mini|lijevo|300px|Detaljna karta značajki Mora kiša. Arhimed je značajka označena s "G". mini|desno|300px|Mjesečev krater Archimedes u infracrvenom spektru. Slika ljubaznošću NOT i SO: M. Gålfalk, G. Olofsson i H.-G. Florén, snimljena kamerom SIRCA. Archimedes je veliki mjesečev udarni krater na istočnim rubovima Mora kiša (). T. W. Webb ga je opisao kao "jednu od najpravilnijih ograđenih ravnica", "vanjski nagib zida je vrlo složen; veličanstven objekt naspram izlazećeg ili zalazećeg Sunca".
Opis Na mjesečevoj geološkoj vremenskoj skali, Archimedes datira u gornje (kasno) imbrijsko doba. Promjer Archimedesa je najveći od bilo kojeg kratera na Moru kiša. Rub ima značajan vanjski bedem osvijetljen izbačajima i gornji dio terasastog unutarnjeg zida, ali mu nedostaje sustav zraka povezan s mlađim kraterima. Trokutasti rt proteže se 30 kilometara od jugoistočno od ruba.
Unutrašnjost kratera nema središnji vrh i preplavljena je lavom. Nema značajnih izdignutih oblika, iako se u blizini ruba nalazi nekoliko sitnih meteorskih kratera. Raspršeni pramenovi materijala iz sustava zraka leže po dnu, najvjerojatnije nataloženi udarom koji je stvorio Autolycus.
mini|lijevo|400px|Susjedne značajke: Krateri Bancroft, Spurr i Autolycus, planine Montes Archimedes i sustav brazda Rimae Archimedes Južno od Arhimeda proteže se planinsko područje Montes Archimedes. Na jugoistočnom rubu nalazi se Palus Putredinis, lavom poplavljena ravnica koja sadrži sustav brazda nazvanih Rimae Archimedes, koji se proteže na više od 150 kilometara.
Sjeverno-sjeverozapadno od Arhimeda nalaze se Montes Spitzbergen, niz vrhova u Moru kiša.
Istočno od Arhimeda nalazi se krater Autolycus.
Sjeveroistočno od Arhimeda nalazi se istaknuti krater Aristillus. Ravnica lave između Arhimeda, Aristillusa i Autolycusa tvori zaljev Sinus Lunicus u Moru kiša. Naborni greben vodi od Arhimeda prema sjevero-sjeverozapadu, presijecajući ovo more.
Dio Mjesečeve površine između Archimedesa i Autolycusa bio je mjesto udara sovjetske sonde Luna 2. To je bila prva letjelica koja je dosegla površinu Mjeseca, udarivši u površinu 13. rujna 1959.
Ime Ime mu je dala IAU 1935., po grčkom znanstveniku Arhimedu. Kao i mnogi krateri na bližoj strani Mjeseca, ime mu je dao Giovanni Riccioli, čiji je sustav nomenklature iz 1651. godine standardiziran Raniji lunarni kartografi dali su toj značajki različita imena. Karta Michaela van Langrena iz 1645. naziva je "Roma" po gradu Rimu. Johannes Hevelius ga je nazvao "Mons Argentarius" po regiji Monte Argentario u Italiji.
Satelitski krateri mini|desno|400px|Archimedes i satelitski krateri. mini|desno|400px|Archimedes (lijevo od središta) i okolno područje.
Archimedes Selenografska ... Promjer širina dužina C 31,6° S 1,5° Z 8 km D 32,2° N 2,6° Z 5 km E 25,0° S 7,2° Z 3 km G 29,1° N 8,2° Z 3 km H 23,9° S 7,0° Z 4 km L 25,0° S 2,6° Z 4 km M 26,1° N 3,2° Z 3 km N 24,1° N 3,9° Z 3 km P 25,9° S 2,5° Z 3 km Q 28,5° S 2,4° Z 3 km R 26,0° S 6,6° Z 4 km S 29,5° S 2,7° Z 3 km T 30,3° S 5,0° Z 3 km U 32,8° S 1,9° Z 3 km V 32,9° S 4,0° Z 3 km W 23,8° S 6,2° Z 4 km X 31,0° S 8,0° Z 2 km Y 29,9° S 9,5° Z 2 kmZ 26,8° S 1,4° Z 2 km Sljedeće kratere je preimenovala IAU:
Arhimed A - Vidi Bancroft (krater). Arhimed F - Vidi MacMillan (krater). Arhimed K - Vidi Spurr (krater).
Galerija
Izvori
Literatura
Vanjske poveznice
High resolution lunar overflight video by Seán Doran, based on LRO data, that passes over Archimedes about one third of the way through (see album for more)
Kategorija:Krateri na Mjesecu