mini|Upravna zgrada Hrvatskih željeznica u Zagrebu

mini|180px|Parna lokomotiva izložena u Vinkovcima

Hrvatske željeznice (HŽ) su skup javnih prometnih tvrtki koje upravljaju željezničkom infrastrukturom te putničkim i teretnim željezničkim prijevozom u Hrvatskoj.

Do 1. studenog 2012. Hrvatske željeznice bile su jedinstvena tvrtka, kad se dijele na tri samostalne: HŽ Cargo HŽ Putnički prijevoz HŽ Infrastruktura

Povijest Hrvatske željeznice osnovane su 1990. izdvajanjem Zagrebačke divizije iz Jugoslavenskih željeznica. Vozni park je bio onaj zatečen u vrijeme raspada Jugoslavije. S vremenom je moderniziran i proširivan. Prva željeznička dionica na području današnje Hrvatske sagrađena je 1860. godine u Međimurju: željeznička pruga iz mađarske Velike Kaniže (Nagykanizse) preko Čakovca i Kotoribe vodila je dalje prema Pragerskom u Sloveniji. Pruga – premda je samo manji dio prolazio preko hrvatskog područja (Međimurje je u vrijeme izgradnje bilo dio Hrvatske) – je izgrađena 35 godina nakon prve europske željezničke pruge, koja je 1825. godine bila uspostavljena između gradova Stockton i Darlington u Engleskoj."Stotinu i pedeset godina željeznice u Hrvatskoj", stranice "Savez za željeznicu" (udruga čiji su osnivači sindikati i poduzeća iz željezničkog sektora), posjećeno 8. veljače 2015. god. Pruge koje su povezivale Rijeku, najznačajniju luku na području Hrvatske, s Trstom (te dalje s Bečom), te sa Zagrebom (i dalje s Budimpeštom) puštene su u promet 1873. godine."OBILJEŽENA 140. OBLJETNICA PRUGE KARLOVAC - RIJEKA" rijeka.hr, Službene stranice Grada Rijeke, 23. listopada 2013.

Infrastruktura mini|400px|Pružna mreža u Hrvatskoj

U Hrvatskoj građevinska duljina mreže željezničkih pruga iznosi 2617 km. Od toga je 2341 km jednokolosiječnih pruga te 276 km dvokolosiječnih pruga. Elektrificirano je 1013 km željezničkih pruga, od toga: 1010 km izmjeničnim sustavom električne vuče od 25 kV, 50 Hz (AC), te 3 km istosmjernim sustavom 3 kV (DC) (Šapjane – DG).

Sigurosni sustav Trenutno najveća dozvoljena brzina na dijelovima mreže je 160 km/h. Sustav vođenja vlaka: u kolodvorima se kretanje vlakova uglavnom osigurava pomoću kolodvorskih signalno-sigurnosnih uređaja (mehaničkih, elektro-mehaničkih, elektro-relejnih), a na otvorenoj pruzi uređajima međukolodvorske ovisnosti (MO) i automatskog pružnog bloka (APB) i to uglavnom na važnijim linijama. Automatski sustav zaštite vlaka INDUSI (I60) (Autostop-uređaj)

Paneuropski koridori Hrvatske željeznice imaju u svom sastavu tri paneuropska koridora: ogranak Koridora X i ogranke b i c koridora V. Koridor X – Savski Marof – Tovarnik Koridor Vb – Botovo – Rijeka Koridor Vc – Beli Manastir – Slavonski Šamac i južni krak Metković – Ploče

Koridor X

mini|Polazak međunarodnog intercity vlaka iz Nove Gradiške Koridor X je najvažnija željeznička pruga u Hrvatskoj. Kao glavni i najprometniji hrvatski željeznički magistralni pravac, elektrificiran je i pripremljen za maksimalnu brzinu od 160 km/h (teoretski i do 200 km/h, kad bi se signalizacija prilagodila ovakvim brzinama). Također, veći dio je dvokolosiječna pruga, tehnički osposobljena za dvostrani dvosmjerni promet. Ovaj koridor povezuje Republike Sloveniju i Srbiju. Teretni promet je vrlo intenzivan, a putnički je umjeren, ali poprilično gust. Najvažnija čvorišta su ovog koridora su Zagreb i Vinkovci.

Čvorovi prema koridorskim prugama: Zagreb – Rijeka (sjecište s koridorom Vb) Dugo Selo – Kotoriba (sjecište s koridorom Vb) Strizivojna-Vrpolje – Osijek (sjecište s Koridorom Vc) Strizivojna-Vrpolje – Slavonski Šamac (sjecište s Koridorom Vc)

Odvojci prema lokalnim prugama: Banova Jaruga – Pčelić – Virovitica (ukinut promet zbog lošeg stanja kolosijeka i nedostatka sredstava za održavanje) Novska – Sisak (obnovljena pruga) Nova Kapela-Batrina – Pleternica (odvojci prema Požegi/Velikoj i prema Našicama) Vinkovci-Županja Vinkovci-Vukovar Vinkovci-Otok – granica s Bosnom i Hercegovinom Vinkovci-Osijek (pruga puštena u promet) lijevo|mini|Novi elektromotorni vlak «Končara» za HŽ (na InnoTransu 2010. u Berlinu).

Koridor Vb Republika Mađarska – Botovo – Koprivnica – Dugo Selo – Zagreb – Karlovac – Rijeka

Do 2013. posebnost ovoga koridora je bio dvostruki električni napon. Od Rijeke do Moravica u upotrebi je bio napon kontaktne mreže od 3 kV za električnu vuču. Na ostalom koridoru u upotrebi je napon od 25 kV, normiran napon u Hrvatskoj.

