mini|desno|250px|Položaj Gradišća na karti Austrije thumb|250px|Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke. Imaju status nacionalne manjine prema austrijskom ustavu.Nacionalne manjine u Austriji, austria-forum.org, pristupljeno 15. lipnja 2017.
Skupine i sela Gradišćanaca Među sobom po imenu i dijalektu razlikuju se: Štoji, nastanjeni na krajnjem jugu gradišćanskog područja u selima Pinkovac (Güttenbach), Nova Gora (Neuberg im Burgenland) i Stinjaki (Stinatz), Druga skupina, Vlahi, žive sjevernije od Štoja u selima Hrvatski Cikljin (Spitzzicken; govori se štokavski), Bandol (Weiden bei Rechnitz), Podgorje (Oberpodgoria; govori se štokavski), Stari Hodas (Althodis), Sabara (Zuberbach), Čemba (Schandorf), Vincjet (Dürnbach), Ključarevci (Allersdorf), Čajta (Schachendorf), Rorigljin-Širokani (Rauhriegel-Allersgraben). Dio govornika su južnočakavci, a dio spada u šćakavsku ikavicu. Dolinci su središnja skupina sjeverno od Vlaha i južno od Poljanaca. Njihova sela su Bajngrob (Weingraben), Kalištrof (Kaisersdorf), Dolnja Pulja (Unterpullendorf), Frakanava (Frankenau), Šuševo (Nebersdorf), Filež (Nikitsch), Gerištof (Kroatisch Geresdorf), Mučindrof (Großmutschen), Pervane (Kleinmutschen), Veliki Borištof (Großwarasdorf), Mali Borištof (Kleinwarasdorf), Longitolj (Langental) i Mjenovo (Kroatisch Minihof). Poljanci, četvrta skupina živi u krajevima istočno od grada Mattersburg, zapadno od Nežiderskog jezera u selima Pajngrt (Baumgarten), Rasporak (Draßburg), Otava (Antau), Cogrštof (Zagersdorf), Klimpuh (Klingenbach), Cindrof (Siegendorf), Prodrštof (Wulkaprodersdorf), Trajštof (Trausdorf), Uzlop (Oslip), Vorištan (Hornstein), Štikapron (Steinbrunn) i Celindof (Zillingtal). Haci, su najsjevernija peta skupina koji žive sjeveroistočno od Nežiderskog jezera. Glavna su im sela Pandrof (Parndorf), Novo Selo (Neudorf bei Parndorf) i Bijelo Selo (Pama).
Štoji i Vlahi govore starošćakavskom ikavicom (iako Lisac Štoje uključuje u južnočakavce), dijalektom sličnim slavonskom i pretku novoštokavske ikavice, Dolinci, Havi i Poljanci su dio srednjočakavskog dijalekta), a povrh ovih skupina nalazimo i kajkavce Turopoljsko-posavski dijalekt oko Šopronja i južnočakavce (južnočakavski dijalekt na jugu Gradišća).
Za Kajkavce oko Šoprona se vjeruje da su potomci inače izumrlog zapadnoslavonskog kajkavskog dijalekta.http://www.let.rug.nl/~houtzage/art2001.pdf
Sela Gradišćanaca u Mađarskoj i Slovačkoj
Nešto Gradišćanskih Hrvata živi i susjednim područjima Slovačke (Hrvatski Grob (Chorvátsky Grob), Hrvatski Jandrof (Jarovce), Devinsko Novo Selo (Devínska Nová Ves), Rosvar (Rusovce) i Čunovo), kao i u Mađarskoj: Hrvatska Kemlja (Horvátkimle), Bizonja (Bezenye), Koljnof (Kópháza), Vedešin (Hidegség), Temerje (Tömörd), Plajgor (Ólmod), Petrovo Selo (Szentpéterfa), Hrvatske Šice (Horvátlövő), Gornji Čatar (Felsőcsatár), Umok (Fertőhomok), Narda, Hrvatski Židan (Horvátzsidány), Prisika (Peresznye) i Unda (Und).
Povijest Povijest Gradišćanaca započet će pojavom osmanlijskih Turaka, koja će za posljedicu imati iseljavanje hrvatskog stanovništva s područja Like, Krbave, Korduna, Banovine, zapadne Bosne, Gorskog kotara i Slavonije. Do prvog vala iseljenja dolazi 1530-ih godina, nakon što su Turci uništili gotovo sva naselja između Une i Velebita i od Kupe do Kapele. Već četrdesetih godina istog stoljeća dolazi do drugog vala iseljavanja stanovnika iz područja srednjovjekovne Slavonije. Do posljednjeg trećeg vala iseljenja doći će pedesetih i šezdesetih godina 16. stoljeća.
Do iseljavanja stanovništva dolazi, osim zbog turske opasnosti, i zbog same politike pojedinih velikaških obitelji, kako zbog obrane od moguće turske invazije, tako i zbog same potrebe za radnom snagom. Pravci iseljavanja išli su prema sjeveru, ali i preko mora u Italiju gdje i danas nalazimo potomke iseljenih Hrvata, odnosno moliške Hrvate.
