mini|265px|desno|Rekonstrukcija mezolitičke nastambe u arheološkom parku Archeon.
Mezolitik ili srednje kameno doba razdoblje je prapovijesti između paleolitika i neolitika. Obuhvaća lovačko-skupljačke zajednice nakon završetka posljednjega ledenog doba, prije prihvaćanja poljoprivrede i stočarstva. U Europi počinje približno oko 9600. pr. Kr., na prijelazu iz pleistocena u holocen. Završava u različito vrijeme, ovisno o širenju neolitičkoga načina života u pojedinim područjima.Darko Komšo, »Mezolitik u Hrvatskoj«, Opvscvla archaeologica, 30 (1), 2006., str. 56.
Naziv srednje kameno doba upotrebljava se i za znatno starije razdoblje afričke prapovijesti, koje približno odgovara europskomu srednjem paleolitiku.»Srednje kameno doba«, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 22. rujna 2026.
Zatopljenje nakon posljednjega ledenog doba, povlačenje ledenoga pokrova i podizanje razine mora promijenili su obalne crte, vegetaciju i životinjski svijet. Ljudske zajednice prilagođavale su prehranu i kretanje novim uvjetima te iskorištavale izvore hrane dostupne u svojoj okolici.
Lovili su se jeleni, srne, divlje svinje, divlja goveda i ptice, a važni su bili i ribolov te skupljanje školjaka. U lovu su se upotrebljavali luk i strijela. Sitni kameni dijelovi, mikroliti, ugrađivali su se u drvo, kost ili rog za izradu složenoga oružja i oruđa. Od organskih materijala izrađivali su se i harpuni, udice, mreže i vrše. Za plovidbu su služili čamci izdubljeni u deblu, monoksili, i čamci načinjeni spajanjem životinjskih koža. Ondje gdje su izvori hrane omogućivali dulji boravak razvijale su se trajnije naseobine.
Terminologija
Naziv mezolitik najčešće se upotrebljava za europske lovačko-skupljačke zajednice ranoga holocena. Njegove vremenske granice ovise o regionalnoj podjeli prapovijesti i vremenu prihvaćanja poljoprivrede. U literaturi se pojavljuje i naziv epipaleolitik, osobito kada se naglašava nastavak paleolitičkih tradicija.Darko Komšo, »Mezolitik u Hrvatskoj«, Opvscvla archaeologica, 30 (1), 2006., str. 57.
Tehnologija
mini|150px|desno|Postupak lomljenja kamenoga sječiva pri izradi mikrolita.
Kameno oruđe izrađivalo se od kremena, rožnjaka i drugih stijena pogodnih za okresivanje. Od kamenih jezgara odvajala su se sječiva, a sitni obrađeni dijelovi umetali su se u drvene, koštane ili rožnate drške. Tako su nastajala složena oruđa i oružja.
Oblici mikrolita i postupci njihove izrade razlikovali su se među područjima i mijenjali tijekom vremena. U dijelovima zapadne i južne Europe starije mezolitičke skupine, među kojima je soveterijanska, naslijedile su skupine s pravilnijim sječivima i trapeznim mikrolitima. U sjeveroistočnoj Italiji taj je prijelaz povezan s kastelnovijanskom kulturom. Pri odvajanju sječiva primjenjivali su se posredno udaranje i pritisak.Federica Fontana i dr., »Investigating the Early-to-Late Mesolithic Transition in Northeastern Italy: A Multifaceted Regional Perspective«, Open Archaeology, 9 (1), 2023., članak 20220284, str. 2.
Uz kamen su se obrađivali drvo, kost, rog i biljna vlakna. Posebno su vrijedni nalazi iz močvara i potopljenih naselja, gdje su se sačuvali predmeti od organskih materijala. Među njima su čamci izdubljeni u deblu lipe. Za njihovu izradu služile su kamene sjekire, a oštećenja su se popravljala smolastim tvarima i drugim materijalima te povezivanjem drvenih dijelova.»The dugout boats of the Stone Age«, Nationalmuseet, pristupljeno 22. rujna 2026.
Lončarstvo se širilo i među europskim lovačko-skupljačkim zajednicama. Posude su služile pripremi različitih vrsta hrane, a njihova pojava nije svugdje bila povezana s istodobnim prihvaćanjem poljoprivrede.Ekaterina Dolbunova i dr., »The transmission of pottery technology among prehistoric European hunter-gatherers«, Nature Human Behaviour, 7, 2023., mrežni sažetak. DOI: 10.1038/s41562-022-01491-8.
