Veznici su nepromjenjiva vrsta riječi, jezični pomoćni element (najčešće jedna ili dvije riječi). Služi međusobnom povezivanju pojedinih riječi, skupina riječi i rečenica.
Službu veznika mogu imati i prilozi: gdje, kuda, kamo, odakle, kada, otkad, otkako, kako, dokle, pošto, samo, dakle, već...
Veznici nezavisno složenih rečenica
sastavne rečenice i, pa, te, ni, niti
rastavne rečenice ili, ili-ili
isključne rečenice samo, samo što, jedino, jedino što, tek, tek što
zaključne rečenice dakle(m), zato, stoga
suprotne rečenice a, ali, nego, no (nu), već
Veznici zavisno složenih rečenica
predikatne rečenice odnosne zamjenice, da
subjektne rečenice odnosne zamjenice, da, te, kako...
objektne rečenice mjesni, vremenski, načinski i uzročni prilozi, da, prilog neka
priložne rečenice mjesne rečenice mjesni prilozi gdje, kamo, kuda, otkud, odakle, dokud, dokle vremenske rečenice vremenski prilozi kad, otkad, otkako, dokad, pošto, veznik dok, zamjenica čim, skupovi riječi prije nego, tek što, istom što, istom pošto... uzročne rečenice jer, prilozi kako, kad, odnosna zamjenica što, skupovi riječi tim više što, tim prije što, utoliko više što, utoliko prije što, to više što, budući da, zato što, zbog toga što, s obzirom na to što, bez obzira na to štoda, kako, neka, ne li, samo dapogodbene rečeniceako, da, prilozi kad, ako, čestica li, skupovi riječi samo ako, samo da, samo kadnačinske rečenicekako, kao što, kao da, što, koliko, koliko god posljedične rečeniceda, te dopusne rečeniceiako, makar, premda, iako, skupovi riječi ako i, ma kako, ma koliko, koliko god, uza sve to što, pored toga što atributne rečeniceda, prilog neka, odnosne zamjenice, mjesni i vremenski prilozi
Veznički pleonazmi
Pogrešno je koristiti dva veznika koja imaju jednako značenje, primjerice:
Međutim, ipak je odlučio doći. Ona nije dobra, čak štoviše može se reći i zla. Došao je zato jer smo mu to rekli.
Veznici no i međutim imaju isto značenje, samo se stilski razlikuje njihova uporaba. Veznici čak i štoviše također imaju jednako značenje te je zalihosno navoditi ih oboje. Veznici zato što i jer imaju isto značenje, nepravilno je stvarati nov i suvišan skup riječi.
Zarezi ispred veznika
Zarezi se uvijek mogu pisati radi isticanja, no to je češće u književnoumjetničkom diskurzu. U pravilu kod sastavnih i rastavnih rečenica ne dolaze zarezi, ali ako se nešto želi istaknuti ili se pak nabraja, zarezi su poželjni.
Kod suprotnih rečenica zarez ne mora uvijek doći. Naime, drugi dio rečenice može i ne mora biti prava suprotnost. Zarez se ne stavlja kod:
svojevrsnim opisima i atributima sitan ali dinamitan, velik a plašljiv
kad nakon veznika nego slijedi komparativni izraz bolje vrabac u ruci nego golub na grani, bolje ikad nego nikad
u vezničkom paru ne samo/nego Ne samo da je potrošio sav novac nego se još i zadužio!
Veznički parovi
Veznici koji dolaze u paru nazivaju se veznički parovi. Primjeri su:
ako – utolikoAko mnogo radiš, utoliko ćeš i mnogo naučiti. Pogrešno je veznik ako koristiti umjesto ako (Ako ne dođeš, nema kolača!)
ne samo – nego iNe samo da je potrošio sav novac nego se još i zadužio!
ni – niti'On nije ni dobar niti loš.Veznik niti'' ne može sam stajati kao jedina negacija u rečenici.
Izvori
Kategorija: Vrste riječi