Projekt reelektrifikacije sustava električne vuče od Rijeke do Moravica je završen 23. listopada 2013.,"ZAVRŠETAK PROJEKTA IZMJENE SUSTAVA ELEKTRIČNE VUČE" , Službene stranice Grada Rijeke, 23. listopada 2013. čime sustav ima jedinstven napon od 25 kV.

Koridor Vc Republika Mađarska – Beli Manastir – Osijek – Đakovo – Strizivojna-Vrpolje – Slavonski Šamac – Bosna i Hercegovina – Luka Ploče

Koridor je elektrificiran od kolodvora Strizivojna-Vrpolje do kolodvora Slavonski Šamac i od granice s BiH kod Metkovića do Luke Ploče.

Pruga Vinkovci – Osijek

Prije Domovinskog rata pruga Vinkovci – Osijek je bila najvažnija sporedna linija u cijeloj državi. Imala je najviše prometa i donosila je profit. Nakon 16 godina završena je i njezina obnova, pa je pruga 2009. godine ponovno puštena u promet. Tom prugom povezana su dva najvažnija slavonska grada – Osijek i Vinkovci, a vožnja vlakom na toj relaciji traje otprilike 30 minuta. Pruga je napravljena za maksimalnu brzinu od 120 km/h, iz sigurnosnih razloga se brzina ograničava na maksimalno 80 km/h.

Željeznica velike brzine Hrvatske željeznice ne posjeduju niti jednu trasu koja bi službeno podržavala brzine veće od 200 km/h, što se smatra granicom željeznice velike brzine. Koridor 10 ima Vmax od 160 km/h, što je nekada smatrano granicom željeznice velike brzine. Postoje planovi za novu nizinsku prugu Zagreb – Rijeka, koja bi imala dionice preko 200 km/h (po nekim planovima i 250 km/h). Koridor 10 je moguće minimalnim zahvatima prilagoditi za veće brzine (sama pruga je prilagođena, ali signalni sustav bi morao biti izmijenjen). Kontaktna mreža bi također trebala minimalne zahvate za 200 km/h.

Planirani željeznički pružni zahvati do 2030. Dugoročno su planirani sljedeći zahvati:

Remont – nadogradnja Vinkovci – Tovarnik → modernizacija do 160 km/h Bizovac – Osijek – Dalj → modernizacija za veće brzine Sunja – Novska → modernizacija/remont Perković – Split Predgrađe Knin – Perković Tunel kroz Učku (Rijeka – Lupoglav) → novogradnja zbog spajanja istarskih pruga s ostatkom mreže pruga Hrvatske Zagreb – Sisak → moguća nadogradnja drugog kolosijeka Kutina – Novska → remont za veće brzine mađarska granica – Dugo Selo → izgradnja drugog kolosijeka Banova Jaruga – Pčelić → remont

Potpuno nove pruge

Nove zagrebačke pruge → pružni željeznički prsten da bi se smanjilo opterećenje oko glavnog grada te prigradskog prijevoza Podsused – Samobor – Bregana → nova pruga, građena većim dijelom na trasi stare Samoborske uskotračne pruge Sisak-Caprag – Karlovac → pruga je potpuno uništena u ratnim djelovanjima tijekom Domovinskoga rata, većinom je potrebna novogradnja Sisak – Kutina (– Lipovljani) → povezivanje dva dijela paneuropskog koridora 10 Nizinska pruga Karlovac – Rijeka → pruga velike brzine, koja će se graditi za brzine od minimalno 250 km/h. → ogođeno Obilaznica Bibinje – Zadar → izgradnja tunela ispod mjesta, radi zaštite ljudi i imovine

Vozila u posjedu

Vučna vozila

dizelske lokomotive: 2041 (Đuran), 2042 (Đuran, nije u aktivnoj službi), 2043 (Kramp, nije u aktivnoj službi), 2044 (Mala karavela), 2061 (Kennedy, nije u aktivnoj službi), 2062 (Ličanka, Turnerica), 2063 (Karavela), 2131 (Jembach, nije u aktivnoj službi), 2132 (Pielstick, Jembach) električne lokomotive: 1061 (Žutka, nije u aktivnoj službi), 1141 (ASEA), 1142 (Brena) dizelski motorni vlakovi: 7121 (Macosa, Plavac), 7122 (Šveđan), 7123 (nagibni -> InterCity Nagibni, ICN), 7022 (u fazi prototipa) električni motorni vlakovi: 6011 (Gomulka, Litorina, nije u aktivnoj službi), 6111 (Mađar), 6112 (Som) dizel-električni motorni vlakovi: 7023 baterijsko-elektromotrni vlakovi: 6211 baterijski vlakovi: 6012

Vagoni

U inventarnom parku Hrvatskih željeznica nalazi se više vrsta putničkih i teretnih vagona.

Kritike HŽ je često kritiziran zbog kašnjenja vlakova. Vlakovi između Koprivnice i Zagreba su u 2018. godini prosječno kasnili 15 minuta, a u 2019. g. 20-25 minuta. U određenim slučajevima, putnici imaju pravo na naknadu za kašnjenje.

Izvori

Vanjske poveznice Sestrinski projekti

Mrežna mjesta Službena stranica HŽ Putničkog prijevoza Službena stranica HŽ Carga Službena stranica HŽ Infrastrukture HŽ Infrastruktura – Projekti HŽ Infrastruktura – Izvješće o Mreži 2015. Prezentacija nove nizinske pruge

Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz Kategorija:Željeznički promet u Hrvatskoj Kategorija:Željezničke tvrtke