mini|400x400px|Rasprostranjenost hrvatskog iseljeništva. Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu (Gradišćanski Hrvati u Austriji, Moliški Hrvati u Italiji, Hrvati u Vojvodini, Hrvati u Mađarskoj, Moravski Hrvati u Češkoj, Karaševski Hrvati u Rumunjskoj, Janjevci na Kosovu i dr.). Skoro 4 milijuna Hrvata i njihovih potomaka živi izvan granica Republike Hrvatske.Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske hrvatiizvanrh.hr . Procjenjuje se da više Hrvata živi u iseljeništvu negoli u Hrvatskoj.Danas u iseljeništvu živi više Hrvata nego u Hrvatskoj vijesti.hrt.hr, HRT, objavljeno 14. listopada 2025. Oko milijun hrvatskih državljana živi izvan Hrvatske, najviše u BiH i Njemačkoj.Jurić: U Hrvatsku se vratilo 300 iseljenika iz Južne Amerike vijesti.hrt.hr, HRT, objavljeno 17. listopada 2025.
O iseljenicima se u Hrvatskoj skrbe Hrvatska matica iseljenika i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a unutar prvih šest hrvatskih Vlada djelovalo je i Ministarstvo iseljeništva. U sklopu Središnjega državnog ureda od 2026. djeluje i Savjet mladih Hrvata izvan Hrvatske.Mladi Hrvati iz svijeta savjetovat će vladu o pitanjima iseljeništva vijesti.hrt.hr, objavljeno 13. siječnja 2026.
Povijest iseljavanja mini|Reklamni plakat Južnoameričkog parobrodarskog društva iz 20. stoljeća.
Velika iseljavanja Hrvata počela su još u 15. stoljeću širenjem Osmanskoga Carstva.Podlistak: Opća skica hrv. iseljeništva od 15. stoljeća do naših dana Slobodna Dalmacija Posljedica tih iseljavanja današnje su hrvatske nacionalne manjine u Austriji (Gradišćanski Hrvati), Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj (Moravski Hrvati), Italiji (Moliški Hrvati) i Rumunjskoj (Karaševski Hrvati).
U drugoj polovici 19. stoljeća i osobito na prijelazu u 20. stoljeće Hrvati se masovno iseljuju u Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju, Novi Zeland i Južnoafričku Republiku.Iseljavanje Hrvata u Amerike te Južnu Afriku geografija.hr
Od 1900. godine do 1948. Hrvatsku je napustilo oko stanovnika.
Značajno raseljavanje Hrvata u razne zemlje zapadnog svijeta zabilježeno je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, uglavnom u potrazi za boljim životnim uvjetima, a dio i zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom. Procjenjuje se da je od 1948. do 1991. domovinu napustilo osoba.
Posljednji val iseljavanja krenuo je 2006. i jačao je s gospodarskom krizom koja je vrhunac imala 2008. godine. Slobodan pristup zaposlenju u Europskoj uniji omogućio je masovno iseljavanje nakon ulaska Hrvatske u EU 2013. godine. Procjenjuje se da se otad do 2016. godine samo u Njemačku, Austriju i Irsku iselilo oko uglavnom mladih visokoobrazovanih ljudi, a samo u 2019. službeni je podatak o iseljenika; Hrvatska je između popisa stanovništva 2011. i 2021. godine izgubila oko pola milijuna stanovnika. Kao razloge odlaska anketirani iseljenici navodili su nemogućnost zarađivanja za normalan život, korupciju i opću netrpeljivost, loše vođenu državu, opće beznađe i zapošljavanje po političkim i rodbinskim vezama. Smatra se da Hrvatska u sklopu globalnih kretanja ne stvara dovoljno društvenih i gospodarskih prilika za svoje stanovnike.
Povratnici Tijekom 2022., 2023. i 2024., u Hrvatsku se godišnje prosječno vraćalo iseljenikaKošar, Irena. Godišnje se u Hrvatsku vrati oko 10 tisuća iseljenika HRT, objavljeno 19. kolovoza 2025., najviše u Slavoniju i Splitsko-dalmatinsku županiju. Oko 1360 osoba vratilo se u Hrvatsku putem mjere „Biram Hrvatsku”.Povratak iseljenika: Više od tisuću Hrvata se vratilo i pokrenulo posao vijesti.hrt.hr, HRT, objavljeno 13. prosinca 2025.
