Nova Rača (stariji nazivi: Racha i Ratcha) često znana i kao samo Rača je općina u geografskom središtu Bjelovarsko-bilogorske županije.250px|mini|Freska u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Novoj Rači. 250px|mini|desno|Bulinac 250px|mini|desno|Krajolik u Bulincu.
Zemljopis Kraljolik Nove Rače je pretežito brežuljkasto-ravničarski kraj bez viših uzvisina, zimi pušu jaki vjetrovi, te su česti i mrazevi.Zbog položaja Nove Rače uz bivši močvarni prostor kroz općinu prolazi veći broj potoka i umjetnih kanala. Kroz Novu Raču protječe rijeka Račačka koja se ulijeva u obližnju Česmu.
Umjereno kontinentalna klima, hladne zime, topla ljeta i pretežno povoljan raspored oborina.
Srednja mjesečna i godišnja temperatura je 10,00 °C. Relativna vlaga od 72% do 90%.
Snijeg može pasti od listopada do travnja, najviše ga ima u siječnju i veljači. Tuče najviše ima u lipnju i srpnju. Magla je najintenzivnija u listopadu i studenom.
Dan općine je 20. travnja.
Stanovništvo U općini je 13 naselja: Bedenik, Bulinac, Dautan, Drljanovac, Kozarevac Račanski, Međurača, Nevinac, Nova Rača, Orlovac, Sasovac, Slovinska Kovačica, Stara Rača i Tociljevac.
Općina Nova Rača je po popisu stanovništva 2011. godine na površini od 92,73 km2 imala 3433 stanovnika, što predstavlja 2,87% od ukupnog broja stanovnika Bjelovarsko-bilogorska županije, odnosno 0,08% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Novoj Rači je 37 stanovnika/km2.http://www.dzs.hr/ Službeni rezultati popisa Državnog zavoda za statistiku Preuzeto 5. ožujka 2019.
Nova Rača (naseljeno mjesto) 2011. – 469 2001. – 534 1991. – 570 (Hrvati – 518, Jugoslaveni – 23, Srbi – 13, ostali – 16) 1981. – 630 (Hrvati – 550, Jugoslaveni – 41, Srbi – 27, ostali – 12) 1971. – 706 (Hrvati – 630, Srbi – 55, Jugoslaveni – 12, ostali – 9)
Nacionalna pripadnost
Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine. Narod Broj stanovnika % Hrvati 3.150 91,76% Albanci 138 4,02% Crnogorci 2 0,06% Česi 8 0,23% Mađari 57 1,65% Poljaci 1 0,03% Romi 1 0,03% Rumunji 2 0,06% Slovenci 2 0,06% Srbi 45 1,31% Ostali1 7 0,20% Izjasnili se u smislu vjerske pripadnosti2 12 0,35% Ne izjašnjavaju se5 6 0,17% Nepoznato6 2 0,06% Ukupno 3.433 100% 1Pripadnici naroda, koji ne pripadaju nacionalnim manjinama Hrvatske
2Izjašnjavanje popisnika kao Musliman grupirano je kao vjerska pripadnost
5Popisanici, koji se nisu željeli nacionalno izjasniti
6Popisanici, nepoznate nacionalne pripadnosti
Materinji jezik
Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine. Jezik Broj stanovnika % Hrvatski 3.238 94,32% Albanski 144 4,19% Bošnjački 7 0,20% Češki 1 0,03% Mađarski 14 0,41% Njemački 1 0,03% Poljski 1 0,03% Rumunjski 2 0,06% Slovenski 1 0,03% Srpski 8 0,23% Srpskohrvatski 10 0,29% Nepoznato 6 0,17% Ukupno 3.433 100%
Religiozna pripadnost
Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine. Religija Broj stanovnika % Katolici 3.295 95,98% Pravoslavci 70 2,04% Protestanti 1 0,03% Ostali kršćani 10 0,29% Muslimani 12 0,35% Ostale religije, pokreti i svjetonazori 1 0,03% Agnostici i skeptici 1 0,03% Nisu vjernici i ateisti 23 0,67% Ne izjašnjavaju se 17 0,5% Nepoznato 3 0,09% Ukupno 3.433 100%
Izvor CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Uprava 250px|mini|Općinsko poglavarstvo i rodna kuća Ivana Viteza Trnskoga. Sjedište općine je na Trgu Stjepana Radića 56.
Dan općine je 20. travnja.
Načelnik: Darko Knežić.
Nova Rača je do 1871. godine bila središte jedne od satnija đurđevačke krajiške pukovnije. Nakon toga bila je sjedište upravne općine sve do kraja Drugoga svjetskoga rata. Načelnik općine Marko Mišir iz Orlovca ubijen je kao civil na Križnome putu od strane partizana 1945. godine.Ivković Z. i dr.: Jugoslavensko nasilje i prešućivane žrtve Drugoga svjetskoga rata i poraća s područja današnje Bjelovarsko-bilogorske županije, Bjelovar 2010. Poslije rata, osnovani su Narodni odbori Općina Nova Rača, Bulinac i Bedenik. Od 1963. do 1993. godine, sela s područja današnje Općine bila su u sastavu Općine Bjelovar. Od 1993. postoji sadašnja Općina Nova Rača. Od 1997. godine u njenom sastavu više nisu Severin i Orovac, koji su formirali novu Općinu Severin, a Općini Nova Rača pridružilo se selo Bedenik.
