mini|250px|Sjeverna Amerika na karti svijeta

Sjeverna Amerika kontinent je koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci. Okružena je s Arktičkim morem na sjeveru, s Atlantskom oceanom na istoku, s Južnom Amerikom i Karipskim morem na jugoistoku, i s Tihim oceanom na jugu i zapadu. S obzirom na to da se nalazi na Sjevernoameričkoj ploči, Grenland se geografski ubraja u Sjevernu Ameriku.

Sjeverna Amerika ima površinu od otprilike 24,709,000 kvadratnih kilometara (9,540,000 kvadratnih milja), što zauzima oko 16.5% Zemljine kopnene površine i oko 4.8% ukupne površine. Ona je površinom treća po veličini (nakon Azije i Afrike), a stanovništvom četvrta (nakon Azije, Afrike i Europe). 2013. je procijenjeno da ima skoro 579 milijuna stanovnika u 23 nezavisne države, što je oko 7,5% svjetskog stanovništva.

Prvi stanovnici Sjeverne Amerike došli su tijekom zadnjeg ledenog doba, putem prelaska Beringovog kopnenog mosta bilo gdje između zadnjih 40,000 i 17,000 godina. Takozvano Paleo-indijsko razdoblje je trajalo do prije 10,000 godina. Pretkolumbovsko doba završilo je 1492. početkom transatlantskih migracija Europljana tijekom doba Velikih geografskih otkrića i ranog novog vijeka. Ipak, prve europske reference o Sjevernoj Americi (osim Grenlanda) datiraju iz otprilike 1000. g. ne. iz nordijskih saga, u kojima je dobila ime Vinland. Sadašnji kulturni i etnički uzorci pokazuju interakcije između europskih kolonista, domorodačkih ljudi, afričkih robova, migranata, i potomaka navedenih grupa.

Većina stanovništva ovog kontinenta govori europske jezike poput engleskog, španjolskog ili francuskog, a njihove kulture su slične zapadnoj.

Povijest

Godine 1492. španjolska kraljica poslala je Kristofora Kolumba na put do Indije. Namjeravao je krenuti sa zapada i doći na istok jer je vjerovao da je Zemlja okrugla. Kada je došao do kopna (nepoznatog kontinenta), mislio je da je to Indija, pa je tako nazvao i domorodce koji su ondje živjeli. Tek je poslije Amerigo Vespucci istraživao područja oko Amazone i shvatio da je riječ o sasvim novom kopnu, a kako je to bilo njegovo otkriće, po njemu je Amerika dobila ime.

Zemljopis mini|desno|250px|Zemljovid Sjeverne Amerike

Sjeverna Amerika je treći kontinent po veličini. Najveća država u Sjevernoj Americi je Kanada, od 9,976.140 km2 površine, Kanada je ujedno i druga država po veličini u svijetu, a najmanja joj je država Grenada. Ona pripada Karipskim otocima, a površina joj iznosi 340 km2. Geološki najstariji dio Sjeverne Amerike je Kanadski štit.

Sjeverna Amerika obuhvaća sjeverni dio zemljane mase poznate po nazivima Novi Svijet, Zapadna Hemisfera ili Amerike. Jedina kopnena točka dodira između Sjeverne i Južne Amerike i mjesto gdje prestaje Sjeverna, a počinje Južna Amerika je Panamska prevlaka kroz koju je prokopan Panamski kanal (prema nekim izvorima mjesto gdje završava Sjeverna Amerika i počinje Južna je prevlaka Tehuantepec u Meksiku).

Kontinentalna obala je duga i nepravilna. Meksički zaljev je najveća vodena površina udubljena u kontinent, nakon nje slijedi Zaljev Hudson, a ostali značajniji su Zaljev St. Lawrence i Kalifornijski zaljev.

Uz obalu kontitnent nalaze se brojna otočja npr. Kanadski Arktički Arhipelag, Bahami, Otoci Turks i Caicos, Veliki i Mali Antili, Aleutski otoci i te brojni veliki otoci poput Newfoundlanda i Grenlanda.

Bermudski otoci geološki nisu dio Amerika, to je oceanski otok koji je nastao pukotinom srednje atlantskog grebena prije 100 milijuna godina. Najbliže kopno otocima je Cape Hatteras, u Sjevernoj Karolini, te se Bermudski otoci zbog svojih povijesnih, politički i kulturnih veza smatraju dijelom američkog kontinenta.

Politička podjela i površina Sjeverna Amerika se dijeli na Sjevernu i Srednju Ameriku. Prostire se u žarkom pojasu (jug Sjeverne Amerike), sjevernom umjerenom pojasu (središnja Sjeverna Amerika, pretežito SAD) i sjevernom hladnom pojasu (većina Kanade, Aljaska i Grenland tj. sjever Sjeverne Amerike). Iako Sjeverna Amerika najvećim dijelom pripada umjerenom klimatskom pojasu, izuzevši najsjevernije krajeve u subpolarnim i najjužnije u suptropskom i tropskom pojasu, njezina klima ovisi o reljefu. Zbog gorja koje se pruža kao podnevnici, gotovo u smjeru sjever-jug, unutrašnjost kontinenta otvorena je utjecajima hladnog sjevera i vrućeg juga. mini|250px|Satelitska slika Sjeverne Amerike

Ime Površina (km²) Stanovništvo (2002-07-01) Gustoća stanovništva (po km²) Američki Djevičanski otoci (SAD) 352 123.498 351 Angvila (UK) 102 12.446 122 Antigva i Barbuda 443 67.448 152 Aruba (Niz.) 193 70.441 365 Bahami 13,940 300.529 22 Barbados 431 276.607 642 Belize 22.966 262.999 11 Bermudi (UK) 53 63.960 1.200 Britanski Djevičanski otoci (UK) 153 21.272 139 Dominika 754 70.158 93 Dominikanska Republika 48,730 8,721.594 179 Kanada 9,976.140 32,078.819 3,2 Kajmanski Otoci (UK) 262 36.273 138 Kostarika 51.100 3,834.934 75 Kuba 110.860 11,224.321 101 Salvador 21.040 6,353.681 302 Grenland (Dan) 2,166.086 56.376 0,03 Grenada 344 89.211 259 Gvadalupa (Fr.) 1.780 435.739 245 Gvatemala 108.890 13,314.079 122 Haiti 27.750 7,063.722 255 Honduras 112.090 6,560.608 59 Jamajka 10.991 2,680.029 244 Martinik (Fr.) 1.100 422.277 384 Meksiko 1,972.550 103,400.165 52 Montserrat (UK) 102 8.437 83 Otok Navassa (SAD) 5 0 n/a Nizozemski Antili 960 214.258 223 Nikaragva 129.494 5,023.818 39 Panama 78.200 2,882.329 37 Portoriko (SAD) 9.104 3,957.988 435 Sveti Kristofor i Nevis 261 38.736 148 Sveta Lucija 616 160.145 260 Saint-Pierre-et-Miquelon (Fr.) 242 6.954 29 Sveti Vincent i Grenadini 389 116.394 299 Trinidad i Tobago 5.128 1,104.209 215 Otoci Turks i Caicos (UK) 430 18.738 44 Sjedinjene Američke Države 9,629.091 280,562.489 29 Ukupno 24,497.994 490,354.921 20,0

Kategorija:Kontinenti