mini|Karta svih deset koridora Paneuropski prometni koridori predstavljaju mrežu cestovnih i željezničkih prometnih pravaca. Idejni inicijator projekta jest Europska unija, a dogovorili su ga Europska unija, Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Europu i Europska konferencija prometnih ministara. Mreža koridora uspostavljena je radi uspješnog odvijanja međunarodnog prometa na europskom kontinentu, boljega povezivanje članica Europske unije te prometa između Europe i Azije. Definirani su u Pragu 1991., na drugoj Paneuropskoj transportnoj konferenciji, održanoj na Kreti u ožujku 1994. godine. Dopune su učinjene na trećoj konferenciji održanoj u Helsinkiju 1997. godine. Zato se ovi koridori ponekad zovu "Kretski koridori" ili "Helsinški koridori", neovisno od njihove zemljopisne lokacije.
Ovih deset koridora povezuju Europu od Atlantika pa do Volge i od Skandinavije pa do Sredozemnog mora.
Koridori su na tračnicama i na cesti predviđeni. Koridor VII je plovni put na Dunavu.
BrojDioniceDuljina (km)IHelsinki (Finska) – Tallinn (Estonija) – Riga (Latvija) – Kaunas (Litva) – Klaipėda (Litva) – Varšava (Poljska) A Riga – Kaliningrad (Rusija) – Gdanjsk (Poljska)550IIBerlin (Njemačka) – Poznań (Poljska) – Varšava (Poljska) – Brest (Bjelorusija) – Minsk (Bjelorusija) – Smolensk (Rusija) – Moskva (Rusija) – Nižnji Novgorod (Rusija)1.830IIIDresden (Njemačka) – Krzywa (Poljska) – Wroclaw (Poljska) – Katowice (Poljska) – Krakov (Poljska) – Lviv (Ukrajina) – Kijev (Ukrajina) A Berlin – Krzywa1.640IVDresden (Njemačka) – Prag (Češka) – Brno (Češka) – Željeznica: Beč (Austrija) Cesta: Bratislava (Slovačka) – Jura (Mađarska) – Budimpešta (Mađarska) – Arad (Rumunjska) – Craiova (Rumunjska) – Sofija (Bugarska) – Plovdiv (Bugarska) – Omenio (Bugarska) – Istanbul (Turska) A Nürnberg (Njemačka) – Prag B Arad – Bukurešt (Rumunjska) – Constanţa (Rumunjska) C Sofija – Solun (Grčka)3.258VVenecija (Italija) – Trst (Italija) – Kopar (Slovenija) – Ljubljana (Slovenija) – Maribor (Slovenija) – Budimpešta (Mađarska) – Užgorod (Ukrajina) – Lviv (Ukrajina) – Kijev (Ukrajina) A Bratislava (Slovačka) – Žilina (Slovačka) – Košice (Slovačka) – Užgorod, B Rijeka (Hrvatska) – Zagreb (Hrvatska) – Bečehel (Mađarska) C Ploče (Hrvatska) – Sarajevo (Bosna i Hercegovina) – Osijek (Hrvatska) – Budimpešta1.600VIGdanjsk (Poljska) – Grudziądz (Poljska) – Toruń (Poljska) – Zębrzydowice (Poljska) – Žilina (Slovačka) A Grudziądź – Poznań (Poljska) B Gdańsk– Varšava (Poljska) – Zębrzydowice C Zębrzydowice – Ostrava (Češka)1.800VIINjemačka – Austrija – Bratislava (Slovačka) – Jura (Mađarska) – Hrvatska – Srbija – Ruse (Bugarska) – Lom (Bugarska) – Constanţa (Rumunjska) A Bukurešt (Rumunjska) – Moldavija – UkrajinaVIIIDrač (Albanija) – Tirana (Albanija) – Skopje (Makedonija) – Bitola (Makedonija) – Sofija (Bugarska) – Dimitrovgrad (Bugarska) – Burgas (Bugarska) – Varna (Bugarska)1.300IXHelsinki (Finska) – Viborg (Rusija) – Petrograd (Rusija) – Pskov (Rusija) – Kijiv (Ukrajina) – Ljubašyvka (Ukrajina) – Kišinjev (Moldavija) – Bukurešt (Rumunjska) – Ruse - Veliko Tarnovo - Kazanlak - Stara Zagora - Dimitrovgrad (Bugarska) - Haskovo - Charmanli - Svilengrad - Aleksandrupolis (Grčka)
A Petrograd – Moskva (Rusija) – Kijev B Ljubašivka – Odesa (Ukrajina) C Klaipėda (Litva) – Kaunas (Litva) – Vilnius (Litva) – Minsk (Bjelorusija) – Kijev D Kaliningrad (Rusija) – Kaunas E Dimitrovgrad – Omenio (Bugarska) – Aleksandrupolis6.500XSalzburg (Austrija) – Beljak (Austrija) – Ljubljana (Slovenija) – Zagreb (Hrvatska) – Beograd (Srbija) – Niš (Srbija) – Skopje (Makedonija) – Veles (Makedonija) – Solun (Grčka) A Graz (Austrija) – Maribor (Slovenija) – Zagreb, B Budimpešta (Mađarska) – Novi Sad (Srbija) – Beograd, C Niš – Sofija (Bugarska) (Korr. IV – Carigrad) D Veles (Makedonija) – Bitola (Makedonija) – Lerin (Grčka) – Via Egnatia2.360
Vidi Europski dugi pješački putevi Europska mreža međunarodnih puteva EuroVelo Velika šetačka ruta
Vanjske poveznice Paneuropski prometni koridori Hrvatska enciklopedija