Križevci (, , , ) su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj. Željezničko su i cestovno križište te gospodarsko središte. Stoljećima su bili upravno središte i jedan od najvažnijih gradova Središnje Hrvatske. Ujedno su i sjedište Križevačke eparhije.
Križevci su stari hrvatski grad u Prigorju, koji se prvi puta spominje 1209. godine; mjesto u kojem se stvarala i branila hrvatska državnost, u kojem su izdane mnoge važne isprave i održano 27 hrvatskih sabora, od kojih je najpoznatiji Krvavi sabor križevački.Žarko Domljan, Umjetnička topografija Križevaca - problem metodologije istraživanja, Radovi IPU, str. 44., preuzeto 19. lipnja 2017. Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima iz 1860. godine, najstarije je poljoprivredno i šumarsko učilište u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Europi te ujedno prva višeškolska ustanova u Hrvatskoj. Sam grad je zaštićeno kulturno područje, s arhitektonski definiranim ulicama i trgovima. Odlikuje se velikim brojem sakralnih objekata od kojih se ističu neogotička grkokatolička katedrala Presvetog Trojstva, konkatedrala Sv. Križa s vrijednim oltarom Francesca Robbe i kapela Majke Božje Koruške, koja pripada među najranije barokne građevine s trolisnim svetištem u Hrvatskoj i prava je riznica vrhunskih umjetničkih dostignuća. Križevci su rodno mjesto sveca Marka Križevčanina i sjedište Grkokatoličke Crkve za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju. Posebnost Križevaca su bogata šumarska i vinogradarska tradicija, očuvane klijeti, križevački štatuti (najstarije i najpoznatije hrvatske vinsko-pajdaške regule), bilikum (posuda od tri spojena vrča) i manifestacija početkom lipnja Križevačko veliko spravišče. U studenome 2018. godine Grad Križevci postali su Grad prijatelj djece.
Gradska naselja Križevci se sastoje od 60 naselja, to su: Apatovec, Beketinec, Bojnikovec, Bukovje Križevačko, Carevdar, Cubinec, Čabraji, Dijankovec, Dedina, Doljanec, Donja Brckovčina, Donja Glogovnica, Donji Dubovec, Đurđic, Erdovec, Gornja Brckovčina, Gornja Glogovnica, Gornji Dubovec, Gračina, Ivanec Križevački, Jarčani, Karane, Kloštar Vojakovački, Kostadinovac, Križevci, Kučari, Kunđevec, Lemeš, Lemeš Križevački, Majurec, Male Sesvete, Mali Carevdar, Mali Potočec, Mali Raven, Marinovec, Mičijevac, Novaki Ravenski, Novi Bošnjani, Novi Đurđic, Osijek Vojakovački, Pavlovec Ravenski, Pesek, Pobrđani Vojakovački, Podgajec, Poljana Križevačka, Povelić, Prikraj Križevački, Ruševac, Srednji Dubovec, Stara Ves Ravenska, Stari Bošnjani, Sveta Helena, Sveti Martin, Špiranec, Većeslavec, Velike Sesvete, Veliki Potočec, Veliki Raven, Vojakovac, Vujići Vojakovački i Žibrinovec.
Ime i grb Naziv Križevci je u množini jer je današnji grad nastao spajanjem dva grada: Donjega i Gornjeg grada. I danas se tako zovu dvije gradske četvrti Križevaca. Ujedinjenje se dogodilo odlukom carice Marije Terezije 1752. godine. Sadašnji grb je nastao spajanjem grbova Donjeg i Gornjeg grada. Glavna župna crkva bila je crkva Sv. Križa, a glavna crkvena svečanost za blagdan Uzvišenja Sv. Križa. Križevci su prometno križište pa je i to pridonijelo današnjem imenu. Križevačke crkve i kapele raspoređene su na prilazima gradu, tvoreći oko grada križ.Grad Križevci - Povijest Križevaca, krizevci.hr, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 24. svibnja 2014.), preuzeto 23. lipnja 2017.
Grb Grada Križevaca je u obliku štita s plavim poljem. Na plavom polju su dvije povijene ruke koje se drže međusobno, desna u srebrnom oklopu, lijeva u zlatnom rukavu, i zajedno drže trostruki srebrni križ između dvije zlatne zvijezde u kutovima. Oklopljena ruka predstavlja vojnu upravu Gornjeg Križevca, a ona u civilnoj odjeći trgovački Donji Križevac.Koprivničko-križevačka županija - gradovi: Križevci, zeljko-heimer-fame.from.hr, preuzeto 23. lipnja 2017.
