Domaća mačka (Felis silvestris forma catus), kućna mačka ili najčešće mačka je mali mesožder iz obitelji mačaka. Prvobitno potječe od afričke divlje mačke, a živi uz ljude već oko 3.500 godina.
Mačka spada među najomiljenije kućne ljubimce. 69 milijuna mačaka živi u američkim domovima gdje su vrlo popularne, dok u cijelom svijetu živi preko 600 milijuna mačaka.MySpaceTV Videos: Cat Diversity by National Geographic
Postoji veliki broj raznih pasmina domaćih mačaka, rasnih i običnih, ali postoje i bezrepe ili bezdlake mačke, zbog mutacije. Naziv domaća mačka koristi se za sve mačke koje manje-više "dobrovoljno" žive u direktnom kontaktu s ljudima i smatra se da su se svojevoljno pripitomile jer su u blizini ljudskih nastambi lako dolazile do plijena (kao što su miševi). Razlikuju se od divljih mačaka (lakše su građe i manje agresivne) i velikih mačaka (manje su i mogu mijaukati, za razliku od većine velikih mačaka). One su vješti grabljivci i veoma su inteligentne životinje. Neke od njih se mogu naučiti (katkad mogu naučiti i same) pokretati jednostavnije mehanizme, poput kvake na vratima ili ručice na vodokotliću. Mačke komuniciraju glasom (mijaukanjem), predenjem, frktanjem, režanjem i škljocanjem, kao i govorom tijela. Mačke koje žive u grupama koriste kombinaciju glasova i govora tijela za međusobno sporazumijevanje.Meows Mean More To Cat Lovers . Channel3000.com. Preuzeto 14. lipnja, 2006.
Klasifikacija mini|Mačka lutalica u Hrvatskoj (Drašnice) Domaća mačka nazvana je Felis catus po nomenklaturi švedskog botaničara Carla Linnéa iz 1758. godine. Johann Christian Daniel von Schreber nazvao je divlju mačku Felis silvestris 1775. godine. Domaća mačka se danas smatra podvrstom divlje mačke: po pravilu Internacionalnog koda nomenklature životinja ime vrste trebalo bi biti F. catus zbog toga što ga je Linné prvi upotrijebio. Međutim, u praksi većina biologa koriste F. silvestris za divlje vrste, a F. catus samo za domaću mačku.
Po mišljenju 2007 (objavljenom u tomu 60, dio 1, Bulletin of Zoological Nomenclature, 31. ožujka 2003. godine) Internacionalne komisije za nomenklaturu životinja "dozvoljena je upotreba 17 različitih imena zasnovanih na divljim vrstama, koja su nastala prije ili istovremeno s onima zasnovanim na domaćim vrstama", svrstavajući F. silvestris u divlju mačku, a F. silvestris catus za njenu domaću podvrstu (F. catus je još uvijek važeći naziv, ako se domaći oblik mačke računa kao posebna vrsta).
Osnovna obilježja mini|230px|lijevo|Mačak drijema Odrasla mačka je od njuške do kraja trupa dugačka prosječno 60 cm, a k tome ima rep koji je kod ženki dug 25,2 cm, a kod mužjaka 26,9 cm. U ramenima je visoka 30–35 cm. Može biti teška do 10 kg s tim, da su mužjaci obično veći nego ženke. Poznato je da su neke mačke težile otprilike 23 kilograma zbog "prežderavanja". To ima vrlo negativan utjecaj na mačku. Također, za povoljno utjecanje na svoje zdravlje, osobito ako živi u zatvorenom prostoru, treba povremeno na dan izaći van na vježbanje (igru).
Ženka je obično teška otprilike 4 kg, a mužjak 5,5 kg. Domaće mačke žive oko 15-20 godina, iako su opisani i pojedinačni slučajevi da su doživjele 30 i više godina. Najpoznatija mačka, zvana Puss, živjela je 36 godina, od 1903. do 1939. godine.Gordana Vukelić, Nenad Jurković, Iva Vili i Goran Stančić, Dječji klub, ARENA d.d., Zagreb, rujan 2006., . Divlje mačke koje žive u urbanoj sredini često žive samo dvije godine ili manje. Divlje mačke u kolonijama mogu živjeti mnogo dulje. Najdulji zabilježeni vijek divlje mačke iznosi 26 godina. Da bi domaća mačka živjela dulje, dobro je da ne izlazi često na dan (najbolje je da van izlazi povremeno), zbog toga što se time smanjuje rizik od ogrebotina u borbi i izloženost bolestima koje mogu zahvatiti domaću mačku. Uobičajeni životni vijek za populaciju mačaka bez ljudske pažnje i njege je različit, ovisno o spolu mačke, tako da životni vijek u mužjaka iznosi 1,4 do 3,2 godine, a u ženki 3,3 do 4,2 godine.
