Pseudoclausena je monotipski biljni rod iz porodice jasenjačevki smješten u tribus Trichilieae.<ref name=Hassler, pristupljeno 24. srpnja 2026." Prirodno područje rasprostranjenosti ovoga roda je od Indokine do Nove Gvineje.<ref name=Kew, pristupljeno 24. srpnja 2026." Ime Ime Pseudoclausena izvedeno je od grčkog pseudo, „lažan”, i imena roda Clausena, u koji je vrsta prvotno bila svrstana kao Clausena chrysogyne Miq. Epitet chrysogyne potječe od grčkih riječi chrysos, „zlato”, i gyne, „žena” odnosno ginecij, a odnosi se na zlatnožute dlačice kojima je prekrivena plodnica. Morfologija Pseudoclausena je monotipski rod stabala iz porodice jasenjačevki (Meliaceae), rasprostranjen od Indokine preko Malezije i Filipina do zapadne Nove Gvineje. Jedina vrsta, Pseudoclausena chrysogyne, raste u vlažnim tropskim nizinskim i brdskim šumama, uključujući dipterokarpne šume do približno 600 m nadmorske visine.
To je srednje veliko stablo koje naraste do 25 m. Kora je blijedosmeđa do sivkastosmeđa, a biljni su dijelovi obrasli jednostavnim dlačicama, čija se gustoća osobito na listovima može znatno razlikovati.
Listovi su naizmjenični i neparno perasti, dugi 18–42 cm, s 3–15 liski. Liske su jajaste, lancetaste ili eliptične, duge 5,3–18,5 cm i široke 2,3–6,5 cm. Najdonje su liske izrazito manje od gornjih, što je jedno od prepoznatljivih obilježja roda. Središnja i bočne žile istaknute su na donjoj strani plojke.
Cvatovi su pazušni ili smješteni blizu vrhova potpuno razvijenih izbojaka. Tirsasti su, zbijeni ili rahli, najčešće jako razgranjeni i dugi 1–10 cm. Cvjetovi su dvospolni ili muški, pa su biljke androdioecijske. Mirisni su, s jakim slatkastim mirisom, i peteročlani. Lapovi su duboko razdijeljeni, a bijele su latice slobodne, eliptične do duguljaste i crjepasto poredane.
Prašničke niti crvenkastoružičaste su i u donjoj četvrtini do polovici srasle u kratku cijev. Na vrhu su rašljaste, s uspravnim do postrance raširenim zupcima dugim 0,4–0,5 mm. Cvjetni disk nije razvijen. Plodnica je četvero- ili peterokomorna, gusto obrasla zlatnožutim dlačicama, s po jednim sjemenim zametkom u svakoj komori. Vrat tučka valjkast je i kraći od prašnika, a njuška glavičasta.
Plod je gotovo kuglasta, kožasta boba široka 1,3–2,3 cm, obično prekrivena smeđim ili rđastim dlačicama. Na vrhu nosi kratak, nesimetrično smješten kljun dug 3–5 mm, a pri dozrijevanju postaje žut. Sadržava jednu ili dvije eliptične sjemenke, duge 0,8–1,3 cm, sjajne i tamnosmeđe, bez arilusa.
Od roda Walsura najlakše se prepoznaje po neparno perastim listovima sa znatno manjim donjim liskama, zlatno dlakavoj četvero- ili peterokomornoj plodnici te dlakavoj bobičastoj koštunici s kratkim kljunom. <ref name=Flora & Fauna Web, pristupljeno 23. srpnja 2026." Galerija
Infravrste Pseudoclausena chrysogyne f. chrysogyne Pseudoclausena chrysogyne f. velutina (Ridl.) T.Clark Sinonimi Homotipski: Walsura chrysogyne (Miq.) Bakh.f. in Blumea 16: 359 (1969) Clausena chrysogyne Miq. in Fl. Ned. Ind., Eerste Bijv.: 502 (1861) Izvori
Kategorija:Rodovi Trichilieae Kategorija:Monotipski biljni rodovi