Zemljopis lijevo|mini|Križevci iz zraka
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji, prema popisu stanovništva iz 2001. ima ukupno 11 894 stanovnika. Po popisu stanovništva iz 2011. godine grad Križevci s pripadajućim naseljima ima 21 122 stanovnika, dok u samom gradu živi 11 231 stanovnik. Nalazi se u Prigorju, koje se pobliže naziva Križevačko ili Kalničko prigorje. Zbog blizine Zagreba (57 km), Križevci se razvijaju kao satelitsko gradsko naselje s povoljnim smještajem u blizini regionalnih središta Koprivnice (31 km), Bjelovara (33 km) i Varaždina (48 km). Za nastanak je Križevaca bio važan makroprometni položaj. Još od antike i srednjeg vijeka na križevačkom prostoru se nalazilo križište prometnih pravaca, a kroz Križevce je prolazila poznata cesta kralja Kolomana koja je povezivala panonski i jadranski prostor. Suvremeni raster prometnih veza, nakon izgradnje makadamskih regionalnih putova između Podravine, Kalničkog prigorja i Posavine u 18. st., završen je izgradnjom željezničkih pruga prema Zagrebu i Koprivnici (1870.), te Bjelovaru (1894.).
mini|Pogled na okolicu Križevaca s gore Kalnik.
Grad je danas cestovno križište koje je, osim smještaja na prometnici koja povezuje Koprivnicu s Vrbovcem, ishodište regionalnih cestovnih veza iz smjera Bjelovara, iz Sudovca i doline rijeke Bednje, iz zelinskog prigorja preko Čanjeva te iz Rasinje preko Apatovca. Križevci leže na 140 m nadmorske visine, na južnom ishodištu kalničkog prigorja. Brza cesta Križevci-Gradec otvorena je 2. rujna 2016. godine. To je poddionica brze ceste DC 10 Sv. Helena – Vrbovec – Križevci. Na poddionici Gradec – Križevci izgrađeno je 15 objekata, šest mostova, tri vijadukta, nadvožnjaci, podvožnjak i prolaz za životinje.Brza cesta prema Križevcima otvorena je za promet uz obećanja za nastavak gradnje prema Koprivnici i Bjelovaru, epodravina.hr, objavio Admir Sinani, 2. rujna 2016., preuzeto 16. lipnja 2017. Radovi na željezničkom projektu Dugo Selo – Križevci započeli su u srpnju 2016. Gradi se drugi kolosijek željezničke pruge između Dugog Sela i Križevaca u projektu vrijednom 1,5 milijarda kuna.Kreće gradnja drugog kolosijeka pruge između Križevaca i Dugog Sela, putovanje će trajati samo 18 minuta, epodravina.hr, objavio Sanjin Bojić, 28. veljače 2017., preuzeto 16. lipnja 2017.
Topografski se nalazi na diluvijalnoj (pleistocenoj) građi, na odcjeditom terenu između zamočvarenih aluvijalnih dolina potoka Vrtlina s istoka te Koruške sa zapada, na povoljnom položaju južnog izlaza kalničkog prigorja prema dolini potoka Glogovnice. Rebrasto raščlanjen reljef je uvjetovao mikrotopografski razvitak grada. U novije vrijeme Križevci prelaze u aluvijalnu holocenu dolinu Glogovnice na jugu kod željezničkog kolodvora. Prigorski reljef s vertikalom horsta Kalnika, geološko-petrografski sastav, povoljna klima i bogatstvo voda bili su elementi gospodarskog i demografskog razvoja Križevaca. Suvremena demografsko-gospodarska kretanja izmijenila su odnose u prostoru i u strukturi stanovništva, a vidljiva je kroz procese deagrarizacije i industrijalizacije, te deruralizacije, odnosno ne samo napuštanja poljoprivredne proizvodnje nego i okolnih sela te pojačanog preseljavanja u grad Križevci koji je u posljednjim desetljećima znatno napučen i industrijaliziran.
Park-šuma Župetnica nalazi se u zapadnome dijelu Križevaca i zaštićena je od 1983. godina na površini od 62,33 hektara. Jedina je zaštićena park-šuma u Koprivničko-križevačkoj županiji. Ratarska šuma prostor je rekreacije i kolijevka atletike u Križevcima s prirodnom atletskom stazom.
