Sukošan

Sukošan je mjesto i općina u Hrvatskoj.

Općini Sukošan, s naseljima Sukošan, Debeljak, Glavica i Gorica, pripada prostor od 53,16 km2, što iznosi 1,44 % teritorija u odnosu na cjelokupan teritorij Zadarske županije.

Do političko-teritorijalne reorganizacije Republike Hrvatske 1992., Sukošan je pripadao tadašnjoj općini Zadar.

Zemljopis mini|300px|desno|Općina Sukošan u Zadarskoj županiji Sukošan je naselje u prostranom zaljevu Zlatna luka (lat. Portus aureus), 11 km jugoistočno od Zadra. Nalazi se na Jadranskoj turističkoj cesti, na sredini hrvatske jadranske obale, na 44°02'45" sjeverne zemljopisne širine i 15°18'40" istočne zemljopisne dužine.

Prostrano i mirno mjesto dugih obala i brojnih intimnih uvala, te čistoga, bistroga mora, obrubljenog otocima što se protežu u nacionalni park Kornate.

Pojedini dijelovi Sukošana su: Čukovice, Vrisje, Dešenj, Ždralovac, Makarska, Vrljica, Goleš, Tratica, Barbir, Punta i drugi.

Sukošan ima veliku marinu Dalmacija (s 1200 vezova u moru i više od 500 na kopnu, te s ukupnom površinom od 70 ha, najveća je na hrvatskom dijelu jadranske obale), prirodni kompleks Tustica, više plaža i malih kampirališta, povijesna zdanja, maslinike i vinograde, gostoljubljive ljude i tradiciju.

Prirodne vrijednosti registrirane sukladno Zakonu o zaštiti prirode,Narodne novine br. 30 od 30. travnja 1994., Narodne novine su spilja Rupine i spilja Zrakunjača, obje neiskorišteni krški fenomeni.

U blizini Sukošana nalazi se više nacionalnih parkova i parkova prirode. Udaljenost do nacionalnih parkova: Kornati: 11 Nm, Krka: 60 km, Paklenica: 50 km. Udaljenost do parkova prirode: Telašćica: 9 Nm, Vransko jezero: 22 km, Velebit: 50 km.Zanimljiva odredišta sjeverne Dalmacije, GMM apartmani Sukošan

Udaljenost Sukošana od većih centara: Zadar: 13 km, Šibenik: 63 km, Split: 150 km, Dubrovnik: 377 km, Rijeka: 297 km, Pula: 393 km, Zagreb: 289 km.

Klima Sukošan ima mediteransku klimu s blagom, vlažnom zimom i vrlo toplim, vlažnim ljetom. Siječanj je najhladniji mjesec, srpanj i kolovoz su najtopliji i najsunčaniji, dok su studeni i prosinac najkišovitiji mjeseci. Temperature tijekom ljetnih mjeseci mogu biti više od 30 °C, ali i u proljeće i jesen također mogu biti do 30 °C gotovo svake godine. Temperature ispod 0 °C su rijetke, te se ne zadržavaju više od nekoliko dana. Snijeg je vrlo rijedak i najvjerojatnije je da cijele zime uopće ne padne, ali ponekad može pasti u prosincu, siječnju, veljači i još mnogo rjeđe u ožujku.

Prosječni klimatski podatci za Sukošan Mjesec sij. velj. ožu. tra. svi. lip. srp. kol. ruj. lis. stu. pro. Max. temperatura (°C) 8 10 12 16 21 25 29 28 24 19 14 10 Min. temperatura (°C) 2 3 5 8 12 15 18 18 15 11 7 3 Temperatura mora (°C) 11 10 11 13 17 21 23 24 22 19 16 13 Broj sunčanih sati dnevno 4 4 6 7 6 10 11 10 8 6 4 3 Kišni dani mjesečno 7 6 7 7 6 5 4 4 5 7 9 9 Izvor: croatia-travel-guide.comSukošan , croatia-travel-guide.com

Prometna povezanost Geoprometni položaj općine je izvanredan. Općina ima izravnu povezanost s autocestom A1 ("Dalmatina") preko brze četverotračne državne ceste D424 Gaženica – Zadar2 (kolokvijalno nazvane "Kalmetina"), a kroz središte mjesta Sukošan prolazi državna cesta D8 ("Jadranska magistrala" ili "Jadranska turistička cesta").