Kako ratovi s Osmanlijama nisu prestajali novopridošle hrvatske obitelji uspjeli su organizirati uvjete života u novoj domovini, tako da su već u drugom naraštaju prekinute veze sa starim krajem.
Kod ovih je Hrvata nacionalna svijest bila najjača, uz mađarske Hrvate u Pomurju i mađarskom dijelu Podravine: sebe nikad nisu nazivali nekim subetničkim nazivom nego izričito "Orvatima, Horvatima"
Novine mini|150px|Hrvatske novine, br. 21, 21. svibnja 2010.
Od 1. siječnja 1910. godine tiskaju novine pod nazivom Naše novine i pod tim nazivom izlazile su do 1922. godine, a danas izlaze pod nazivom Hrvatske novine. Tjednik Gradišćanskih Hrvatov.100 ljet Hrvatskih novin iz gledišća nacionalne i sveučilišne knjižnice , hrvatskenovine.at, 17. prosinca 2010., pristupljeno 26. ožujka 2016.
Jezik
thumb|left|200px|Govori Gradišća u odnosu na ostale hr. govore thumb|150px|Govori Gradišća po J. Liscu thumb|150px|Govori Gradišća thumb|left|200px|Teorija o pradomovini govora Gradišća thumb|left|200px|Teorija o podrijetlu govora Gradišća kao usko povezanim još u pradomovini
Unatoč moru velikih i uređenih jezika koji ih okružuju Gradišćanski Hrvati očuvali su hrvatski jezik i njegove narodne govore iz svih hrvatskih krajeva s kojih potječu. Gradišćanskohrvatski mikro jezik isto kao i opće hrvatski standardni jezik objedinjuje gradišćanskohrvatske čakavske, štokavske i kajkavske govore, za razliku od općehrvatskoga standardnog jezika koji se temelji na najrasprostranjenijoj hrvatskoj štokavštini, gradišćanskohrvatskom književnom mikro jeziku temelj je hrvatska čakavština zbog najrasprostranjenosti ovoga hrvatskoga narječja u Gradišću. Zanimljivo je kako su sva tri hrvatska narječja u Gradišću znatnije ujednačenija o onih u domovini i to prvenstveno poradi toga što ih nije razdvajala višestoljetna vladavina različitih carstava. Po porijeklu dijalekti su većinom srednječakavski (s kajkavskim oazama), južni čakavski i zapadnoštokavskom ikavicom (koja se radi arhaizama zna i izdvajati u poseban, vlahijski dijalekt). S obzirom na velike količine isoglosa postoji i teorija o susjednom podrijetlu govora Gradišća na razmeđu rijeka Save, Une i Kupe.
Zakonom o narodnostima iz 1863. koji je u Ugarskoj osiguravao nemađarima uporabu materinskog jezika omogućio je da se hrvatski jezik rabi u školama i crkvi kao i razvoj hrvatskog narodnog pokreta u 19. stoljeću. Mate Meršić Miloradić 1910. pokreće i novine 'Naše novine' , a oko njega okupljaju se i preporoditelji.
Raspadom Austro-Ugarske (1918.) područje naseljavanja Gradišćanaca pripast će poglavito Austriji koja ukida dvojezične škole (hrvatske su imale 6 razreda) i postupno se uvodi njemački jezik kao službeni.
Godine 1976. Austrija ograničava i upotrebu hrvatskog jezika u javnom životu, da bi 1987. bio dijelom ukinut, i uveden kao službeni u 6 od 7 gradišćanskih kotara.
Godine 2003. je izdana Gramatika gradišćanskohrvatskoga jezika,Publikacije Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov.Vijenac br. 261 Publikacije
Etnografija Broj gradišćanskih Hrvata u Austriji nije nikada točno ustanovljen, a procjenama, uključujući i Mađarsku i Slovačku, ima ih preko 60,000. Od 1929. godine osniva se Hrvatsko kulturno društvo sa sjedištem u Željeznom koje ima svoje seoske organizacije po cijelom Gradišću. Gradišćanci svoju kulturu čuvaju i razvijaju preko 450 godina koliko već žive u tome kraju. Posebno se njeguje tamburaška glazba i narodni plesovi (Stinjacko Kolo; Stinatzer Reigen)
Kuhinja Gradišćanskih Hrvata uvjetovana je blizinom austrijske i mađarske kuhinje, ali i nizinskom topografijom. Poznati specijaliteti pripremaju se od pilećeg i guščjeg mesa i voća, kao što su "Burgenländisches Erdbeerkoch", desert od jagoda i Burgenländische Gänseleber ili guščja jetara s lukom.