Osjetila mini|200px|Reflektiranje mačjih očiju Iako mačja osjetila mirisa i sluha vjerojatno nisu toliko razvijena, kao npr. kod miša, u mnogim situacijama su bolja od čovjekovih. Ona zajedno s njenim visoko razvijenim osjetilima vida, okusa i dodira čine mačku sisavcem koji jako dobro osjeća. Mačke imaju izraženo dobro razvijen čitav niz osjetila. Velike oči okrenute prema naprijed omogućuju joj dobar osjećaj za prostor i vrlo točnu procjenu udaljenosti, a naročito dobro registriraju brzo kretanje.
Vid U mraku vide 50% bolje od ljudi, zahvaljujući velikoj gustoći receptora što stanice mrežnice čini posebno osjetljivim na svjetlo, dok im je dnevni vid lošiji od noćnog. Mačke u prosjeku imaju vidno polje od 200°, što je usporedno čovjekovih 180°, s binokularnim poljem (koje preklapa slike oba oka) užim od čovjekovog. Mačke, kao i psi, posjeduju tapetum lucidum koji odbija dodatnu svjetlost u mrežnicu. Dok tapetum lucidum povećava sposobnost vida pri slaboj svjetlosti, s druge strane umanjuje oštrinu vida pri obilnoj svjetlosti. Tapetum i ostali mehanizmi mački daju umanjenu osjetljivost na svjetlost, koja iznosi sedam puta manje od one kod čovjeka. Umjesto dijela oka pod nazivom fovea koje ljudima daje oštrinu centralnog vida, mačke posjeduju centralnu vezu poznatiju kao vizualna linija. Mogu razlikovati boje, ali ne i slične nijanse.
Mačke posjeduju i treći očni kapak, odnosno tanku, prozirnu membranu koja prekriva oči sa strane. Može se vidjeti u trenutku kada mačka otvara oči, kao i kada je pospana ili zadovoljna. Ako je pak mačka neprekidno pokazuje, trebalo bi je odvesti kod veterinara. Boja očiju kod mačaka varira. Najčešće su to zlatna, zelena i narančasta. Plave oči najčešće se povezuju sa sijamskim mačkama, ali se mogu javiti i kod albino mačaka, te kod nekih pasmina dobivenih selekcijom u uzgoju. Ako mačka ima dva plava oka, obično je gluha, a ako su joj oči narančaste nema problema sa sluhom. Mačke kod kojih je jedno oko plavo, a drugo narančasto su obično gluhe na strani na kojoj se nalazi plavo oko.
Sluh Ljudi i mačke imaju sličan prag sluha na nižem dijelu ljestvice, ali mačke mogu čuti i zvukove vrlo visoke frekvencije, čak bolje i od pasa. Mačke mogu čuti 2 oktave više od ljudi, i polovinu oktave više od pasa.Strain, G.M., How Well Do Dogs and Other Animals Hear? Sluh im je osjetljiviji od psećeg i tri puta bolji od ljudskog. Kada nešto sluša ona će, zahvaljujući tome što u svakom uhu ima čak 32 mišića, uši usmjeriti u smjeru izvora zvuka, a također može pomicati uši neovisno jedno od drugog i to naprijed, natrag i u koso, kako bi otkrile izvor zvuka. Mačke mogu (s greškom do 7,5 cm) odrediti točnu lokaciju zvuka proizvedenog u daljini od jednog metra, što može biti vrlo korisno u lovu.
Njuh Osjetilo mirisa domaće mačke je četrnaest puta jače od čovjekovog, a u nosu imaju dvostruko više stanica za miris od ljudi, što znači da mogu nanjušiti predmete koje čovjek inače i ne osjeća.Vojmil Žic, s. Valerija Kovač i Verica Blažinić, Mak, Nadbiskupski duhovni stol, Zagreb, svibanj 2008., One također imaju i organ za njuh pri vrhu njihovih usta zvani vomeronasal ili Jakobsonov organ. Kada mačka nabora gubicu, niže k bradi, i opusti jezik, otvara se put za vomeronasal. Takav izraz lica se često opisuje kao ruganje.