Mezolitik u Europi
Sjeverna Europa
mini|150px|desno|Ahrensburški kameni šiljak, tip oruđa iz kasnoga paleolitika.»Ahrensburgian point«, British Museum, inv. br. 2007,8033.360, pristupljeno 22. rujna 2026.
Na području današnje Danske uobičajena je podjela mezolitika na kulture Maglemose, Kongemose i Ertebølle. U njihovim se nalazištima može pratiti prilagodba šumskom okolišu i iskorištavanje rijeka, jezera i obale. Uz lov na kopnene životinje razvijali su se ribolov, lov na morske sisavce i skupljanje školjaka. Dio ranijih obalnih nalazišta danas je pod morem.»Jægere blev fiskere«, Nationalmuseet, pristupljeno 22. rujna 2026.
Na nalazištu Friesack 4, približno 70 kilometara zapadno-sjeverozapadno od Berlina, vlažni su uvjeti omogućili očuvanje brojnih organskih predmeta. Nalazi ribarskih mreža, plovaka od brezove kore i ostataka čamaca dopunjuju podatke koje pruža kameno oruđe. Analiza ostataka hrane na kasnijoj keramici s istoga nalazišta pokazala je da se u posudi pripremala riblja ikra.Anna Shevchenko i dr., »Fine Endmesolithic fish caviar meal discovered by proteomics in foodcrusts from archaeological site Friesack 4 (Brandenburg, Germany)«, PLOS ONE, 13 (11), 2018., e0206483, mrežno izdanje, odjeljci »Abstract« i »Geographical location and history of exploitation of Friesack 4«.
Za kulturu Ertebølle karakteristične su velike nakupine školjaka uz nekadašnja obalna naselja, poznate pod danskim nazivom køkkenmøddinger, odnosno kuhinjske gomile. U njima su, uz školjke, sačuvani ostatci riba, ptica i sisavaca te oruđe. Takvi nalazi pokazuju važnost obalnih izvora hrane, ali i njihovo kombiniranje s lovom na kopnu.
Postojala su i naselja u unutrašnjosti. Ringkloster u istočnom Jyllandu primjer je nalazišta povezanoga s lovom na divlje svinje i hvatanjem životinja radi krzna.Søren H. Andersen, »Ringkloster: Ertebølle trappers and wild boar hunters in eastern Jutland. A survey«, Journal of Danish Archaeology, 12 (1), 1995., mrežni sažetak.
Nalazište Tybrind Vig uz otok Fyn danas je pod morem. Ondje su sačuvani predmeti od biljnih vlakana, među kojima su užad i mrežaste izrađevine. Nalazi iz približno 4200. pr. Kr. pripadaju najstarijim sačuvanim tekstilnim izrađevinama u Danskoj.»Tekstilteknologi i stenalderen«, Nationalmuseet, pristupljeno 22. rujna 2026. Pronađena su i drvena vesla ukrašena geometrijskim motivima.»The paddles«, Nationalmuseet, pristupljeno 22. rujna 2026.
Groblja pružaju podatke o pogrebnim običajima i odnosu prema pokojnicima. Na nalazištu Gøngehusvej kod Vedbæka zabilježeni su pojedinačni i višestruki ukopi te spaljivanje pokojnika. Grobovi se razlikuju po prilozima, a uz ljudske su pronađeni i ukopi pasa.»Stone Age hunter burials«, Nationalmuseet, pristupljeno 22. rujna 2026. Poznat je i ukop žene s djetetom iz Vedbæka, u kojem je dijete bilo položeno na labudovo krilo.»Rudersdal Museums«, Rudersdal Museer, pristupljeno 22. rujna 2026. Na nalazištu Skateholm u južnoj Švedskoj psi su pokapani i u zasebnim grobovima, uz priloge i oker.»The old man and the child – a grave from Skateholm«, Historiska museet, pristupljeno 22. rujna 2026.
Sjeverozapadna Europa
Star Carr u Yorkshireu jedno je od najpoznatijih mezolitičkih nalazišta u Velikoj Britaniji. Uz nekadašnje jezero pronađeni su ostatci nastambi i tragovi različitih kućanskih poslova. Analize uporabe kamenoga oruđa pokazale su obradu drva, kosti, rogova, biljaka i kože te mesa i ribe. Raspored tih tragova unutar nastambi omogućuje proučavanje načina na koji je bio organiziran životni prostor.»Hunter-gatherers kept an ‘orderly home’ in the earliest known British dwelling, study shows«, University of York, 2024., pristupljeno 22. rujna 2026.