Na području općine nalazi se najveća marina na Jadranu – Marina Dalmacija i dio Zračne luke Zadar. U blizini je i luka teretno-putničkog prometa Gaženica, kao i pomorski prolaz Pašmanski kanal, a kroz Sukošan prolazi i željeznička pruga Knin – Zadar.

Stanovništvo Prema popisu stanovništva iz 2011., općina Sukošan ima ukupno 4583 stanovnika (2,8 % od ukupnog broja stanovnika Zadarske županije), u 1293 obitelji, raspoređenih u 1459 kućanstava, dok samo mjesto Sukošan ima 2808 stanovnika.Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Državni zavod za statistiku

Prosječna gustoća naseljenosti prostora općine je 84,3 stanovnika/km2.

Najčešća prezimena na području općine su: Smolić, Pavić, Torbarina, Dijan, Nadinić, Števanja, Dević, Raspović, Jerak i Grginović.Najčešća prezimena, popis 2011., Državni zavod za statistiku

Nacionalna pripadnost

Narodnost Broj stanovnika 2011.Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011., Državni zavod za statistiku Udio 2011. Broj stanovnika 2001.Stanovništvo prema narodnosti, po gradovima/općinama, popis 2001., Državni zavod za statistiku Udio 2001. Hrvati 4508 98,36 % 4343 98,66 % Albanci 18 0,39 % 7 0,16 % Austrijanci 1 0,02 % 0 0,00 % Bošnjaci 6 0,13 % 4 0,09 % Crnogorci 2 0,04 % 2 0,05 % Česi 2 0,04 % 0 0,00 % Mađari 2 0,04 % 1 0,02 % Makedonci 3 0,07 % 2 0,05 % Nijemci 3 0,07 % 2 0,05 % Poljaci 1 0,02 % 1 0,02 % Slovenci 3 0,07 % 2 0,05 % Srbi 11 0,24 % 20 0,45 % Talijani 1 0,02 % 1 0,02 % ostali 6 0,13 % 2 0,05 % izjasnili se u smislu vjerske pripadnosti 4 0,09 % 0 0,00 % izjasnili se u smislu regionalne pripadnosti 1 0,02 % 1 0,02 % ne izjašnjavaju se 2 0,04 % 11 0,25 % nepoznato 9 0,20 % 3 0,07 % ukupno 4583 100 % 4402 100 %

Materinski jezik

Materinski jezik Broj stanovnika 2011.Stanovništvo prema materinskom jeziku po gradovima/općinama, popis 2011., Državni zavod za statistiku Udio 2011. Broj stanovnika 2001.Stanovništvo prema materinskom jeziku po gradovima/općinama, popis 2001., Državni zavod za statistiku Udio 2001. hrvatski 4526 98,76 % 4385 99,61 % albanski 18 0,39 % 0 0,00 % bošnjački 5 0,11 % 0 0,00 % češki 2 0,04 % 0 0,00 % mađarski 2 0,04 % 1 0,02 % makedonski 2 0,04 % 2 0,05 % njemački 6 0,13 % 2 0,05 % poljski 1 0,02 % 1 0,02 % slovenski 3 0,07 % 2 0,05 % srpski 8 0,17 % 0 0,00 % srpsko-hrvatski 0 0,00 % 1 0,02 % talijanski 1 0,02 % 2 0,05 % ostali jezici 2 0,04 % 3 0,07 % nepoznato 7 0,15 % 3 0,07 % ukupno 4583 100 % 4402 100 %

