Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Ime Dvije su pretpostavke o podrijetlu imena Travnika. Jedna je da je označavao zatravljeni dio u dolini travnik. Druga je da je prema nazivu službenika koji je ubirao travarinu.Općina Travnik Tvrđava Stari grad (pristupljeno 15. srpnja 2019.)
Zemljopis Travnik je grad u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u središnjoj Bosni, 90 km sjeverozapadno od Sarajeva, te je ujedno glavni grad Županije Središnja Bosna. Poznat je po tome što je bio prijestolnica bosanskih kraljeva u srednjem vijeku, a kasnije i osmanskih vezira od 1686. do 1850. godine, pa i velik dio njegovog kulturnog nasljeđa datira iz tog perioda.
Općina Travnik omeđena je s devet općina: na jugu Bugojnom, Novim Travnikom i Vitezom, na istoku Zenicom, na sjeveru Teslićem, Kotor Varoši, Skender Vakufom, na zapadu Jajcem i Donjim Vakufom.
Travnik se nalazi vrlo blizu zemljopisnog središta Bosne i Hercegovine. Rijeka Lašva protječe kroz grad, od zapada prema istoku, prije svoga ušća u rijeku Bosnu. Grad Travnik se nalazi u velikoj Lašvanskoj dolini, koja povezuje dolinu rijeke Bosne na istoku s dolinom rijeke Vrbas na zapadu.
Travnik leži na nadmorskoj visini od 514 metara. Njegovo najistaknutije zemljopisno obilježje su planine Vilenica i Vlašić, koja je dobila ime po Vlasima. Vlašić je jedna od najviših planina u Bosni i Hercegovini, s nadmorskom visinom od 1943 metra.
Klima Travnik ima kontinentalnu klimu. Prosječna ljetna temperatura je 18,2 °C, prosječna zimska temperatura 5 °C.
Povijest Prapovijest Doline Bile i Lašve su plodne, što je bio dobar uvjet za nastajanje naselja još prije pet tisuća godina, u mlađem kamenom dobu. Od njih su ostali brojni arheološki tragovi, po čemu vidimo važnost i značenje ovoga kraja.Documentslide Boris Lovrinović, Lidija Sabelja: Travnik u političkoj povijesti BiH od 1878. do 1918., Mostar, siječanj 2015., str. 3 (pristupljeno 23. listopada 2018.) Tragovi naselja na prostoru Travnika sežu u daleku prošlost, kada su Kelti, Iliri i Rimljani ispirali zlato iz Lašve. Razlog rana ljudskog naseljavanja je pogodan zemljopisni položaj te prirodna bogatstva Lašvanske doline.
Brojna su prapovijesna naselja nađena u porječju Lašve kod Travnika, kao neolitska naseobina na uzvisini Crkvinama u Turbetu kod Travnika, gdje su nađene i naslage iz eneolita.Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Odluka o proglašenju Arheološkog područja – Batalova grobnica u Turbetu kod Travnika nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 25. siječnja 2005. (pristupljeno 15. srpnja 2019.)
Stari vijek Rimljani u ove krajeve stižu u Kristovoj eri i zadržali su se sve do propasti Zapadnog Rimskog Carstva 476. godine. Cijeli je kraj bio relativno gusto naseljen. Ostatci rimskih naselja su u Malom Mošunju, Putičevu, Docu, Travniku i oko Turbeta i travnički kraj bio je premrežen lokalnim putevima naslonjenih na glavnu prometnicu Salona – Argentaria. Starorimska nekropola i kasnoantički mauzolej su na Crkvinama. Gospodarstvo u rimskom razdoblju nosilo je rudarstvo. Intenzivno se eksploatirala željezna rudača o čemu svjedoče ostatci željezne troske. U dolini Lašve bio je i jedan od bogatijih rudnika zlata, što nam potvrđuju mnogobrojne gomile pijeska koje stoje uz riječne obale.
Srednji vijek U dokumentima prvi put se spominje 1463., za osmanskih osvajanja Bosne. Do 1463. nalazio se u sastavu bosanske Lašvanske županije čije se srednjovjekovno naselje oblikovalo se ispod utvrde koju je početkom 15. stoljeća sagradio Hrvoje Vukčić-Hrvatinić.
