Burgas (bugarski: Бургас) je grad u Bugarskoj. S stanovnika je četvrti grad po veličini (drugi na moru), a po površini od 253,644 km2 među najvećima u Bugarskoj. Grad je središte istoimene bugarske oblasti i turističko središte na Crnomorskoj obali.
Grad se nalazi na najzapadnijoj točki Crnog mora, u velikom Burgaskom zaljevu. S kopna je sa zapada, sjeveroistoka i jugozapada okružen Burgaskim, Atanasovskim i Mandrenskim jezerom. Burgas je najveća i najvažnija bugarska morska luka. Danas je ključno gospodarsko, kulturno i turističko središte jugoistočne Bugarske, s međunarodnom zračnom lukom koja povezuje brojna turistička naselja na južnoj obali Bugarske.
Povijest
Burgas je nasljednik drevnog grčkog grada Pirgosa (grčki: Πύργος), koji su osnovali kolonisti iz Apolonije (današnji Sozopol) kao vojnu i promatračku postaju drugih važnih naselja u toj regiji - Mesembriji. Današnji grad Burgas, prostire se na temeljima Pirgosa, ali i još tri drevna naselja: Castritiona, Skafide i Rosokastrona.
lijevo|mini|Plaža u Burgasu - na festivalu Spirit of Burgas lijevo|mini|Zračna luka Burgas
Za vrijeme vladavine Rima, Burgas je nosio ime Deultum, i bio je osnovan kao naselje rimskih vojnih veterana za cara Vespazijana. U srednjem vijeku izgrađena je mala utvrda nazvana Pirgos (grčki: Πύργος znači toranj). Tek od XVII stoljeća naselje se zove Ahelo-Pirgas. Ovo naselje je kasnije preimenovano u Burgas. U ranim 1800-tim stanovništvo Burgasa se smanjilo nakon učestalih pljački i razbojstava koje su nad njima vršili razbojnici krdžalije. lijevo|mini|Burgaski zaljev po noći
Sredinom XIX. stoljeća gospodarstvo grada se oporavilo, zahvaljujući brodogradnji i izvozu žitarica.Burgas, Bulgaria (Eyewitness Travel), Jonathan Bousfield and Matt Willis, Dorling Kindersley Limited, London, Engleska, 2008., strana. 210. U vrijeme oslobođenja Bugarske od otomanske vlasti (1885.), to je bilo malo naselje sa svega oko 3000 stanovnika, od kojih su većina bili Grci uz Armence, Turke, Židove i Bugare. Nakon toga počeo je nagli razvoj Burgasa u suvremeni europski grad. Podignuta je rafinerija i pogoni kemijske industrije, pored grada otvoreni su rudnici željeza i solane.
Gospodarstvo
U XIX. stoljeću, s povećanjem pomorskog prometa u Crnom moru, Burgas je postao značajna luka. Izgradnjom željezničke pruge Solun-Istanbul značaj luke je opao, jer je većina njenog tadašnjeg prometa bila usmjerena prema lukama na jugu Crnog mora: Istanbulu, Trabzonu i drugim. Nakon što je 1903. izgrađena željeznička pruga do Burgasa, ponovno je porastao promet u luci.
Danas je luka grada Burgasa najveća u Bugarskoj i značajan čimbenik u lokalnom gospodarstvu.
Zračna luka Burgas nalazi se u sjeveroistočno od Burgasa, u predgrađu Sarafovo. S preko dva milijuna putnika godišnje zauzima drugo mjesto u Bugarskoj, iza Zračne luke Sofija.
Burgas je i sveučilišni grad sa 6000 studenata.
U Burgasu djeluju konzularna predstavništva Turske, Bjelorusije, Rumunjske, Rusije i Ukrajine.
Gradovi prijatelji
San Francisco, Kalifornija, Sjedinjene Američke Države Rotterdam, Nizozemska Yantai, Kina Krasnodar, Rusija Alexandroupolis, Grčka Miskolc, Mađarska
Poluotok na otoku Livingstonu (otočje Južni Shetland na Antarktici) je 2002. godine dobio ime poluotok Burgas u čast grada Burgasa.
Izvori
Vanjske poveznice Službene stranice grada Portal o Burgasu, informacije o gradu Galerija Nikola Gruev iz Burgasa
Kategorija:Gradovi u Bugarskoj