Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, predsjednica Republike Hrvatske od 2015. do 2020. godine te ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske od 2005. do početka 2008. godine.
Od 2008. do 2011. bila je na dužnosti veleposlanice Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama. Od srpnja 2011. bila je pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju.NATO: Biografija Kolinda Grabar-Kitarovic U drugom krugu predsjedničkih izbora 11. siječnja 2015. izabrana je za predsjednicu Republike Hrvatske.Večernji.hr – Kolinda Grabar Kitarović prva hrvatska predsjednica!, pristupljeno 11. siječnja 2015. Na Trgu sv. Marka u Zagrebu svečano je 15. veljače prisegnula za prvu hrvatsku predsjednicu,Slobodna Dalmacija.hr – »Kolinda Grabar-Kitarović sa suzom na licu prisegnula za predsjednicu: pljesak za branitelje i Tuđmana, zvižduci za Josipovića i Mesića«, pristupljeno 15. veljače 2015. a 19. veljače u ponoć preuzela predsjedničku dužnost od svoga prethodnika Ive Josipovića.Večernji.hr – Primopredaja vlasti: »Grabar-Kitarović: Josipoviću želim svako dobro u političkoj karijeri«, pristupljeno 18. veljače 2015.
Nakon prestanka predsjedničkog mandata 2020. godine, izabrana je iste godine za članicu Međunarodnog olimpijskog odbora.
Životopis Obitelj i djetinjstvo I po očevoj i po majčinoj strani Kolinda Grabar je s Grobinšćine. Ljubomir i Marija, djed i baka po očevoj strani, potječu iz Martinova Sela pokraj Rječine. Oni su, kao i Kolindin otac Branko, bili apolitični. Međutim, djed po majčinoj strani, Viktor Matejčić iz Jelenja, bio je član Hrvatske seljačke stranke. Nakon "Krvave nedjelje" 12. srpnja 1942., u kojoj su talijanski vojnici u Podhumu na Grobničkom polju strijeljali 108 muškaraca, a djecu i žene odveli su u logore, priključio se antifašističkom pokretu. U borbama s Nijemcima za Rijeku, u proljeće 1945., tijekom osvajanja vojarne sv. Katarina teško je ranjen. Umro je kao šezdesetogodišnjak od posljedica ranjavanja. Njegovu ženu, Ivanku Matejčić, rodom iz starog grada Grobnika, spasio je svećenik od strijeljanja pa je završila u logoru u Trstu. Kitarović je za svoj životopis u Večernjem listu istaknula kako su majčini roditelji, iako sudionici narodnooslobodilačkog pokreta, bili protivnici komunizma i praktični katolici, te da su je odgajali kao domoljubi i poznavatelji hrvatske povijesti.Večernji.hr , Večernjakove biografije: Kolinda Grabar-Kitarović (pristupljeno 7. travnja 2017.)
Rođena je u Rijeci 1968. kao prvo dijete obitelji Branka i Dubravke Grabar. Ime je dobila prema pjesmi Zdenke Vučković Colinda iz 1967. godine, koju je njezin otac Branko često pjevao.Youtube, Riječanka Kolinda Grabar Kitarović u prilici da postane prva hrvatska predsjednica, 4. siječnja 2015. (pristupljeno 5. travnja 2017.) U vrijeme rođenja, Kolindini roditelji živjeli su u selu Lubarska pokraj Martinova Sela na Rječini, gdje je Kolinda provela najranije djetinjstvo, nakon čega se obitelj zbog očeva posla seli u Grobnik. Otac Branko bio je mesar, a majka Dubravka mu je pomagala i vodila kućanstvo. Kako su puno radili, Kolinda im je odmalena pomagala te je, kao jedina djevojčica u selu, igrala nogomet u mjesnom klubu. Kolindin primjer slijedio je i njezin mlađi brat Branko, koji je pomagao ocu u mesnici sve do njezina zatvaranja.Dnevno.hr, A. Pranjić: Tko je nova hrvatska predsjednica? Pročitajte biografiju Kolinde Grabar Kitarović!, 12. siječnja 2015. (pristupljeno 7. travnja 2017.)