Osmanska okupacija Nakon što su Osmanlije okupirali Vrhbosnu, Travnik se zbog povoljna položaja i dalje nastavio razvijati. Razvio se kao trgovačko-obrtno središte.Zbog tih okolnosti Travnik je imao rastuću hrvatsku katoličku populaciju. Dolazak Osmanlija pridonio je pojavi pravoslavnog stanovništva. Dolazak im datira u vrijeme osmanskog osvajanja i nešto poslije osmanskog osvajanja. Prvi pravoslavci bili su akindžije, a drugi su bili katolici koji su prešli na pravoslavlje koji su zbog povlaštena položaja pravoslavaca u Osmanskom Carstvu, te represalija na katolike od strane Osmanlija i pravoslavne hijerarhije. Prvi pisani spomen Travnika datira iz 1463. godine, kada kroz njega prolazi sultan Mehmed II. El-Fatih u svom pohodu na Jajce. Važnost grada narasla je 1669. kad je bosanski vezir premjestio vezirsku rezidenciju iz Sarajeva u Travnik. Ostao je rezidencijom, uz manje prekid skoro 143 godine. U 17. i 18. stoljeću narastao je broj muslimana u travničkoj okolici. Brojno muslimansko stanovništvo nastalo je ubrzanim procesom islamiziranja. Brojni izgubljeni ratovi Osmanlija protiv Austrije rezultirali su dolaskom muhadžira iz krajeva koje je Osmansko Carstvo izgubilo u ratovima. U 18. stoljeću bio je gospodarski napredak vezirskog razdoblja čega je posljedica vrlo intenzivno naseljavanje grada muslimanskim obiteljima. Ipak, Travnik je postupno zaostajao u usporedbi sa susjednom Zenicom. Povratkom vezirske rezidencije u Sarajevo dosta je muslimanskih obitelji odselilo u Sarajevo. Zbog toga poslije po dolasku Austro-Ugarske nije bilo značajna iseljavanja muslimana iz Travnika u Tursku i zemlje koje su još bile pod osmanskom vlašću.Documentslide Boris Lovrinović, Lidija Sabelja: Travnik u političkoj povijesti BiH od 1878. do 1918., Mostar, siječanj 2015., str. 5. (pristupljeno 23. listopada 2018.) 1806. godine, Francuska otvara svoje poslanstvo u Travniku, a 1807. godine za tim se primjerom povodi i Austro-Ugarska. Francuski je konzul bio Pierre David. Pridonio je na gospodarskom polju i međusobnoj trgovini Bosne i južnih hrvatskih krajeva pod francuskom vlašću (Ilirske pokrajine), a njegova su izvješća važan povijesni izvor.Hrvatski leksikon A-K (ur. Antun Vujić) , Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., , str. 235. Godine 1851. postao je upravno središte za cijelu BiH, tj. glavni grad pokrajine.
Austro-Ugarska Austro-Ugarska zauzela je Travnik 11. kolovoza 1878. Dolazak katoličke države Austro-Ugarske donio je posvemašnji napredak. Napokon su napravljene duboke gospodarske, socijalne, političke i dr. promjene. Učinkovita nova država u kratkom je roku organizirala novu upravu, sudstvo, vojsku, osuvremenila promet, unaprijedila prosvjetu, zdravstvo i komunalnu službu. Industrijalizacija je dolaskom Austro-Ugarske konačno došla u BiH. Sveopćem podizanju BiH iz zaostalosti pridonijelo je što je habsburška država stimulirala dolazak stručnog osoblja te priljev austro-ugarskog i drugog europskog kapitala. Iz zaostalog društva s razine ranog feudalizma, došao je razvijeni kapitalizam. Nakon austro-ugarskog zaposjedanja Bosne i Hercegovine, motiviranog prodorom na Istok ali i sređivanjem nesređenih neprilika u BiH zbog kojih su bili česti ustanci bh. raje pa se Austro-Ugarska umiješala u odnose raje i osmanske vlasti. Izostanku velikog iseljavanja muslimana pridonijelo je što je Austro-Ugarska donijela sa sobom još jednu baštinu zapadne kršćanske civilizacije: slobode svim stanovnicima, zajamčena zaštita imovine i ravnopravnost svih stanovnika pred zakonom, čega nije bilo u osmanskim vremenima, kad su kršćani bili obespravljeni, pogotovo katolici. Dolaskom stručnog osoblja sa zapada pridonijelo je doseljavanju Hrvata i drugih katolika iz krajeva izvan BiH. Promijenila se vjerska, narodnosna i socijalno-ekonomska struktura grada. Narastao je udio drugih nacionalnosti u odnosnu na broj katolika i muslimana. Udio muslimanskih vjernika opao je za 21 % u prvih 30 godina austro-ugarske vlasti, sa 60-ak % na 40-ak %. Poslije zaposjedanja Travnik se razvija u zapadnom stilu, gradi se gimnazija, željeznica, uvodi se električna energija, a 1890. godine veoma kratko vrijeme radi i Teološki fakultet, kao prva visoka škola u novijoj prošlosti Bosne. Travnik je tad bio sjedište okruga.
