Hijerarhija (grč. hierós, svet + árchō, vladati) pojam je koji se odnosi na stupnjevanje uloga u zajednicama na osnovi podređenosti i nadređenosti. Postoji u društvenih životinja i ljudi.
Kod životinja Kao pojam u biologiji, oblik grupne ili populacijske organizacije životinja obuhvaćen je pojmom dominacijske hijerarhije. Neke su životinje samotnjaci i brinu se za sebe, dok se neke okupljaju u zajednice u kojima postoje hijerarhijski odnosi:
čopor (omanja zajednica sisavaca) krdo (oveća zajednica sisavaca) kolonija (velika zajednica sisavaca)
jato (zajednica ptica; inače vrlo velika) plova (zajednica riba; veličina ovisi o vrsti)
roj (zajednica kukaca; inače vrlo velika).
Zajednice najčešće imaju sljedeće stupnjeve:
alfa jedinka (mužjak, ženka ili par; najviše pozicionirani) beta jedinka (mužjak, ženka ili par; prijatelj alfe, odgajatelj mladunaca) ostali članovi omega jedinka (mužjak, ženka ili par; najniže pozicionirani)
Položaj se dobiva najčešće fizičkom superiornošću.
Alfa par je najčešće jedini reproduktivni u zajednici. Alfe vode zajednicu i imaju najviše sloboda. Prvi idu i jedu. Omege zadnji jedu i podređene su svim ostalim članovima zajednice.
U nekih životinja postoji dominantni spol.
Neke imaju u hijerarhiji samo alfu i ostale, a ogromna krda savanskih biljoždera nemaju hijerarhije.
Kod ljudi U kontekstu zajednice ljudi, rabi se pojam društvene hijerarhije (ljestvice, klase) često shematizirane tzv. društvenom piramidom. U ljudskom društvu najizraženije su sljedeće hijerarhije: obiteljska, vojna, religijska i državna. Također različita društva imaju dominantni spol, no takvih je sve manje.
Obiteljska hijerarhija postoji u društvima s dominantnim spolom. U razvijenim civilizacijama najčešće je poglavar otac, pater familias, a takva društvena uređenja nazivaju se patrijarhatima. Slijede majka i djeca, često i obrnuto. Ona uređenja u kojima je poglavar majka nazivaju se matrijarhatima (lat. mater, majka). Kod mnogih životinja zabilježeni su matrijarhatni sustavi (pčele, slonovi), iako su patrijarhati znatno češći.
Vojna je najistaknutija jer u njoj postoji mnogo različitih stupnjeva. Vrhovni je zapovjednik najčešće poglavar države, slijede načelnik glavnog štaba i general. Niži stupnjevi nisu toliko izraženi.
Religijska je također vrlo istaknuta. Tako recimo Rimokatolička Crkva ima papu, kardinale, nadbiskupe, biskupe i svećenike. Tu su i redovnici, ministranti, đakoni, župnici itd. Mnoge protestantske crkve nemaju striktnu hijerarhiju.
Državnu je u prošlosti najčešće činila stupnjevana aristokracija na čelu s monarhom, dok danas postoji najčešće predsjednik (rjeđe monarh), vlada i skupština.
Vrste odnosa nadređeni postavljaju podređene na određene pozicije nadređeni zapovijedaju podređenima na naprave određene poslove i zadatke nadređeni nadziru podređene nadređeni pozivaju na odgovornost i kažnjavaju podređene
Kategorija:Poređivanje Kategorija:Obrasci Kategorija:Politička kultura Kategorija:Struktura