U Mount Sandelu u Sjevernoj Irskoj otkriveni su tragovi okruglih nastambi promjera približno šest metara. Njihov položaj prepoznat je po rupama za stupove, a u središtu su se nalazila ognjišta. Uz nastambe su bile jame za pohranu ili odlaganje otpada te mjesta obrade kremena.»Who lived in Ireland before Neolithic times?«, Dig into Ancient Ireland, 3, National Museums NI, str. 4. Među važnim izvorima hrane bili su divlje svinje, lososi, pastrve i jegulje.»Who lived in Ireland before Neolithic times?«, Dig into Ancient Ireland, 3, National Museums NI, str. 2.
Nalazište Abri du Pape uz rijeku Meuse u Belgiji sadržava brojne ostatke riba i ptica. Oni pokazuju važnost riječnoga okoliša za prehranu zajednica koje su ondje povremeno boravile.Wim Van Neer, »Fish Remains at Abri du Pape«, u: Jean-Marie Léotard, Lawrence G. Straus i Marcel Otte (ur.), L’Abri du Pape, ERAUL, 88, Liège, 1999., str. 129.
U Nizozemskoj nalazišta Polderweg i De Bruin svjedoče o boravku lovaca i skupljača na uzvisinama u riječnom i močvarnom krajoliku. Polderweg je bio nastanjen u drugoj polovici 6. tisućljeća pr. Kr., a u ranijim fazama tih nalazišta važni su bili zimski boravci. Pronađeni ljudski ostatci omogućili su istraživanje prehrane i pogrebnih običaja tijekom prijelaza prema neolitiku.E. Smits i J. van der Plicht, »Mesolithic and Neolithic human remains in the Netherlands: physical anthropological and stable isotope investigations«, Journal of Archaeology in the Low Countries, 1 (1), 2009., mrežno izdanje, odjeljak 3.
mini|250px|desno|Muzejski prikaz dvostrukoga mezolitičkog ukopa iz Tévieca u Prirodoslovnom muzeju u Toulouseu.
Na nalazištu Téviec u Bretanji, koje je danas otočić, a tijekom mezolitika bilo povezano s kopnom, otkriveni su naselje i groblje iz približno 5400. pr. Kr. Ostatci hrane uključuju školjke, ribe i rakove te kopnene životinje. U deset grobova pronađeni su ostatci 23 osobe. Pokojnici su pokapani uz nakit od školjaka, kamene i koštane predmete te oker, a u nekim su grobovima bili položeni jelenski rogovi.Grégor Marchand, »La nécropole mésolithique de Téviec«, Bécédia, 21. studenoga 2016., pristupljeno 22. rujna 2026.
Središnja i južna Europa
mini|250px|desno|Kamena skulptura iz Lepenskoga vira.
Na području sjeveroistočne Italije mezolitičke su zajednice koristile nizinske predjele, riječne doline i visoke planinske položaje. Nalazišta obuhvaćaju špilje, pripećke i logore na otvorenome, uključujući mjesta uz planinska jezera i prijevoje.Federica Fontana i dr., »Investigating the Early-to-Late Mesolithic Transition in Northeastern Italy: A Multifaceted Regional Perspective«, Open Archaeology, 9 (1), 2023., članak 20220284, str. 4. Na nalazištu Mondeval de Sora u Dolomitima, na približno 2150 metara nadmorske visine, otkriven je kasnomezolitički grob odrasloga muškarca.Federica Fontana i dr., »Investigating the Early-to-Late Mesolithic Transition in Northeastern Italy: A Multifaceted Regional Perspective«, Open Archaeology, 9 (1), 2023., članak 20220284, str. 16.
Lepenski vir na desnoj obali Dunava u Srbiji važno je nalazište za proučavanje mezolitika i prijelaza u neolitik na području Đerdapa. U naselju su otkriveni trapezni podovi nastambi s kamenim ognjištima. Posebno su poznate skulpture izrađene od kamenih oblutaka, među kojima su prikazi s ljudskim i ribljim obilježjima te primjerci s geometrijskim ukrasima.»Lepenski Vir«, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 22. rujna 2026.
Među grčkim mezolitičkim nalazištima ističu se špilja Franchthi na Peloponezu i naselje Maroulas na otoku Kitnosu. U Maroulasu, datiranom u 9. tisućljeće pr. Kr., otkriveni su ostatci kružnih nastambi i ukopi unutar naselja. Riblje kosti, školjke i ostatci kopnenih životinja svjedoče o raznovrsnoj prehrani. Za izradu oruđa upotrebljavali su se kvarc, kremen i opsidijan, a nalazi žrvnjeva upućuju na obradu biljnih i drugih materijala. Dio nalazišta uništilo je podizanje razine mora.Theodora Papangelopoulou, »The Mesolithic settlement at Maroulas, Kythnos«, Ephorate of Antiquities of Cyclades, pristupljeno 22. rujna 2026.