Postupak povratka dugo je vremena uvelike ovisio o tome ima li povratnik hrvatsko državljanstvo.Šeremet, Ela. Želite se vratiti u Hrvatsku? Evo što vas čeka u postupku Globalna Hrvatska (HRT), objavljeno 4. rujna 2025. Izmjenama Zakona o državljanstvu hrvatski povratnici bez državljanstva ne tretiraju se kao stranci. Potvrdu kojom se dobiva boravak i stječe pravo na zapošljavanje i obrazovanje u 2024. zatražilo je oko 600 osoba. Kako je jezik često najveća prepreka tijekom povratka, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH održava mrežni tečaj hrvatskoga jezika, koji je do sredine 2025. pohađalo više od 32 tisuće polaznika. Većina hrvatskih sveučilišta ima i kvote za upis povratnika i hrvatskih iseljenika.
Od 2014. održava se međunarodna poslovna konferencija »Meeting G2«, istoimene udruge za poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske.Povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske: Fokus na mlade vijesti.hrt.hr, HRT, objavljeno 17. listopada 2025.
Važnost za hrvatsko gospodarstvo Velik broj ulaganja dolazi u Hrvatsku iz iseljeništva. Količina novca koja u Hrvatsku dolazi godišnje iz iseljeništva vrlo je velika. Značajan je broj tvrtki koje u Hrvatskoj zapošljavaju puno zaposlenika, a njihovi su vlasnici upravo povratnici. Prema podatcima Svjetske banke godišnje doznake iseljenika iznose oko 1,5 milijarde američkih dolara.Croatia siteresources.worldbank.org, Svjetska banka i niz godina pridonose između 2,5 i 3 % hrvatskome BDP-u.I u krizi gastarbajteri kući poslali više od milijardu eura poslovni.hr.
Uz transfere koje su registrirale središnje nacionalne banke, treba uračunati gotovinu koju iseljenici sami donose za vrijeme posjeta domovini. Procjenjuje se da je iseljeništvo od 1991. do 2011. poslalo u Hrvatsku oko 100 milijardi eura.Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj cwc-hsk.de . Godine 2017. hrvatsko iseljeništvo u Hrvatsko je poslalo 1,004 milijarde eura, a 2018. 1,74 milijarde eura novčanih doznaka.Đurđica Ivanišević Lieb, EUROSTAT O NOVČANIM DOZNAKAMA U HRVATSKU Hrvatski iseljenici još računaju na povratak, Glas Koncila: 47 (2370): 14. Samo iz Njemačke te su doznake za 2017. godinu, prema podatcima Središnje banke Njemačke, iznosile 187 milijuna eura, što je porast u odnosu na prethodne godine (2013. 121 milijun, 2016. 149 milijuna).Iseljenici iz Njemačke sve više novca šalju na hrvatske bankovne račune tportal.hr U 2023. hrvatski iseljenici poslali su 5,61 milijardi eura doznaka, što je činilo 7,2 % BDP-a.Podaci Eurostata: Iseljenici u Hrvatsku lani poslali više od 5,6 milijardi eura – a evo koliko su strani radnici poslali iz Lijepe Naše teleskop.hr, objavljeno 17. prosinca 2024.
Veličina i značaj hrvatskog iseljeništva u monetarnom, gospodarstvenom, političkom, kulturnom i lobističkom pogledu je velik. Tijekom Domovinskoga rata hrvatska političko-ekonomska emigracija je sakupila značajna novčana sredstva za kupovinu humanitarne pomoći i oružja za hrvatsku vojsku i policiju.Slobodna Dalmacija.
Statistika minijatura|desno|350px|
Europa Jugoistočna Europa Srbija Slovenija (2002.) Crna Gora 6811 (2000.)Crnogorski popis str. 14 (Stanovništvo po narodnosnoj i etničkoj pripadnosti) Rumunjska 6786
Zapadna i Središnja Europa Njemačka (2016.) Austrija (2001.)Tabelle 5: Bevölkerung nach Umgangssprache und Staatsangehörigkeit (Popis 2001.) statistik.at, str. 60, napomena: Hrvata + Gradišćanskih Hrvata = . Na austrijskom su popisu Gradišćanski Hrvati odvojeni od Hrvata doseljenika. Švicarska Podatci za 2006. godinu str. 68, Petra-P12. ili str. 12 (2006.) Francuska oko La Croatie. Population et religions Embassy of Croatia in France "Diaspora. Plus de 2 millions de Croates (originaires de Croatie et de Bosnie-Herzégovine) vivent à l'étranger Dans la deuxième moitié du XIXe siècle de nombreux Croates ont émigré sur d'autres continents. Leurs descendants sont aujourd'hui 1,3 million aux États-Unis, 150 000 au Canada, 250 000 en Australie. Plus récemment, beaucoup sont partis vers l'Europe occidentale, principalement l'Allemagne où ils sont 280 000, l'Autriche 40 000, la Suisse 35 000, la France quelque 30 000." Mađarska Italija Ujedinjeno Kraljevstvo 6992 (2001.) Irska
Skandinavske zemlje Švedska 28.000By Ancestry 2008 "1.1.2 Population by country of birth 1900–2006" in page 6 says 6,063 and "1.1.3 Population by citizenship 1900–2006" in page 10 says 2,763 Norveška 6300– Hrvati u Norveškoj Danska 5400Denmark – People Groups
Hrvatske iseljeničke zajednice Zapadna Europa – Hrvati u Njemačkoj, Hrvati u Švicarskoj, Hrvati u Austriji i Hrvati u Švedskoj Značajno doseljavanje u Njemačku zabilježeno je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća Hrvata u potrazi za boljim životnim uvjetima ili – u manjim broju – zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom kao disidenti napustili svoju domovinu.