Popis načelnika od 1993. Mato Burić HSS (1993. – 1997. i 2002. – 2003.) Marijan Šimunović HDZ (1997. – 2000.) Jure Ćurić HDZ (2000. – 2001.) Željko Sabolović HDZ (2003. – 2013.) Darko Knežić HSS (2013. -)
Ime i grb 140px|mini|desno|Grb Općine Nova Rača. Ime Rača koriste se za ime općinskoga sjedišta više od 600 godina. Ne zna se točno značenje imena, ali se vjeruje da potječe od riječi "račva" (račvanje), a Nova Rača se stvarno nalazi na stjecištu, račvi puteva i vodotoka. U latinskom riječ „racha” znači radvajanje rijeka ili razdiobu, a na mađarskom “rács” znači rešetku ili mrežu.
Grb Općine Nova Rača ima oblik poluokruglog štita u kojemu se nalazi plava bordura s 12 zlatno-žutih šestorokrakih zvijezda. U srcu štita u zlatno- žutom polju nalazi se plava ovalna trokatna kula s ovalnim kupolastim krovom i malteškim križem na vrhu, te plavim polumjesecom ispod kule.http://www.nova-raca.hr/pocetna/66 Preuzeto 6. ožujka 2019. Središnji štit predstavlja Novu Raču, a dvanaest zvijezda predstavlja dvanaest ostalih sela u općini. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je plavi gonfalon s tri trokutasto završavajuća repa obrubljen žutim i sa zlatnim kićankama.https://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-bj2.html Preuzeto 6. ožujka 2019.
Povijest Prapovijest i antika Područje Nove Rače naseljeno je oko 8000 godina u kontinuitetu i ima oko 80 povijesnih nalazišta najviše iz prapovijesti i srednjega vijeka što potvrđuju arheološke iskopine ostatka glinenog posuđa, oružja i alata. Najstarije nalazište potječe iz starčevačke kulture prije 8000 godina, a ima nalaza i korenovske (4700. – 5300 g. pr. Kr.) i sopotske kulture (4500. – 4700. g. pr. Kr.) U Staroj Rači pronađene su fosilizirane kosti mamuta.Gerić B.:Povijesni razvoj bjelovarskog kraja od prethistorije do srednjeg vijeka, u Blažeković S.: Bjelovar, Bjelovar 1985. Na ovim prostorima živjelo je pleme Panona te Iliri i Kelti. Panonsko-keltsko stanovništvo živjelo je i u vrijeme Rimskoga Carstva, kada prima dio rimske kulture. Pronađen je rimski novac te keramički i građevni materijal iz vremena Rimskoga Carstva.
Srednji vijek 210px|desno|mini|Gotička kula iz srednjeg vijeka, ispod tornja crkve u Novoj Rači, Nalazi se i na grbu Općine. U srednjem vijeku, postajale su gradine (utvrde) poput Orlovoga grada kraj današnjega Orlovca i utvrda u središtu današnje Nove Rače. Prema istraživanjima, u srednjem vijeku se prosječno živjelo samo oko 30-35 godina zbog pothranjenosti i bolesti. Ljudi su jeli: žitarice, povrće, sir, mlijeko i jaja te vrlo malo mesa.Šlaus M.:Biocultural analysis of seks differences in mortality profiles and stress levels in the late Medieval population from Nova Rača, Croatia, American Journal of Physical Anthropology, Vol. 111, 2000, str. 193-209. Neka sela imaju ista imena od srednjega vijeka do danas kao: Rača (Nova Rača), Međurača, Sasovac i Bedenik (prije se zvao Sveti Benedikt). Neobična su imena Stare i Nove Rače, jer je Nova Rača starija od Stare Rače i ima rijetke ostatke iz srednjega vijeka, a Stara Rača to nema.
Prvi pisani spomen Rače nalazi se u listini iz 1230. godine, objavljenoj u Kaloči u Mađarskoj, iz koje se može vidjeti da je Rača bila posjed biskupa Stjepana II. Naselje Nova Rača (Racha, Radcha, Ratcha) spominje se u povijesnim dokumentima 1245., kada je pripadala staroj župi Česma, koja je ukinuta u 14. stoljeću. Spominje se zatim u jednoj ispravi od 22. studenog 1469. te u ispravi od 8. veljače 1495.
U Novoj Rači, templari su sagradili crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije, 1312. Iz tog vremena, u crkvi je sačuvana gotička sakristija. Tada se utemeljuje i župa, koja se spominje još 1334. te 1501. Prostor crkve, spomenik je kulture prve kategorije, jer su u njemu pronađeni arheološki ostaci prapovijesnih kultura.
