Pejo Šimić (Foča kraj Dervente, 15. srpnja 1952.), hrvatski i bosanskohercegovački književnik.
Životopis Pejo Šimić rođen je 15. srpnja 1952. godine u selu Foči kraj Dervente. Osnovnu je školu pohađao u rodnoj Foči i susjednom Johovcu, gimnaziju u Rijeci, a potom se vratio u rodni kraj.
Još kao srednjoškolac objavljivao je pjesme u desetak listova u BiH i Hrvatskoj, a priznanjem Republike Hrvatske i učestalije, tako da je objavljivao u Večernjem listu, Glasu Koncila, Hrvatskom slovu, Malom koncilu, Vijencu, Maruliću, Književnoj reviji, Posavskoj Hrvatskoj, Velebitu, Svjetlu riječi, Imotskoj krajini, Usori, Jeci zavičaja, Zovu Srijema, Zatvoreniku, Hrvatskom vjesniku, Požeškoj kronici, Posavskom glasniku, Derventskom listu, Dometima, Osvitu, Bakarskim zvonima, Hrvatskom fokusu, Susretima, Češkoj Jednoti, Slovačkom Pramenu, Makedonskom Zenitu, Hrvatskom listu, Tomislavu te u četrdesetak zbornika i monografija. Za svoja djela više puta je na pjesničkim manifestacijama osvajao prve i druge nagrade. Njegova pjesma Ne daj se Ukrajino prevedena je na mađarski, češki, njemački, talijanski slovački, poljski makedonski jezik. Član je Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne.
Nije ga obeshrabrio gubitak doma i zavičaja. Šimić počinje surađivati s Hrvatskim kulturnim društvom Napredak, Imotskom krajinom te ograncima Matice hrvatske: Imotski, Posušje, Rijeka, Split, Požega, Slavonski Brod, Grude, Kutina i Osijek. Društvom pisaca Sjeverne Makedonije i Poljske. Inicijator je četiri pjesničke manifestacije domoljubne poezije.
Suautor je s profesorom Đurom Vidmarovićem prvog leksikona Hrvatskih pisaca i izvornjaka Bosanske Posavine.
Dvije Šimićeve zbirke, nikada neće ugledati svjetlo dana. Raspeta Hrvatska zaplijenjena je 1971. godine, a Posavski vidici su spaljeni 1992. godine u Foči, zajedno s roditeljskom kućom.
Djela “Zov Hrvata bosanskog Posavlja” (Zagreb, 1992/1993. četiri dopunjena izdanja) [knjiga] “Zemljo moja” (Zagreb, 1993.) [knjiga] “U vrtlogu sna” (Zagreb, 1994.) [knjiga] “Suza na zgarištu" (Rijeka, 1995.) [knjiga] “Čežnja: Pjesme duše moje” (Zagreb, 1996.) [knjiga] “Dah sudbine” (Zagreb, 1997.) [knjiga] “Vapaji” (Zagreb, 1999.) [knjiga] “Licem u lice” (Zagreb, 2001.) [knjiga] “Između svjetla i tame” (Imotski, 2009.) [knjiga] “Olujna vremena” (Rijeka, 2011.) [knjiga] “Duša mi gori” (Split, 2013.) [knjiga] “Sve moje ljubavi” (Imotski, 2018.) [knjiga] “Spoznaja” (Rijeka, 2018.) [knjiga] “U njedrima nade” (Rijeka, 2019.) [knjiga] “Nebeske vibracije“ (Osijek, 2021.) [knjiga] “Ranjena zemlja“ (Rijeka, 2021.) [knjiga] “Hvalospjev ljubavi“ (Zadar, 2022.) [knjiga] “Čovječe, prizemlji se“ (Osijek, 2024.) [knjiga] “Kap ljubavi“ (Osijek, 2025.) [knjiga]
Nagrade Književna nagrada „Donat“ – Zadar, 2019.
Stijeg Slobode druga nagrada – Knin, 2019.
Prva nagrada na pjesničkoj manifestaciji Memento Poetica Vukovar, Škabrnja, Split 2020.
Stijeg Slobode druga nagrada – Knin 2020.
Književna nagrada Vukovarski vodotoranj za promicanje domoljubnog stiha Vukovar 2021.
Književno Pero za najbolju zbirku pjesama – Nebeske Vibracije, Rijeka 2021.
Prva nagrada – Rasplamsajmo oluje u pjesmi i srcu – Split, Zeljovići, 2021.
"Stijeg slobode – stina pradjedova“ za književni doprinos – Knin, 2021.
Plaketa za doprinos književnosti Bosanske Posavine – Zagreb. 2021.
Prva nagrada na pjesničkoj manifestaciji Bljesak Slobode – Okučani 2022.
Nagrada Književno pero za zbirku pjesama „Hvalospjev ljubavi“, Zadar, 2022.
Nagrada Općine Okučani za 2022. godinu za doprinos duhovnom i domoljubnom stihu
Nagrada Jean Mihaele Nicolier za promicanje domoljubnog stiha, Vukovar, 2022.
Književna nagrada „Joja Ricov“ za 2023. – Kali – Ugljan.
Nagrada Društva pisaca Poljske za 2023. Za oryginalna tvorezošć i wspotprace z polskimi pisorzami
Plaketa Croatio srce iz njedara za promicanje domoljubne poezije, Zagreb, 2024.
Plaketa Zlatno pero, književna nagrada za 2024. godinu, Rugvica 2024.
Plaketa za doprinos očuvanju sjećanja na žrtve Domovinskog rata – Zagreb, 2024.
Povelja general bojnik BLAGO ZADRO – Zagreb 2024.
Plaketa Mc Annorum Regni Croatici – Zagreb 2025.
"Stijeg slobode" na pjesničkoj manifestaciji u Kninu – Knin 2025.
Značajnije uglazbljene pjesme Tridesetak Šimićevih pjesama je i uglazbljeno, a najveći uspjeh doživjele su pjesme "Svi su moji Božići u Bosni" u izvodbi Borisa Ćire Gašparca koju je uglazbio Nikica Kalogjera, a aranžman napravio dr. Zvonimir Tolj te pjesma Hercegovko, Hrvatice na kojoj je radio isti tim. Šimićeve pjesme osim Borisa Ćire Gašparaca pjevali su Antonio Zadro, Dražen Kurilovčan i nekoliko izvornih grupa iz Bosanske Posavine.
Izvori
Kategorija:Bosanskohercegovački književnici