Vjerska pripadnost

Vjera Broj stanovnika 2011.Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, popis 2011., Državni zavod za statistiku Udio 2011. Broj stanovnika 2001.Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, popis 2001., Državni zavod za statistiku Udio 2001. katolici 4462 97,36 % 4351 98,84 % pravoslavci 20 0,44 % 20 0,45 % protestanti 1 0,02 % 0 0,00 % grkokatolici i ostali kršćani 5 0,11 % 1 0,02 % muslimani 16 0,35 % 6 0,14 % ostale religije, pokreti i svjetonazori 1 0,02 % 1 0,02 % agnostici i skeptici 9 0,20 % np1) np1) agnostici i neizjašnjeni np2) np2) 14 0,32 % nisu vjernici i ateisti 29 0,63 % 6 0,14 % ne izjašnjavaju se 25 0,55 % np1) np1) nepoznato 14 0,31 % 3 0,07 % ukupno 4583 100 % 4402 100 % np1) = pod "agnostici i neizjašnjeni"np2) = pod "agnostici i skeptici" i "neizjašnjeni"

Prijašnji popisi stanovništva

Prema popisu stanovništva iz 1991., mjesto Sukošan je imalo 2275 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: Hrvati 2175 (95,60 %), Srbi 33 (1,45 %), Muslimani 10 (0,44 %), Albanci 5 (0,22 %), Jugoslaveni 3 (0,13 %), Mađari 2 (0,08 %), Makedonci 2 (0,08 %), Slovenci 1 (0,04 %), Česi 1 (0,04 %), ostali 8 (0,35 %), neopredijeljeni 12 (0,52 %), regionalno opredijeljeni 5 (0,21 %), nepoznato 18 (0,79 %).

Kretanje broja stanovnika općine i mjesta Sukošan od 1857. do 2011. godina općinaSukošan mjestoSukošan godina općinaSukošan mjestoSukošan 1857. 1190 943* 1948. 3069 1415 1869. 1342 1055* 1953. 3314 1486 1880. 1491 1155* 1961. 3825 1619 1890. 1795 900 1971. 3839 1855 1900. 2048 939 1981. 3894 2020 1910. 2167 1030 1991. 4363 2275 1921. 2568 1430 2001. 4402 2603 1931. 2690 1563 2011. 4583 2808 Izvor: Državni zavod za statistiku, broj stanovnika po gradovima/općinama i broj stanovnika po naseljima Za godine 1857., 1869. i 1880. uračunati su podaci i za naselje Debeljak.

Kretanje broja stanovnika mjesta Sukošan po nacionalnom sastavu od 1961. do 1991. godina 1961. 1971. 1981. 1991. Hrvati 1561 1819 1918 2175 Srbi 35 10 12 33 Jugoslaveni 10 - 52 3 Albanci - 1 - 5 Crnogorci 3 1 - - Mađari 1 1 1 2 Makedonci 4 - 1 2 Muslimani - 7 4 10 Slovenci 1 2 - 1 ostali 4 14 32 44 ukupno 1619 1855 2020 2275 Izvor: Savezni zavod za statistiku, BeogradElektronska biblioteka, Republički zavod za statistiku Republike Srbije

Uprava Hrvatska demokratska zajednica održava kontinuitet vlasti od prvih lokalnih izbora u novoformiranoj općini Sukošan 7. veljače 1993. do danas, a Ante Martinac (HDZ) je obavljao dužnost općinskog načelnika od 1997. godine do 2025. (s kraćim prekidom).

2013. – 2017. Sastav općinskog vijeća: HDZ 7 mjesta, SDP 4 mjesta, HSP dr. Ante Starčević 1 mjesto i HSS 1 mjesto. HNS nije prešao izborni prag.

2017. – 2021. Sastav općinskog vijeća: HDZ 8 mjesta, neovisna lista Mojmira Torbarine 3 mjesta, SDP 1 mjesto, koalicija Akcije mladih i HNS-a 1 mjesto, a HSP dr. Ante Starčević nije prešao izborni prag.