Susjedna je Zenica napredovala brže od Travnika. Još 1879. Travnik je bio triput naseljeniji od Zenice. Netom nakon pripajanja BiH 1910. Zenica je imala 500 stanovnika više, a krajem austro-ugarske vlasti već tisuću više.
Kraljevina Jugoslavija Za vrijeme kraljevine Jugoslavije, Travnik je promijenio uloge u lokalnoj upravi i samoupravi. Od 1922. je bio sjedištem oblasti. Od 1929. pripadao je Primorskoj banovini, od 1931. Drinskoj banovini sa sjedištem u Sarajevu, a 1939. je postao dijelom Banovine Hrvatske.
Nezavisna Država Hrvatska U toku Drugog svjetskog rata, bio je u sastavu Nezavisne Države Hrvatske. Bio je sjedište Lašva-Glaž od 1941. godine. Preustrojem 1944. ta je velika župa ukinuta, a Travnik je postao sjedište velike župe Lašva-Pliva (prvotno Lašva-Rama), nastale spajanjem velikih župa Lašve i Glaža i Plive i Rame.Rajka Bućin: Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH, Arh. vjesn., god. 44 (2001.), str. 213.-214.
mini|desno|Zborna područja Domobranstva NDH Sile Osovine napale su Kraljevinu Jugoslaviju 6. travnja 1941. i napad je prošao je gotovo nezapaženo te je dosta kasnila vijest o tome. Razlog je udaljenost Travnika od glavnih gradskih i vojnih središta i glavnih prometnica i od pravaca njemačkog napada, pa ovdje nije bilo ratnih sukoba. Tad je u Travniku bilo sjedište 27. puka Vojske Kraljevine Jugoslavije, stacioniran u Travniku, nakon mobilizacije istog je dana napada prešao Savu kod Broda te pošao dalje po Slavoniji. 10. travnja proglašena je NDH i ušao je Travnik u sastav te države. Ovuda je prošao i Đački bataljun Vojske Kraljevine Jugoslavije koji nakon 15. travnja povukao se ka Jajcu i Varcar Vakufu gdje se sukobio s njemačkim snagama, jednim od rijetkih sukoba te vojske s njemačkim snagama prije kapitulacije Jugoslavije 17. travnja. Njemačke su snage u Travnik ušle 17. travnja bez ikakva otpora. Već 22. travnja formirana je civilna i vojna vlast u Travniku. Na mjesto gradonačelnika imenovan je Namik Ibrahimpašić, dogradonačelnika dr. Ivan Jelinović, veliki župan velike župe Lašva–Glaž dr. Nikola Tusun, dožupan Muhamed Sudžuk, tajnik župe Hamid Trebinjac, kotarski poglavar Marko Matić, ustaški stožernik poručnik Johan Dovgan, kojega je poslije zamijenio Petar Paradžik, logornik Mirko Zec Baškarad, stožernik muške ustaške mladeži Ljuban Puškarić, ustaški tabornik Travnika Drago Zličarić, upravitelj župske redarstvene oblasti Muhamed Smajilbegović, zapovjednik oružničkog krila Vilim Švob, kojega je poslije zamijenio bojnik Bervaldi, predsjednik sudbenog stola Juraj Raef, kotarski predstojnik Vladislav Bernadžikovski, a predstojnik kotarskog suda Marko Matić. Crkvena je organizacija ostala ista, ostala je upravna i vojna organizacija za uspostaviti a Travnik je imao važno mjesto kao jedno od Domobranskih popunidbenih zapovjedništava u NDH. Sjedište jedne od šest pješačkih pukovnija NDH iz BiH bilo je u Travniku. Domobransko organiziranje išlo je brže od ustaške vojnice, premda je grad odmah dobio stožernika. Prva ustaška vojna postrojba osnovana je dosta kasnije i tek u veličini satnije. Razlog boljeg organiziranja domobranstva valja tražiti što je Travnik bio značajno i važno središte domobrana. Zapovjednik III. Zbornog područja bio je pukovnik Kozelj, zapovjednik mjesta pukovnik Zuch, zapovjednik 9. pješačke pukovnije bio je prvo Artur Gustović, a potom jedno vrijeme potpukovnik Šram, a poslije njega pukovnik Franjo Šmerc. Demarkiranjem utjecajnih zona Njemačke i Italije u NDH Travnik je pripao njemačkoj zoni.Safaric Stipo Pilić: Korićani u Drugom svjetskom ratu, str. 4-5, 24. travnja 2014. (pristupljeno 15. srpnja 2019.)