Početak uporabe računala u Hrvatskoj bio je u početku ograničen na nuklearne institute (rane 1950-te), kasnije, sredinom 50-tih, poraba digitalnih računala opće namjene širi se na statističke zavode, znanstvene ustanove, banke, veća poduzeća i prve računske centre.

Branko Souček je na Institutu Ruđer Bošković osmislio i bio voditelj konstruiranja prvoga digitalnog računala u Hrvatskoj 1959. godine. Kasnije je IRB proizvodio namjenska računala za gospodarstvo.

U to je vrijeme u bivšoj Jugoslaviji bilo instalirano: 1962. godine 30 elektroničkih računala, 1966. godine se njihov broj popeo na 56 računala, a 1968. godine bilo ih je 95.Mesarić, Milan. Suvremena znanstveno tehnička revolucija, Ekonomski institut, Zagreb, 1971., str. 58., (od 162+VIII str.),

Računala domaće proizvodnje našla su svoje mjesto u odgojno-obrazovnomu sustavu (Orao), knjižnicama (KAG–A2,Srića, Velimir. Sistem, informacija, kompjutor : primjena sistemskog mišljenja u ekonomiji, Informator, Zagreb, 1981., str. 259. kasnije Ivel Ultra), poštama (TIM-100) i vojsci (bespilotne letjelice u Hrvatskoj).

8-bitna računala hrvatske proizvodnje

Naziv računalaProizvođačMjestoGodinaNapomenaGalebP.E.L.VaraždinOraoP.E.L.VaraždinTRS–703Tvornica računskih strojevaZagrebTamara 2Velebit OOUR InformatikaZagrebM-11Infosistem-TehničarZagrebIvel UltraIvasimIvanić-GradIvel Z3IvasimIvanić-GradDB 5300DigitronBujeTERA 3Tehničar/DigitronZagrebKAG–A2Boras, Damir; Makanec, Julije. Univerzalno školsko elektroničko računalo KAG–A2, Ivasim/Velebit, Zagreb, 1980., (160 str.)Velebit/IvasimZagreb1980.KAG-AL-100Apple/VelebitZagreb

Kooperacije s inozemstvom Inženjerski biro iz Zagreba surađivao je s Bull HN u prodaji, instaliranju, izradbi programa, te održavanju opreme i programa za računalo X-Supertim. Računalo je 1990. godine pripadalo među suvremenija, imalo je mogućnost spajanja do 96 terminala (grafičkih radnih stanica, matričnih pisača), do 8 linijskih uređaja za brzo ispisivanje, do 4 uređaja za pohranu na magnetne trake, rad s diskovima do 4 MB, disketama do 2 MB, kazetama od 60 i 150 MB, te drugim poslužiteljima, osobnim računalima i mrežama (Ethernet, X.25, CROPAK). Računalo X-Supertim bilo je utemeljeno na MC 68020 procesorima i operacijskome sustavu UNIX. Poduzeće Velebit, OOUR Informatika iz Zagreba ostvarivalo je poslovnu suradnju s Apple-om.

+ X-SupertimR. br.OpisMjeraX-20X-25X-25SX-45X-45S1.Procesor MC 68020kom111222.RAMMB4-164-164-168-328-323.Cache memorijaKB1664642×642×644.DiskoviMB114611462292229240565.Ispisivalapriključak444886.Videoterminalipriključak3248489696

Zaključak Slobodan Ribarić u svojoj knjizi Arhitektura računala pete generacije zaključuje o potrebi usvajanja novih tehnologija preko zajedničkih pothvatâ, koje rabe i razvijene zemlje. Kao ograničavajuće čimbenike vidi kritičnu financijsku masu i kritičnu masu znanja.

Ribarić navodi podatke o dohotku tvrtki Iskra i Elektronska industrija koje su u 1982. zaradile preko milijardu dolara, te se po tom mogu svrstati uz Nixdorf, Xerox i Data General. Iznosi i mišljenje dr. Amalendu B. Bhattacharyya,Bhattacharyya, Amalendu Bhushan. VLSI─The Technological Giant─and the Developing Countries // Proceedings of the IEEE, Vol. 71, No. 1, siječnja 1983., pp. 144 – 148Bhattacharyya, Amalendu Bhushan. Compact MOSFET models for VLSI design, John Wiley & Sons (Asia), Singapore, 2009., , URL: http://books.google.hr/books?id=huriz9ka9zwC koji tvrdi da suprotno od uvriježenoga javnog mnijenja da su tehnologija, oprema i izvori prihoda glavne preprjeke u razvoju novih tehnologija, "nedostatak radne snage može biti jedini faktor koji onemogućuje planiranje i ulazak u eru informatičke tehnologije."Ribarić, Slobodan. Arhitektura računala pete generacije, Tehnička knjiga, Zagreb, 1986., str. 236., Ribarić također navodi da je Iskra Delta imala 1982. godine 730, dok je Data General imao 15.000 ljudi, IBM 278.000, a Nixdorf Computer 2.400 ljudi.

Literatura Boras, Damir; Makanec, Branimir. Priručnik za nastavu pomoću kompjutora u multimedijskom centru škole, Referalni centar Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1976. (96 str.) Naš put : informativni list RO Ivasim, mjesečnik, god. 1, br. 1 (1983.) – god. 2, br. 6 (1984.) Kliment, Antun. Proizvođači osobnih kompjutora. u: Birolla, Hugo (et al.) Primjena osobnih kompjutora u radnim organizacijama, Informator, Zagreb, 1985., str. 15. Grgoković, Marijan; Mužić, Vladimir; Rodek, Stjepan; Vavra, Ivan (uredili) Kompjutori u obrazovanju : katalog izložbe, Hrvatski školski muzej, Zagreb, 22. rujna – 22. studenoga 1986.

Izvori

*