Kaćmar (mađ. Katymár, nje. Katschmar, Schanzmark) je selo u jugoistočnoj Mađarskoj.
Zauzima površinu od 71,08 km četvorna.
Zemljopisni položaj Nalazi se nedaleko od Aljmaša, na 46°02'16" sjeverne zemljopisne širine i 19°12'28" istočne zemljopisne dužine, u regiji Južni Alföld. Od obližnjih mjesta, tu je 6 km prema sjeveroistoku udaljeni Madaraš i 16 km udaljeni Aljmaš.
Upravna organizacija Upravno pripada aljmaškoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Poštanski broj je 6455.
U Kaćmaru se nalaze jedinice njemačke i Hrvatske manjinske samouprave u Republici Mađarskoj.
Povijest U izvorima se prvi put spominje 1243.
Zabilježeno je da je 1700. selo ostalo bez stanovnika.
Bunjevački Hrvati se 1763. u velikom valu doseljavaju u Kaćmar.
Polovicom 19. st. su Nijemci činili pola sela.
Završne godine drugog svjetskog rata su bile traumatične za Kaćmar: 1944. je potkraj ljeta pobjeglo iz sela 4000 ljudi, a polovicom jeseni su jugoslavenski partizani deportirali mjesne Nijemce. U siječnju 1945. su srpski partizani deportirali u SSSR blizu 300 Nijemaca. Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde Arpádenzeit im Batscher Komitat
Dio kaćmarskih bunjevačkih Hrvata je zbog okolnosti odselio južnije, u Stanišić i Riđicu. Otišli su prije Drugog svjetskog rata.ZKVH Mario Bara: Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini, preuzeto 10. ožujka 2011.
Stanovništvo U Kaćmaru živi 2401 stanovnik (2002.). Mađari su većina. Hrvata je 8,7%, Nijemaca je 3,1%, Roma je 0,6%, Srba je 0,5% i ostalih. Rimokatolici čine 79%, kalvinisti 5,5%, grkokatolici 0,3%, luterani 0,2% i ostali.
U povijesti je Kaćmar bilježio brojnu hrvatsku zajednicu, uglavnom iz skupine Bunjevaca. Selo je bilo važilo kao "kula bunjevštine", a kaćmarski Bunjevci, gospodari sela, su bili potomcima doseljenika koji su ratovali protiv Turaka.Bunjevačke Školovanje uz Antunovićevu podrušku Danas pored mađarske većine, značajne manjine čine Hrvati kojih je oko 9% i Nijemci kojih je nešto više od 3%. Potonje manjine imaju svoju manjinsku samoupravu u selu.
Obrazovanje
Školovanje na hrvatskom jeziku za hrvatsku manjinu je organizirano kao i u Aljmašu, Dušnoku, Baćinu, Bikiću i Baji, tako da se hrvatski jezik predaje kao predmet i to 4 odnosno 5 sati tjedno, i to u nižim razredima (1. – 4.).Hrvatski glasnik Više od 80 prvaka i domalo 500 učenika, 8. rujna 2005. , 800 KB
Poznate osobe Poznate osobe rođene u Kaćmaru: Mijo Mandić, hrv. književnik Ivan Petreš Čudomil, hrv. književnik
Poznate osobe koje su radile u Kaćmaru: Lajčo Budanović, biskup, hrv. preporoditelj
Iz Kaćmara je podrijetlom Antun Gustav Matoš; Matoši su u Kaćmar doselili iz sinjskog područja u 18. st., a Matošev djed Grgur Matoš (1812-1899) bio je učitelj u Plavni kraj Vukovara, gdje se rodio August Matoš (1847-1914). August je kao učitelj kratko bio namješten u Tovarniku, gdje se 1873. rodio njegov drugi sin Antun; obitelj se 1875. preselila u Zagreb, kamo je August kao učitelj premješten, a s njima je odselio i djed Grgur.
Zanimljivosti Novinar i književnik János Csuka u svom djelu "A délvidéki magyarság története 1918-1941" je naveo, i to po imenima, izaslanika Bunjevaca, koji su sudjelovali 22. rujna 1919. Mirovnoj konferenciji u Parizu,Hrvatski glasnik br. 44/2006 Leksikon podunavskih Hrvata a među njima je bio i izaslanik i iz ovog sela.
Izvori
Vanjske poveznice Katymár hivatalos honlapja Kaćmar na fallingrain.com
Kategorija:Naselja u Bačko-kiškunskoj županiji