2021. – 2025. Birači u općini Sukošan na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. izabrali su tada aktualnog općinskog načelnika Antu Martinca (HDZ). Za 13 vijećnika u novom sazivu Općinskog vijeća natjecalo se 5 lista.

Sastav općinskog vijeća: HDZ 8 mjesta, neovisna lista Mojmira Torbarine 2 mjesta, koalicija Domovinski pokret i Most 1 mjesto, koalicija SDP-a, HSS-a i Akcije mladih 1 mjesto, i HNS 1 mjesto.Rezultati izbora članova Općinskog vijeća Općine Sukošan 2021. , Općina Sukošan

Od 2025. Birači u općini Sukošan na lokalnim izborima 18. svibnja 2025. izabrali su aktualnog općinskog načelnika Andriju Vanjka. Za 13 vijećnika u novom sazivu Općinskog vijeća natjecale su se 4 liste.

Aktualni sastav općinskog vijeća: HDZ 6 mjesta, neovisna lista Mojmira Torbarine 4 mjesta, Akcija mladih 2 mjesta, koalicija SDP-a, i HNS-a 1 mjesto.Rezultati izbora članova Općinskog vijeća Općine Sukošan 2025., Općina Sukošan

Povijest

Antika i srednji vijek Nije poznato vrijeme nastanka naselja, no pretpostavlja se da je nastalo još u doba rimske vladavine, o čemu svjedoče villa rustica na Barbiru, ostatci starog rimskog vodovoda ("Vilinski zid"), a na više mjesta u selu ima ostataka rimskih građevina i grobova.

Kada su se posve smirile seobe naroda, Sukošan je u teritorijalno-političkom pogledu pripadao Dalmatinskoj Hrvatskoj, i to župi Sidraga. O kontinuitetu života u Sukošanu svjedoče ostaci pleterne ornamentike, karakteristične za hrvatsku predromaničku crkvenu umjetnost, ugrađeni u kasnije građevine.

U vrijeme mletačkog zauzimanja grada Zadra i zadarskih pobuna, Sukošan je, kao zemljište, pripadao zadarskom gradskom ageru, odnosno kasnije užem gradskom kopnenom distriktu, te je narednih stoljeća dijelio sudbinu grada Zadra.Don Eduard Peričić, Sukošan - presjek kroz povijest, "Župa Sukošan 1289-1989", Župni ured Sukošan, 1989.

Poslije zadarskih pobuna, Sukošan je zajedno s gradom Zadrom 1358. godine došao pod vlast hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca (vidi Zadarski mir).

Nakon što je hrvatsko-ugarski kralj Ladislav Napuljski prodao svoja dinastička prava na Dalmaciju Veneciji za 100.000 dukata (vidi Prodaja Dalmacije Mlecima 1409.), Venecija je ponovno preuzela zadarsko područje 31. srpnja 1409. godine, te je vladala ovim krajevima sve do 1797.

Sukošan se prvi put spominje u ispravi od 24. srpnja 1289. godine kada je sklopljen jedan ugovor o prodaji zemljišta u mjestu Sanctus Casianus. Mjestu je ime nastalo po titularu mjesne crkve, svetom Kasijanu Imolskom. U kasnijim izvorima na talijanskom jeziku Sukošan se spominje kao San Cassiano.

U razdoblju od 13. do 15. stoljeća, pučanstvo Sukošana se, pored zemljoradnje, stočarstva i ribolova, bavilo i proizvodnjom morske soli, no sukošanske solane je zacijelo uništila mletačka vlast sredinom 15. stoljeća.Šime Tome Peričić, Gospodarske prilike Sukošana do 1914. godine, "Župa Sukošan 1289-1989", Župni ured Sukošan, 1989.

Unutar mjesta nalazi se župna crkva svetog Kasijana s detaljima romanike i baroka koja u ovom obliku potječe iz 17. stoljeća, ali mnogo skromnija postojala je i znatno prije prvog pisanog spomena Sukošana.