Niže razrede osnovne škole pohađala je u Jelenju, a više razrede u Dražicama. Kako je otac bio lovac, odmalena je s njim išla u lov. Voljela je ići u šumu i promatrati životinje. Otac ju je učio pratiti trag divljih životinja, a kad je odrasla, i pucati iz lovačke puške. S druge strane, majka Dubravka je jako držala do obrazovanja, jer je sama pohađala samo osnovnu školu. Kolinda je kao osnovnoškolka voljela čitati, te je u školskoj knjižnici pročitala sve knjige. Zahvaljujući čitanju usvojila je hrvatski književni standardni jezik, kojim je tada rijetko tko govorio na Grobinšćini. U djetinjstvu je maštala postati stjuardesa ili prevoditeljica. Najdraži ljubimac bio joj je janje.
Srednja škola mini|desno|Zgrada za prirodoslovne predmete Srednje škole Los Alamos, u kojoj je Grabar-Kitarović pohađala četvrti razred srednje škole. Osnovnu školu završla je s odličnim prosjekom te je, kako je i sama rekla, htjela "ići u najbolju i najtežu srednju školu". Ta škola bio je Centar za kadrove i obrazovanje u kulturi, danas Prva riječka hrvatska gimnazija. U riječkoj gimnaziji suočila se s predrasudama. Budući da je došla iz Grobnika, kao i sva ostala djeca iz goranskih sela bila je diskriminirana, posebno zbog čakavštine, iako je ona govorila književnim jezikom. U svom životopisu za Večernji list opisala je jedan slučaj diskriminacije na vlastitoj koži:
U trećem razredu gimnazije saznala je za mogućnost školske razmjene sa SAD-om. Stoga se počela pripremati kako bi, u slučaju razmjene, četvrti razred srednje škole završila tamo – izvadila si je vizu, kupila zrakoplovnu kartu i riješila ostale formalnosti. Kao sedamnaestogodišnjakinja otputovala je u gradić Los Alamos, gdje je u mjesnoj srednjoj školi završila četvrti razred.Santafenewmexican.com , Staci Matlock: Prva hrvatska predsjednica maturirala u Srednjoj školi Los Alamos, 12. siječnja 2015. (pristupljeno 7. travnja 2017.) Godinu dana bila smještena kod obitelji visokoobrazovanih Amerikanaca, kemičarke i nuklearnog fizičara koji su imali kćer njezine dobi. Unatoč vlastitim strahovima, učenici su je brzo prihvatili. Kasnije je izjavila kako joj se američki obrazovni sustav više svidio, jer su ju učitelji poticali na kreativnost i izražavanje vlastitog mišljenja, za razliku od riječke gimnazije u kojoj se inzistiralo na usvajanju podataka.
Čim je krenula u školu, pohađala je satove daktilografije, kako bi izbjegla zatipke koje je znala činiti u esejima. Pohađala je i nastavu američke povijesti, kako bi na diplomi imala otisnut “zlatni pečatić“ koji je otvarao mogućnost studija u Americi. Satove europske povijesti uzela je jer ju je, dolazeći iz komunističke zemlje, željela uvidjeti "iz američkog kuta". Također, morala je uzeti satove tjelesnog odgoja, jer u Hrvatskoj nije imala dovoljno sati iz tog predmeta. Od izbornih predmeta Kolinda je uzela i mehaniku, koja se učila tako da su učenici s nastavnikom rastavljali i sastavljali, popravljali motore u starim automobilima.
Povratak u Hrvatsku Nakon mature u SAD-u, vraća se u rodnu Hrvatsku, točnije Zagreb, gdje upisuje engleski i španjolski jezik na Filozofskom fakultetu. Diplomirala je 1993. godine.FFZG, Tražilica FFZG-a: Alumni Filzofskog fakulteta (pristupljeno 5. travnja 2017.) Godine 2000. stekla je titulu magistra znanosti po završetku dvogodišnjeg poslijediplomskog studija iz međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (teza o američko-sovjetskim odnosima u doba Reaganove administracije i završetku hladnoga rata).
