategorija:Hrvatski političari iz Vojvodine Kategorija:Hrvatski svećenici Kategorija:Hrvatski pravaški političari Kategorija:Hrvatski grkokatolički kler Kategorija:Životopisi, Drniš