mini|305x305px|Varaždinski generelat (današnji prostor Bjelovara i Koprivnice) u sklopu Vojne krajine. Varaždinski generalat je obrambeni sustav utvrda koji se razvio iz starijeg sustava koji se naziva Vindiška ili Slavonska vojna krajina. Kasnije je, u 17. stoljeću, prozvan Varaždinski generalat (po utvrdi Varaždin koji je od 1595. godine bio sjedište generala, (do 1595. i od 1731. do 1765. sjedište generala bila je utvrda Koprivnica). Ovo je vojnokrajiško područje regulirano 1578. godine nakon sabora u Brucku na Muri.
U početku se Varaždinski generalat sastojao od tri kapetanije sa središtima: Koprivnica, Križevci i Ivanić (Ivanić-Grad), a krajem 16. stoljeća je osnovana i kapetanija Đurđevac. Teritorij Varaždinskog generalata nije označavao kompaktni teritorij, a njegova teritorijalizacija je započela doseljavanjem vlaškog stanovništva i nakon donošenja "Statuta Valachorum" (izdao ih je Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva 1630. godine).
Od 1765. odnosno 1767. Križevci i Koprivnica prestaju biti dijelovi Varaždinskog generalata.
Od 1765. do 1787. sjedište generalata je Bjelovar, a nakon 1787. u Zagrebu.
U prvoj polovici 18. stoljeća formirane su dvije pukovnije: Đurđevačka pukovnija (prvo sjedište Đurđevac, kasnije Bjelovar) i Križevačka pukovnija.
Varaždinski generalat ili Varaždinska Vojna krajina je prestala postojati 1871. godine, a na njenom tlu je osnovana Bjelovarska županija.
Popis zapovjednika Varaždinskog generalata – Slavonske krajine (do 1737.) Ivan Lenković (1556. – 1567.), vrhovni kapetan Hrvatske i Slavonske krajine Luka Sekelj (1567. – 1568.), vrhovni kapetan Hrvatske i Slavonske krajine Vid Halek (1569. – 1589.) Ivan Globyczer (1589.) Stjepan Grasswein (1589. – 1594.) Alban Grasswein (1594.) Žigmund Herberstein (1594. – 1603.) Žigmund Fridrich Trautmansdorf (1603. – 1631.) Juraj Ludovik Schwarzenberg (1631. – 1646.) Franjo Krsto Khevenhiler (1646. – 1650.) Vilim Galler (1650.) Walter Leslie (1651. – 1667.) Honorij Trautmansdorf (1667. – 1669.) Ludovik Vilim Badenski (1669. – 1671.) Ludovik Radwig de Souches (1671. – 1681.) Oton Heinrich de Grana (1681. – 1683., umro 1685.) Eneja Caprara (1683. – 1701.) Max Ludovik Breyner (1701. – 1708.) Hanibal Herberstein (1718.) Karlo Königsegg (1728. – 1737.)
Kategorija:Vojna krajina Generalat Kategorija:Vojna povijest 16. stoljeća Kategorija:Vojna povijest 17. stoljeća Kategorija:Vojna povijest 18. stoljeća Kategorija:Vojna povijest 19. stoljeća