Dodir
Mačke imaju mnogo jakih dlačica koje su posebno izražene u četiri reda iznad gornje usne ("brkovi"), po nekoliko na svakom obrazu te, zatim, kao čuperci iznad očiju i čekinje na bradi. Mogu se nalaziti i na zglobovima i slične su onima koje čine trepavice. "Brkovi" (vibrissae) pomažu mački oko navigacije i osjećaja. One mogu otkriti veoma male promjene u zraku koje ukazuju mački na stvari koje ne vidi. Dva gornja reda brkova mogu se pomicati neovisno od donjih za preciznije mjerenje. Smatra se da se mačka oslanja na svoje brkove kada se nađe u magli. Također joj pomažu da procijeni može li se nekamo smjestiti ili povući. Oni su i pokazatelj mačkinog raspoloženja. Kada su okrenuti naprijed znači da je mačka radoznala i prijateljski raspoložena, a kada su opušteni znači da je agresivna ili se brani. U Njemačkoj ljudi smatraju da, ako se mačka čisti ili umiva, da to zapravo najavljuje dolazak skore oluje.Grupa autora, prijevod: Lucija Šimić i Katarina Perković, Mora i oceani 1. dio, hrv. izdanje Europapress holding d.o.o., 2007., mini|250px|Nacrtani prikaz mačkine lubanje Među svim životinjama imaju najbolji osjećaj ravnoteže. Kod pada s visine od 2–3 m iz bilo kojeg položaja će se okrenuti nogama prema dolje prije nego ispruženih šapa doskoči na podlogu. Pri tome joj rep služi kao kormilo. Mačka može skočiti samo s manje visine, jer pad s velike visine uvelike joj škodi, a pad s još veće visine je velika opasnost za mačku. mini|lijevo|225px|Obična kućna mačka.
Okus Po istraživanju National Geographica od 8. prosinca 2005., mačke ne mogu okusiti slatku hranu zbog greške u genu za recepciju slatkoće.Xia Li et al. Pseudogenization of a Sweet-Receptor Gene Accounts for Cats' Indifference toward Sugar. PLOS Genetics; 2005;1;1: Datum pristupa: 08. studeni 2006. Neki znanstvenici smatraju da je to povezano s prirodnom prehranom mačke koja je bogata bjelančevinama, iako je nejasno je li to uzrok ili posljedica.
Anatomija mačke
Kostur Mačkin kostur sastoji se od preko 230 kostiju. Kao i kod svih sisavaca, kralježnica joj se se sastoji od 7 cervikalnih kralježaka (vratnih), 13 torakalnih -prsnih kralježaka (čovjek ih ima 12), 3 križna kralješka kao većina sisavaca (čovjek obično ima 5 križnih kralježaka s trticom). Mačke također imaju gipke ključne kosti koje omogućuju da se pokreće u bilo kojem smjeru gdje im se može okrenuti glava.
Uši Trideset i dva zasebna mišića omogućavaju mački da pokreće uši neovisno jedno od drugog.<ref></</ref> Većina mačaka ima podignute uši. Za razliku od pasa, spuštene uši su prava rijetkost. Kada je uplašena ili ljuta, mačka uz frktanje i režanje, povija uši unazad. Mačka će također poviti uši unazad i dok se igra, ili kada je zainteresira zvuk koji joj dolazi s leđa.
Zubi Mačke imaju visoko specijalizirane i snažne zube i probavni trakt prilagođen probavljanju mesa, npr. predkutnjak i prvi kutnjak zajedno čine par koji ima ulogu sijeći meso. Zubalo mačke obično ima 30 trajnih zubi, a sve dok se ne pojave trajni zubi, mačka ima 26 mliječnih zubi. Mačji jezik posjeduje oštre nabore (papillae) pogodne za struganje mesa s kostiju. Te papillae su u stvari kukice okrenute unatrag koje sadrže keratin (od kojeg su također načinjeni čovjekovi nokti i kosaIz. tekst. Cathy Franco, priredila Émilie Beaumont, prijevod Blanka Pašagić Body (Tijelo), za RH i BiH izdanje NAŠA DJECA d.o.o. Zagreb ) i pomažu kod čišćenja.
Noge mini|desno|235px|Ispružena mačja pandža. Rašireno vjerovanje kaže da se mačka uvijek dočeka na noge; to se uglavnom i događa, ali ne uvijek. Za vrijeme pada, mačka refleksno okreće svoje tijelo i ispravlja se koristeći svoj visoko razvijeni osjećaj za ravnotežu i elastičnost. Ona se uvijek ispravlja u istom pravcu, ako za to ima vremena u tijeku pada. Pojedine vrste koje nemaju rep su izuzetak, zato što mačka koristi rep za balansiranje za vrijeme pada.
Mačke, kao i psi, hodaju direktno se oslanjajući na prste, dok kosti njihovih šapa čine manji dio vidljivog dijela noge. Sposobne su za veoma precizan hod, jer direktno osjećaju da je mjesto na kojem se nalazi prednja šapa direktno se podudara s mjestom zadnje šape, što smanjuje šumove i vidljive tragove. Ovo također omogućava siguran korak po neravnim podlogama. Mogu dostići brzinu od 45 km/h.