Burski ratovi bili su oružani sukobi između Britanskog Carstva i Bura, odnosno Afrikanera, potomaka nizozemskih, njemačkih i francuskih doseljenika u južnoj Africi.The conversation Anglo‑Boer War: how a bloody conflict 125 years ago still shapes South Africa, objavljeno 9. listopada 2024., pristupljeno 6. svibnja 2026. Sukobi su proizašli iz dugotrajnog nadmetanja za političku kontrolu, gospodarske resurse i utjecaj nad teritorijima Transvaala i Oranje. Prvi burski rat (1880.–1881.) izbio je nakon britanske aneksije Transvaala i burskog otpora obnovi britanske vlasti. Drugi burski rat (1899.–1902.) započeo je u kontekstu rastućih napetosti oko položaja britanskih doseljenika i kontrole nad bogatim rudnim nalazištima, osobito na Witwatersrandu. mini|Bitka na rijeci Modder
Burske su snage u početku ostvarile niz pobjeda zahvaljujući mobilnim konjaničkim postrojbama i poznavanju terena. Britanska vojska postupno je preuzela nadmoć primjenom taktike spaljene zemlje i uspostavom koncentracijskih logora za civilno stanovništvo. Kapitulacijom burskih republika 1902. njihovi su teritoriji integrirani u britanski imperij, čime je okončana njihova politička neovisnost. Među sudionicima sukoba bio je i mladi Winston Churchill kao ratni dopisnik, iako se pojedini navodi o njegovoj ulozi ponekad osporavaju.Hrvatska enciklopedija Burski rat, pristupljeno 6. svibnja 2026.
Prvi burski rat
mini|Drugi burski rat
Drugi burski rat
mini|Prvi burski rat
Zanimljivosti Nakon izbijanja rata Hrvatski sabor bio je priznao bursku neovisnost.Proleksis eencikoopedija Burski ratovi, ažurirano 2. ožujka 2015., pristupljeno 6. svibnja 2026.
Izvori
Kategorija:Ratovi Kategorija:Povijest Južne Afrike Kategorija:Britanska vojna povijest Kategorija:Povijest Ujedinjenog Kraljevstva (1707. – 1914.) Kategorija:Britanski kolonijalizam u Africi Kategorija:Britansko-nizozemski odnosi