Soulamea amara, vrsta drveta ili grma iz porodice gorkuničevki. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od Bornea do zapadnog Pacifika.Kew, pristupljeno 19. srpnja 2026. Morfologija Soulamea amara Lam. je grm ili stablo, obično visoko do 5 m, rjeđe do oko 15 m. Mladi izbojci i pupovi gusto su hrđastosmeđe pustenasti.
Listovi su jednostavni, spiralno raspoređeni i zbijeni prema vrhovima grančica, nakon otpadanja ostavljaju velike ožiljke. Plojke su obrnuto jajasto-duguljaste, duge 10–35 cm i široke 4–12 cm, klinaste pri osnovi, tupa vrha, katkad s kratkim vršnim šiljkom, cijela ruba i dlakave. Središnja žila snažno je istaknuta na naličju, a usporedne bočne žile završavaju u lučnoj intramarginalnoj žili. Peteljka je duga 3–8 cm, a palistići nedostaju.
Cvat je uspravan pazušni grozd dug 3–12 cm. Cvjetovi su dvospolni, sitni, najčešće tročlani, rjeđe do peteročlani. Lapovi su uspravni, priljubljeni i kratko dlakavi, dugi 0,5–1 mm. Latice su udubljene, u početku raširene, poslije povijene unatrag, a povećavaju se do oko 2,5 × 1 mm. Prašnika ima dvostruko više nego latica i dugi su do 2 mm. Disk je smješten unutar kruga prašnika.
Plodnica je nadrasla i sastavljena od dva, rjeđe tri plodna lista, od kojih su najviše dva plodna. Plodni su listovi srasli, osim pri vrhu, a njuška je sjedeća. Plod je obrnuto srcolika, dvokrilata samara duga do 2,5 cm i široka do 2 cm, s tvrdim, plutastim perikarpom. Sjemenka je okruglasta, široka 0,5–1 cm, s tankom sjemenom lupinom i plosnato-konveksnim supkama. Staništa i rasprostranjenost Vrsta je primorska biljka, rasprostranjena od Bornea prema istoku do Mikronezije i Melanezije; u Maleziji je zabilježena na Borneu, Molučkim otocima i Novoj Gvineji. Ne raste u Novoj Kaledoniji. Tipična je sastavnica vegetacije pješčanih obala iza koraljnih grebena, a katkad se pojavljuje i nešto dublje u unutrašnjosti. Plutasti plodovi prilagođeni su rasprostranjivanju morskom vodom. Uporaba Korijen i plodovi izrazito su gorki i tradicionalno se upotrebljavaju protiv kolere, upale porebrice, grčeva, kašlja i astme te kao sredstvo protiv vrućice. Korijen se rabi i kao sredstvo za izazivanje povraćanja, a u Papui Novoj Gvineji sok zagrijanih listova nanosi se protiv ušiju. Vrsta se lako razmnožava sjemenom. PROSEA, pristupljeno 19. srpnja 2026. Galerija
Sinonimi Homotipski: Cardiocarpus amarus (Lam.) Reinw. in Syll. Pl. Nov. 2: 14 (1825) Heterotipski: Cardiophora hindsii Benth. in London J. Bot. 2: 216 (1843)
Izvori
Kategorija:Soulamea