Sjeverna Amerika – U SAD-u prve naseobine Hrvata utemeljene su na jugu ušća Mississippija. Značajno doseljavanje zabilježeno je za vrijeme zlatne groznice u Kaliforniju. I u Arizoni i Nevadi ima Hrvata – uglavnom rade u rudnicima srebra i zlata. Washington i Pennsylvania značajne su hrvatske kolonije. Južna Amerika – U Južnu Ameriku Hrvati počinju pristizati 70-ih godina 19. stoljeća. Najznačajnije hrvatske kolonije do prvog svjetskog rata utemeljene su u Argentini (najviše Hrvata). U Čileu Hrvati žive u kolonijama utemeljenim u gradovima, a bave se trgovinom i obrtom. Ima ih oko ,Diaspora Croata te će Čile biti druga zemlja na svijetu s najvećim brojem hrvatskih potomaka. U Brazilu ih je najviše u Sao Paolu. U Južnoj Americi Hrvata ima i u Boliviji, Peruu i Urugvaju. Paragvaj – Prema statističkoj studiji „Aktualno stanje i projekcije budućeg razvoja stanovništva hrvatskog podrijetla u Paragvaju" u Republici Paragvaj 2022. godine živi približno hrvatskih potomaka. Njemačka mini|Spomenik hrvatskim iseljenicima u Hamburškoj luci. Hrvatska katolička misija u Münchenu osnovana je 1948. godine. S oko 43 000 registriranih vjernika jedna je od najstarijih i najvećih misija u Njemačkoj za katolike Hrvate.
Od katastrofalnog potresa koji je pogodio Dubrovačku Republiku i sam grad Dubrovnik 1667., a koji je izazvao veliku krizu, započinje iseljavanje Hrvata i traje sve do današnjih dana.
Hrvati u Argentini Hrvati u Australiji Hrvati u Austriji gradišćanski Hrvati Hrvati u Belgiji Hrvati u Boliviji Hrvati u Brazilu Hrvati u Bugarskoj Hrvati u Češkoj moravski Hrvati Hrvati u Čileu Hrvati u Kolumbiji Hrvati u Egiptu Hrvati u Francuskoj Hrvati u Italiji moliški Hrvati Hrvati u Južnoj Africi Hrvati u Kanadi Hrvati na Kosovu Janjevci Hrvati u Mađarskoj Hrvati u Makedoniji (Kumanovo) Hrvati u Meksiku Hrvati u Nizozemskoj Hrvati na Novom Zelandu Hrvati u Njemačkoj Hrvati u Paragvaju Hrvati u Peruu Hrvati u Poljskoj Hrvati u Portugalu Hrvati u Rumunjskoj karaševski Hrvati Hrvati u Rusiji Hrvati u SAD-u Hrvati u Siriji Hrvati u Slovačkoj Hrvati u Sloveniji (razlikovati od autohtonih) Hrvati u Srbiji Hrvati u Sudanu Hrvati u Švedskoj Hrvati u Švicarskoj Hrvati u Tunisu Hrvati u Urugvaju Hrvati u Venezueli Hrvati u Zimbabveu
Šport U druženju i okupljanju hrvatskih iseljeničkih zajednica su veliku ulogu imala športska društva, posebice nogometni klubovi. Najčešća imena koja nose jesu Croatia, Jadran, Zrinski, Adria, Dalmacija, Hajduk, Dinamo, HAŠK, Marjan, Velebit, Mladost, Zagreb, Matija Gubec itd.
Istraživanja Već od vremena hrvatskoga narodnog preporoda prvo pojedinci, a potom i institucije (Matica hrvatska te Institut za etnologiju i folkloristiku među ostalima) počinju proučavati živote, običaje i specifičnosti hrvatskih zajednica u inozemstvu.