U vlasništvu templara, Rača je bila do 1312. godine, kada je taj crkveni red ukinut. Dana, 26. travnja 1245. godine, ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. poklonio je knezu Hudini posjed Međuraču, jer se hrabro borio protiv Mongola 1242. godine. Vitezovi ivanovci su naslijedili Novu Raču od templara te su dovršili crkvu, koju su započeli graditi templari. Kasnije Rača prelazi u ruke svjetovnih velikaša i plemića.
U srednjem vijeku, bila je trgovište, koje je kralj Žigmund prije 1396. založio banu Mikcu Prodaviću. Nakon njegove smrti, Novu Raču posjeduje Uršula Bebek. Dio vlastelinstva je kasnije pripalo i Ivanu Hudini, kao kraljevski dar. Postaje vlasništvo iločkih velikaša 1457. Račansko vlastelinstvo prostiralo se na jug do Čazme i Stare Ploščice, a na jugoistoku do Velikog Grđevca.
Nakon smrti Lovre Iločkoga, do posjeda u Rači dolazi Ladislav Mor, brata pečujskoga biskupa Filipa. Ladislav je bio zloglasan, jer je iz koristi, dao ubiti čak i svoju prvu suprugu te sestru. Turci su 1542. zarobili Ladislava Mora u gradu Ružici kod Orahovice i odveli ga u Istanbul, gdje se preobratio na islam, a njegov sin postao je turski paša (admiral).Branko Begović: Nova Rača, Nova Rača 2018. Za vrijeme Mora, Raču je posjetio ban Hrvatske i Slavonije Franjo Batthyány.
Od 16. do 20. stoljeća 264x264px|mini|desno|Fotografija "Prosjakinja s djetetom" fotografa Toše Dabca, rođenoga u Novoj Rači 1907. godine. Provale Turaka događale su se od 1540. do 1544., kada su Ulama-beg, Veli-beg i Murat-beg s 7000 pješaka i 4000 konjanika zauzeli Međuraču. Narod je pobjegao iz Rače i sam zapalio kulu. Područje je postalo nenastanjeno i granični prostor između Hrvatske i Osmanskoga Carstva. Nikola Ožegović sukobio se s Turcima kod kule u Rači 1586. godine.Klaić V.: Povijest Hrvata, 5, str. 358. Turci su protjerani s ovih prostora 1684. godina, a u međuvremenu je u Rači bila karantena za stoku, kojom se trgovalo između Turaka i Hrvata, što je zametak stočnih sajmova u Novoj Rači.
U vrijeme Vojne krajine bila je tvrđavica za obranu od Turaka, što je zabilježeno i na Glavačevoj zemljopisnoj karti Hrvatske iz 1673. Mještani su imali obavezu ići u rat od 18. do 60. godine po potrebi, za uzvrat su dobivali zemlju za poljoprivredu.
Novu je Raču posjetio zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac 1805. godine, kada je i posvetio obnovljenu župnu crkvu. U Novoj Rači je 1. svibnja 1819. godine rođen Ivan Vitez Trnski, kao sin krajiškoga učitelja. Bio je jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 19. stoljeća, prevoditelj, političar, župan i pukovnik. Prvi je predsjednik Društva hrvatskih književnika i počasni građanin grada Zagreba. Bio je i predsjednik Matice hrvatske 1901. godine. Pomogao je pri osnutku Matičina časopisa Vijenca kojemu daje i ime te 1869. godine u njegovom prvom broju objavljuje pjesmu Pjesma uz vienac.http://www.matica.hr/kolo/kolo2010_5.nsf/AllWebDocs/Ivan_Trnski__pjesnik__dana_stare_slave_ Matica hrvatska: Kolo: Božidar Petrač: Ivan Trnski, pjesnik »dana stare slave« Preuzeto 3. ožujka 2019.
Austrijski car Franjo Josip I. posjetio je Novu Raču i Drljanovac te Bjelovar, 12. rujna 1888. godine. Povod su bile vojne vježbe na području Rače i Drljanovca. U carevoj pratnji bio je i prijestolonasljednik Rudolf i nadvojvode Willim, Joseph i Otto.
U Novoj Rači djelovala je šumarija Imovne općine đurđevačke od oko 1875. godine do 1947. godine. Prva poznata trgovina otvorena je 1. srpnja 1876. godine pod imenom "Isidor Dobrović trgovina mješovitom robom u Rači". Oko 1880., Nova Rača imala je poštu i telegraf. Narodna čitaonica otvorena je 1885. godine te postoji i danas kao knjižnica, a od tada postoji i KUD "Ivan Vitez Trnski" Nova Rača. Kasnije je osnovan i KUD Međurača, koji postoji i danas.
20. stoljeće 210px|mini|desno|Spomenik Stjepanu Radiću u Novoj Rači, rad kipara Antuna Augustinčića iz 1938. godine.