Nakon što je bila članicom Trilateralne komisije koju je osnovao David Rockefeller i u koju su učlanjeni brojni vrlo utjecajni ljudi iz svijeta politike i biznisa, po stupanju na dužnost Predsjednice Republike Hrvatske ona je odstupila iz mjesta u toj komisiji – kako je i uobičajeno za članove koji stupaju na javne dužnosti."Hanžeković: Kako sam postao član kontroverzne 'Trilaterale'", tportal 21.6.2014."Emil Tedeschi takes Grabar Kitarovic's seat on Trilateral Commission" , "presscut", 20.10.2015
Aktivno govori engleski, španjolski i portugalski, a pasivno njemački, talijanski i francuski.Večernji.hr, Edi Jurković: Ministrica koja je govorila šest jezika previše, 2. travnja 2011. (pristupljeno 5. travnja 2017.)
Politička karijera
Svoju profesionalnu karijeru započela je u Ministarstvu znanosti i tehnologije, da bi se 1993. godine zaposlila u Ministarstvu vanjskih poslova, gdje je najprije radila kao savjetnica u Uredu zamjenika ministra, a potom kao načelnica odjela za Sjevernu Ameriku. Godine 1997. odlazi u Veleposlanstvo RH u Kanadi, prvo kao diplomatski savjetnik, a zatim kao ministar savjetnik. Na parlamentarnim izborima 2003. godine izabrana je za zastupnicu u Hrvatskom saboru. Dne 23. prosinca 2003. godine imenovana je ministricom europskih integracija. Dne 18. siječnja 2005. godine postaje voditeljica Državnog izaslanstva za pregovore o pristupanju Europskoj uniji (pregovarački tim). Spajanjem Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva europskih integracija imenovana je ministricom vanjskih poslova i europskih integracija. Na dužnosti ministrice ostala je do 12. siječnja 2008. godine. Za vrijeme njezinog mandata Republika Hrvatska započela je pregovore za članstvo u EU.
Predsjednički izbori 2014./2015.
mini|lijevo|250px|Kolinda Grabar-Kitarović tijekom predsjedničke kampanje 2014. godine mini|250px|Kolinda Grabar-Kitarović u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu thumb|300px|Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović polaže svečanu prisegu 15. veljače 2015. godine Kolinda Grabar-Kitarović službeno je 12. lipnja 2014. postala kandidatkinja HDZ-a za predsjednicu Hrvatske na predsjedničkim izborima. Odluka je donijeta u Vukovaru nakon održane sjednice Predsjedništva HDZ-a i na njihov prijedlog što je Nacionalno vijeće jednoglasno usvojilo.Večernji list, autor: Branimir Bradarić, objava: 12.6.2014 | 13:24 (pristupljeno 12. siječnja 2015.) Svoj izborni program naziva "Za bolju Hrvatsku" Grabar-Kitarović je predstavila 11. studenoga 2014. godine.[http://www.rtl.hr/video/vijesti/58047/kolinda-predstavila-svoj-izborni-program/ RTL televizija, 11. studenoga 2014., (pristupljeno 12. siječnja 2015.)
Predsjedničku kandidatkinju Kolindu Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima 2014./2015. podržali su Hrvatska demokratska zajednica – HDZ, Hrvatska seljačka stranka – HSS, Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević – HSP AS, Blok umirovljenici zajedno – BUZ, Hrvatska demokršćanska stranka – HDS, Zagorska demokratska stranka – ZDS, Hrvatska socijalno-liberalna stranka – HSLS, Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku.Zagreb, 17.12.2014., 14:01, Autor: Dnevnik.hr (pristupljeno 12. siječnja 2015.)
Inauguracija
thumb|175px|left|Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prima lentu predsjednika Republike Hrvatske tijekom inauguracije Ceremonija svečanog polaganja prisege i inauguracija novoizabrane predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović održala se u nedjelju, 15. veljače 2015. Iako joj je predsjednički mandat započeo 19. veljače, do pomicanja vremena održavanja ceremonije došlo je, između ostalog, jer je američki predsjednik Barack Obama najavio za 18. veljače održavanje globalnog summita o borbi protiv nasilnog ekstremizma u Washingtonu, na kojem se očekuje velik broj stranih šefova država i vlada.Inauguracija Kolinde Grabar-Kitarović u nedjelju 15. veljače, http://www.vecernji.hr, 26.1.2015.
Mandat Prvih 100 dana mini|300px|Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović tijekom razgovora s američkim potpredsjednikom Joe Bidenom u Uredu Predsjednice na Pantovčaku uoči sastanka na vrhu pod nazivom Predsjednički proces Brdo – Brijuni 2015. 25. studenoga 2015.