Kalnik
mini|Stari grad Veliki Kalnik U blizini Križevaca nalazi se gora Kalnik, jedan od glavnih simbola Križevaca i okolice. Ona je pretežno obrašćena bjelogoričnom šumom, dok njezin središnji dio krase gole stijene i meta su velikom broju planinara, penjača i izletnika. Od Križevaca prema Kalniku vode planinarski putevi. Križevčani tradicionalno proslavljaju Praznik rada na Kalniku. Stari grad Veliki Kalnik je kompleks utvrda nastalih od 12. stoljeća na dalje u blizini sela Kalnika. Prema legendi, kralj Bela IV. sklonio se na Kalniku s pratnjom bježeći pred Mongolima (Tatarima). Lokalno stanovništvo hranilo ih je šljivama pa su dobili naziv "šljivari"; Mongoli su odustali, a kralj im je dodijelio plemićke naslove. Pod Kalnikom su Mongoli doživjeli prvi poraz, tako Ivan Kukuljević Sakcinski piše: "Kod Kalnika primili su Tatari prvi neugodni pozdrav od Hrvata na hrvatskoj zemlji".Stari grad Veliki Kalnik, pdkalnik.hr, preuzeto 23. lipnja 2017. Mnogo toga od nekadašnje utvrde sačuvano je do danas. Utvrdom je, kad je bila dovršena, dominirala krupna četvrtasta kula, koja je, sudeći po debljini zidova, mogla biti viša od očuvanog dijela. Tome u prilog govore i snažni upornjaci koji na ovoj konfiguraciji sigurno nisu samo ukras. Prozori su u niskim dijelovima kule uski, nešto između prozora i strelnica, malih polukružnih nadvoja, dok u višim katovima, možda namijenjenim stanovanju, postoje otvori velikih prozora.Križevci.eu - lokacije / veliki i mali kalnik , preuzeto 23. lipnja 2017. Posebna rijekost na razini Hrvatske su kvadratične kule s izbočenjima. Utvrda ima elemente različitih stilskih razdoblja od romanike, gotike do baroka. Postoje i ostaci kapele sv. Katarine.
Klima Srednja godišnja temperatura: 10,0 °C Srednja vrijednost temperature zraka najhladnijeg mjeseca (siječanj): –0,3 °C Srednja vrijednost temperature zraka najtoplijeg mjeseca (srpanj): 19,9 °C
U godini prosječno ima 128 kišnih dana i 33 snježna dana.
Stanovništvo mini|320px|Križevčanke
Po popisu stanovništva iz 2011. godine grad Križevci s pripadajućim naseljima ima 21.122 stanovnika, dok u samom gradu živi 11.231 stanovnik.
Broj stanovnika po naseljima:Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, 1. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, dzs.hr
Apatovec: 350 Beketinec: 38 Bojnikovec: 219 Bukovje Križevačko: 316 Carevdar: 438 Cubinec: 546 Čabraji: 153 Dijankovec: 188 Doljanec: 53 Donja Brckovčina: 165 Donja Glogovnica: 129 Donji Dubovec: 34 Đurđic: 267 Erdovec: 207 Gornja Brckovčina: 160 Gornja Glogovnica: 115 Gornji Dubovec: 8 Gračina: 209 Ivanec Križevački: 308 Jarčani: 97 Karane: 229 Kloštar Vojakovački: 366 Kostadinovac: 14 Križevci: 11 231 Kučari: 31 Kunđevec: 11 Lemeš: 111 Lemeš Križevački: 183 Majurec: 423 Male Sesvete: 46 Mali Carevdar: 19 Mali Potočec: 169 Mali Raven: 15 Marinovec: 103 Mičijevac: 69 Novaki Ravenski: 178 Novi Bošnjani: 81 Novi Đurđic: 130 Osijek Vojakovački: 205 Pavlovec Ravenski: 101 Pesek: 271 Pobrđani Vojakovački : 35 Podgajec: 211 Poljana Križevačka: 396 Povelić: 86 Prikraj Križevački: 194 Ruševac: 182 Srednji Dubovec: 93 Stara Ves Ravenska: 31 Stari Bošnjani: 105 Sveta Helena: 309 Sveti Martin: 91 Špiranec: 151 Većeslavec: 143 Velike Sesvete: 87 Veliki Potočec: 399 Veliki Raven: 219 Vojakovac: 234 Vujići Vojakovački: 57 Žibrinovec: 113
Nacionalni sastavDržavni zavod za statistiku: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, 2. Stanovništvo prema narodnosti po gradovima i općinama, dzs.hr:
Hrvati: 20 409 (96,62 %) Srbi: 441 (2,09 %) Ostali: 322 (1,29 %)
Uprava Križevci su jedan od tri grada u Koprivničko-križevačkoj županiji. Tijela Grada Križevaca jesu: Gradsko vijeće i gradonačelnik. Gradsko vijeće ima 21 vijećnika izabranog u skladu sa zakonom. Gradsko vijeće donosi Statut Grada, Poslovnik o radu, proračun i odluku o izvršenju proračuna, godišnje izvješće o izvršenju proračuna, donosi strateške programe razvoja Grada, odlučuje o davanju koncesija, itd.Gradsko Vijeće , uprava.krizevci.hr, preuzeto 13. lipnja 2017. Grad ima Upravne odjele za gospodarstvo i financije, za društvene djelatnosti i za stambeno-komunalne poslove. Također postoji 30 mjesnih odbora i 3 gradske četvrti.
Povijest mini|Ivan Zakmardi, protonotar Kraljevstva mini|Nikola Zdenčaj, bio je križevački podžupan, hrvatski poslanik na Ugarskom saboru. Imao je imanje u Velikom Ravenu.