Talište

Talište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz čvrstoga u tekuće agregatno stanje. Ovisi o tlaku, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti tališta kod atmosferskog tlaka (101 325 Pa). Pod većim tlakom talište se snižava, a pod manjim povisuje. Talište slitina i čvrstih otopina redovito je niže od tališta pojedinih sastojaka.

Mnogo točnija definicija tališta (ili ledišta) jest da je to temperatura pri kojoj su čvrsta i tekuća faza neke tvari pri određenom tlaku u ravnoteži. Generalić, Eni. "Talište." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 23 Feb. 2017. KTF-Split. 27 May. 2017.

Temperatura skrućivanja, što je obrnuta pojava prelaska iz kapljivoga u kruto stanje, zove se krutište (za vodu se tradicionalno koristi pojam ledište). Za većinu tvari talište je jednako krutištu, na primjer kod žive su na 234,32 kelvina (−38,83 °C). Za neke se tvari razlikuju, na primjer organski se polimer agar tali iznad 85 °C, a skrućivati se počinje tek kada se temperatura spusti između 32 °C i 40 °C. Taj fenomen zovemo histereza. Kod nekih tvari, kao što je staklo, dolazi do postupnog skrućivanja bez kristalizacije pa se krutište i talište ne mogu točno odrediti. To su takozvane amorfne krutine.

Talište vode (leda) je na 0 °C (273,15 K). Ako u vodi ima sitnih čestica koje djeluju kao jezgre kristalizacije ledište je jednako talištu, međutim potpuno čista voda se može zalediti do −42 °C (231 K) prije nego što se počne smrzavati. Za razliku od vrelišta, talište je relativno neosjetljivo na promjenu tlaka. Kemijski element s najvišom temperaturom tališta koja iznosi 3.695 K (3.422 °C) je volfram. S druge strane ljestvice je helij koji se pri normalnom tlaku ne skrućuje čak ni na apsolutnoj nuli.

Talište čistih tvari U čiste tvari ubrajamo kemijske elemente i kemijske spojeve, koji svi odreda imaju kristaliničnu građu. Zagrijavanjem neke čiste tvari dolazimo do temperature taljenja, koja je znakovito svojstvo za svaku čistu tvar jer se događa unutar jednog stupnja Celzijusova (ili Kelvinova). Stoga temperatura taljenja može poslužiti za identifikaciju tvari. Smjese i amorfne krute tvari imaju razvučeno tališete unutar nekog raspona. Encyclopædia Britannica: Melting point, 27.5.2017.

Taljenje

Taljenje je fazni prijelaz tvari iz čvrstog u tekuće agregatno stanje na temperaturi tališta. Kristalna se tijela tale na određenoj temperaturi na kojoj, zbog dovođenja topline prema kinetičkoj teoriji, energija vibracije elemenata kristalne rešetke postaje veća od energije vezâ koje sastojke rešetke drže na okupu, pa se rešetka naglo raspada i njezini sastojci postaju jedan prema drugomu slobodno pokretljivi. Amorfne krute tvari (kao staklo, bitumen, smole) nemaju talište, nego postaju postupno sve mekše i kontinuirano prelaze u tekuće stanje. One se zato smatraju tekućinama vrlo velike viskoznosti.

Ledište

Ledište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz tekućega u čvrsto agregatno stanje. Ovisi o tlaku, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti ledišta kod normiranog atmosferskoga tlaka (101 325 Pa). Pod većim tlakom ledište se snizuje, a pod manjim povisuje. Ledište slitina i čvrstih otopina redovito je niže od ledišta pojedinih komponenata. Kako bi se pokusima utvrdila temperatura na kojoj postoji ravnoteža između čvrstog i tekućeg agregatnog stanja neke tvari, pogodnije je izmjeriti njezino talište, jer je pri određivanju ledišta često potrebno pothlađivanje tvari da bi započela kristalizacija.

Temperatura ledišta nekog otapala (voda, alkohol, aceton...) razlikuje se od temperature ledišta otopine neke krute tvari u tom otapalu. Otopine imaju nižu temperaturu ledišta od čistog otapala. Dakle otopljena kruta tvar uzrokuje sniženje temperature ledišta otopine, koje ovisi broju čestica otopljene tvari u otopini. Zato ovo svojstvo ubrajamo u koligativna svojstva otopina.P. W. Atkins, M. J. Clugston: Načela fizikalne kemije, Školska knjiga, 4.izd, Zagreb, 1996., , str. 93-95, 103

Smrzavanje ili zaleđivanje je hlađenje tvari na temperature niže od ledišta. Tako se na primjer živežne namirnice izlažu smrzavanju kako bi se postiglo bakteriostatsko djelovanje (konzerviranje).

Talište nekih materijala

+Talište Θ nekih tvari kod tlaka 101 325 Pa Materijal Θ/°C T/K helij (na 26 bar) −272,2 0,955 vodik −259 14 deuterij −254 19 tricij −253 20 neon −248 25 kisik −218 55 dušik −210 63 ozon −193 80 etanol (C2H5OH) −114 159 klor −102 171 benzin −40 233 živa −38,36 234,795 voda 0273,155 nitroglicerin 2 275,95 benzen 5,5278,7 vosak 55 328 naftalen 80353 trinitrotoluen 80,35 353,20 sumpor (rombski) 113386 sumpor (monoklinski) 119392 šećer 160 433 litij 180 453 kositar 231504 olovo 327,4600,6 cink 419,5692,7 aluminij 660,32 933,48 kuhinjska sol 8011.074 srebro 960,81.234,0 zlato 1.0641.337 bakar 1.0841.357 berilij 1.287 1.560 željezo 1.5361.809 platina 1.773,52.046,7 bor 2.076 2.349 volfram 3.4223.695 hafnijev karbid 3.8904.163 tantalov karbid 3.9424.215 tantal-hafnijev karbid 4.2154.488

Povezani članci Mezofaza

Izvori

Kategorija:Fazni prijelazi Kategorija:Fizikalne veličine

Talište

Źródło i licencja