Današnja rasprostranjenost Gradišćanskih Hrvata po naseljima 1. Austrija: Bajngrob (Weingraben) Bandol (Weiden bei Rechnitz) Bijelo Selo (Pama) Celindof (Zillingtal) Cindrof (Siegendorf) Cogrštof (Zagersdorf) Čajta (Schachendorf) Čemba (Schandorf) Filež (Nikitsch) Frakanava-Dolnja Pulja (Frankenau-Unterpullendorf) Kalištrof (Kaisersdorf) Klimpuh (Klingenbach) Nova Gora (Neuberg im Burgenland) Novi Hodas (Markt Neuhodis) Novo Selo (Neudorf) Otava (Antau) Pajngrt (Baumgarten) Pandrof (Parndorf) Pinkovac (Güttenbach) Rasporak (Draßburg) Stinjaki (Stinatz) Štikapron (Steinbrunn) Trajštof (Trausdorf an der Wulka) Uzlop (Oslip) Veliki Borištof (Großwarasdorf) Verešvar (Rotenturm an der Pinka) Vorištan (Hornstein) Vulkaprodrštof (Wulkaprodersdorf)
2. Mađarska: Bizonja (Bezenye) Gornji Četar (Felsőcsatár) Hrvatske Šice (Horvátlövő) Hrvatski Židan (Horvátzsidány) Kemlja (Kimle) Kiseg (Kőszeg) Koljnof (Kópháza) Narda Petrovo Selo (Szentpéterfa) Plajgor (Ólmod) Prisika (Peresznye) Umok (Fertőhomok) Unda (Und) Vedešin (Hidegség)
3. Slovačka: Čunovo Devinsko Novo Selo (Devínska Nová Ves) Hrvatski Grob (Chorvátsky Grob) Hrvatski Jandrof (Jarovce) Rosvar (Rusovce)
4. Češka: Dobro Polje (Dobré Pole) Frielištof (Jevišovka) Nova Prerava (Nový Přerov)
Kultura
Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH) Hrvatski akademski klub (Beč) Hrvatsko kulturno društvo u GradišćuHKD HKD snimio je komediju "U stiski" na DVD održava Festival klapov (Festival klapa) od 2011., prvo izdanje održano u VulkaprodrštofuFestival klapov ov put u Pinkovcu Hrvatske novine, objavljeno 25. listopada 2024. Gradišćanska jačka mladih Grajam, naticanje u jačenjuHKD Naticanje u jačenju "GRAJAM"HKD GRADIŠĆANSKA JAČKA MLADIH 2012. Glasilo HKDGlasilo HKD 01/2012. Folklorni ansambl gradišćanskih Hrvatov Kolo SlavujGrandić, Tereza: Kolo Slavuj napunio Volkstheater Hrvatske novine. Objavljeno 26. studenoga 2023.
Tamburica je sastavni dio kulturnoga identiteta Gradišćanskih Hrvata.Lukić, Sani: Gradišćanski Hrvati obilježili 100 godina tamburice vijesti.hrt.hr. HRT. Objavljeno 11. studenoga 2023. Među njima djeluje četrdesetak tamburaških orkestara.
Uz potporu DOGH-a, trinaest epizoda mađarskoga crtića prevedeno je na gradišćanskohrvatski jezik pod imenom Bobac i Bobica.Karali, Kristijan: Bobac i Bobica novi crtani film za dicu Hrvatske novine. Objavljeno 6. ožujka 2024.
Mediji Hrvatske novine. Tjednik Gradišćanskih Hrvatov ORF na hrvatskom
Naobrazba Društvo za obrazovanje Gradišćanskih Hrvatov (DOGH)
Šport Gradišćanskohrvatski nogometni kup
Poznati Gradišćanski Hrvati Nikolaus Berlakovich, političar Paul Blaguss, Poduzetnik Rudolf Buczolich, glumac Norbert Darabos, političar Julia Dujmovits, športašica Jožef Ficko, pisac Ernst A. Grandits, autor, novinar Marijana Grandits, političarka Oskar Herics Andreas Ivanschitz, nogometaš Lorenz Karall, političar Barbara Karlich, ORF-talkshow-moderatorica Christian Keglevits, nogometaš Christian Kolonovits, skladatelj Dieter Kolonovits, Stephan László, prvi biskup u Eisenstadtu Eva Maria Marold, umjetnica Dietrich Mateschitz, poduzetnik Hans Orsolics, boksač Thomas Parits, nogometaš Christian Pogats, glumac Walter Prior, političar Maria Rauch-Kallat, političarka Michel Reimon, novinatr i političar Lukas Resetarits, glumac Peter Resetarits, novinar Thomas Resetarits, kipar Willi Resetarits / Kurt Ostbahn, glazbenik, moderator Fred Sinowatz, austrijski kancelar Thomas Stipsits, kabaretist Terezija Stoisits, političarka Toni Stricker, skladatelj Ägidius Zsifkovics, biskup
Povezani članci Dodatak:Popis poznatih gradišćanskih Hrvata
Literatura Ujević, Mate, 1934., Gradišćanski Hrvati, 2. izd., Zagreb (Jeronimska knjižnica 426). Benčić, Nikola, 1985., Novine i časopisi Gradišćanskih Hrvatov, Željezno (Knjiga XXXVIII Hrvatskoga štamparskoga društva). Benčić, Nikola, 1998., Književnost Gradišćanskih Hrvata od XVI. stoljeća do 1921, Zagreb (Prinosi za povijest književnosti u Hrvata. Autori i djela, knjiga VII.).