240px|thumb mini|desno|240px|Karta Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina je smještena na jugoistoku Europe, na zapadnom dijelu Balkanskog poluotoka. Ukupna površina zemlje je 51.129 km². Najdužu granicu ima s Hrvatskom na sjeveru, sjeverozapadu i jugu koja iznosi 932 km, na istoku i sjeveroistoku ima 312 km granice sa Srbijom, a na istoku i jugoistoku ima 215 km dugu granicu s Crnom Gorom. Na jugu Bosne i Hercegovine, općina Neum izlazi na Jadransko more u dužini od 21 km. Granice Bosne i Hercegovine su uglavnom prirodne i čine ih rijeke Drina, Sava, i Una.
Zemljopisne cjeline
Bosna i Hercegovina sastoji se od dvije zemljopisne i povijesne cjeline: većeg bosanskog dijela na sjeveru (oko 42.000 km²) i manjeg hecegovačkog na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na Hercegovinu, a razlike se uglavnom odnose na karakteristike tla.
Krajnje zemljopisne koordinate BiH smjer sjeverna zemljopisna širina istočna zemljopisna dužina općina naselje sjever 45° 16' 30" 16° 55' 56" Bosanska Dubica Gradina Donja jug 42° 33' 00"18° 32' 24"TrebinjePodštirovnik istok 44° 03' 00" 19° 37' 41"BratunacŽlijebac zapad 44° 49' 30" 15° 44' 00"BihaćBugar Statistički godišnjak/ljetopis Federacije BiH, 2004.
Planine i nizine
Bosna i Hercegovina je većinom planinska država s karakterističnim visoravnima i kršnim poljima (Livanjsko, Glamočko i Duvanjsko) i neprohodnim šumama (npr. posljednja europska prašuma Perućica), te trenutak užim, trenutak širim riječnim dolinama i kotlinama. Na jugozapadu se nalazi visoko Dinarsko gorje te je njime odvojena od Hrvatske, a dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada prema istoku. Najviši vrh Bosne i Hercegovine je planina Maglić (2386 m), dok najniži dio zemlje je pored mora. Na sjeveru se planinski prostor spušta s mnogim brežuljcima postupno se pretvarajući u prostranu nizinu, plodnu i gospodarski značajnu bosansku Posavinu koja je dio Panonske nizine. Značajna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih bosanskih rijeka (Una, Vrbas, Bosna, Drina), od juga prema sjeveru, odnosno u slučaju Neretve od sjevera prema jugu. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između Neuma i poluotoka Klek izbija i na Jadransko more.
Najviše planine
VrhPlaninaVisinaMaglićMaglić 2386 mVolujakVolujak 2336 mPločnoČvrsnica 2228 mNadkrstacVranica 2112 mLočikaVranica 2107 mhttp://www.treskavica.org/2011/04/04/locika-2107-m/ pristupljeno 5. prosinca 2012.Zelena GlavaPrenj 2103 mĐokin ToranjTreskavica 2086 mVeliki VranVran 2074 mBjelašnicaBjelašnica 2066 mVelika LelijaLelija 2032 mBregočZelengora 2014 mCincarCincar 2005 mhttp://www.geographic.org/geographic_names/name.php?uni=-113420&fid=609&c=bosnia_and_herzegovina pristupljeno 18. kolovoza 2010. Vidi još Popis planina u Bosni i Hercegovini
Rijeke i jezera
Glavne rijeke su Sava na granici s Hrvatskom i Drina na granici sa Srbijom. U Savu utječu brojne rijeke i rječice, od kojih su najpoznatije Una, Vrbas, Bosna i Drina, koje se probijaju kroz tijesne klance u planinskom dijelu države. Neretva je najvažnija rijeka u Hercegovini, a utječe u Jadransko more. Najduža rijeka (koja ne teče prema drugim državama) je Bosna. U umjetna (akumulacijska) jezera u BiH uvrštavaju se Buško jezero, Bilećko jezero, Jablaničko jezero, Ramsko jezero itd. Od svih bosanskohercegovačkih jezera najveće je Buško jezero.
U riječna jezera spada Plivsko jezero. Najduže rijeke
Drina346 kmSava330 km (945)Neretva218 kmTrebišnjica96 kmUna214 kmBosna271 kmSana140 kmVrbas240 kmUsora77 kmVrbanja70 kmPrača57 kmSpreča112 kmUkrina53 kmKrivaja65 kmJanja53 km
Popis rijeka u BiH
Jezera
Jezera u BiH jezero površina u km2 nadmorska visina najveća dubina općina Buško 55,8 716,5 17,3 Tomislavgrad, Livno Blidinje 3,2 1180 4,5 Tomislavgrad, Posušje Boračko 0,3 402 17,1 Konjic Jablaničko 13,3 270 70,0 Jablanica, Konjic Modrac 17,1 200 17,0 Tuzla, Lukavac, Živinice Plivsko (veliko) 1,148 424 36,2 Jajce Ramsko 15,3 595 - Prozor-Rama
Klima
Klima Bosne i Hercegovine je umjereno kontinentalna s toplim ljetima i hladnim zimama koja je ponegdje ublažena utjecajem mora. Područja s velikom nadmorskom visinom imaju kratka hladna ljeta i duge oštre zime. Primorje u području Neuma i južna Hercegovina ima blage kišovite zime i vruća ljeta.
Gospodarske aktivnosti
13.60% površine Bosne i Hercegovine je plodna zemlja a 2.96% zemlje se upotrebljava za poljoprivredu, dok 83.44% zemlje je za ostalo. Neki prirodni resursi Bosne i Hercegovine su ugljen, željezo, boksit, mangan, drvo, bakar, krom, cink, i voda (hidroelektrane). Rijetki zemljotresi su jedina ozbiljna prirodna opasnost u Bosni i Hercegovini. Među najvažnijih problema s prirodom su onečišćenje zraka iz tvornica te krčenje šuma.
Naselja
Glavni grad zemlje je Sarajevo, a od većih gradova valja izdvojiti: Banju Luku, Tuzlu, Mostar, Zenicu, Bihać, Prijedor, Brčko, Travnik, Trebinje i Livno.
Izvori
bn:বসনিয়া ও হার্জেগোভিনা#ভূগোল