Eksperiment s pticom u zračnoj pumpi je ulje na platnu Josepha Wrighta iz 1768. godine. Slika se odmaknula od tadašnjih konvencija prikazujući znanstvenu temu na poštovan način koji je prije bio rezerviran za scene od povijesnog ili religijskog značaja. Slika je u posjedu Nacionalne galerije u Londonu od 1863. godine i smatra se remek-djelom engleske umjetnosti.
Kontekst mini|lijevo|Filozof drži predavanje o planetariju, 1766. mini|Detalj s reakcijama djevojčica od kojih jedna odbija i gledati tu groznu scenu, dok se mlađa drži rukom za njezinu haljinu. Iza djevojčica se nalazi, najvjerojatnije, njihov otac koji ih tješi, ali ih i navodi da ne skreću pogled. Wright je bio blisko uključen u prikazivanje industrijske revolucije i znanstvenog napretka prosvjetiteljstva. Naime, Wright se družio s velikim brojem znanstvenika i industrijalaca, ljudima koji su utjelovljivali napredak i industrijalizaciju. Fascinirali su ga tehnološki izumi i ideja da živi u eri napretka. U nizu takozvanih „slika uz svjetlost svijeća” iz 1760-ih prikazuje nejasnu, ali iščekujuću atmosferu koja je okruživala znanstvene eksperimente u to vrijeme, kojima je i sam svjedočio. Tipičan primjer je eksperiment s pticom u zračnoj pumpi.
Do vremena kada je Wright naslikao svoju sliku, zračne pumpe bile su relativno uobičajen znanstveni instrument, a putujući „predavači prirodne filozofije”, obično više zabavljači nego znanstvenici, često su izvodili „eksperiment sa životinjom u zračnoj pumpi” kao središnji dio svoje javne demonstracije.Elliott 2000., str. 61–100. Izvođeni su u gradskim vijećnicama i drugim velikim zgradama za publiku koja je kupovala ulaznice, ili su ih rezervirala društva ili za privatne prikazivanja u domovima bogatih, što je okruženje sugeriralo u oba Wrightova demonstracijska djela.Egerton, 1998., str. 337.–38.
Slika Slika prikazuje prirodnog filozofa, preteču modernog znanstvenika, koji rekreira jedan od Boyleovih pokusa sa zračnom pumpom (danas poznata kao vakuumska pumpa), u kojem se ptici oduzima zrak pred skupinom promatrača. Članovi skupine pokazuju razne reakcije, poput tuge, nevjerice i užasa, ali za većinu publike znanstvena znatiželja nadvladava brigu za pticu (kakadu). Središnja figura gleda iz slike kao da poziva gledatelja na sudjelovanje u ishodu.
Scena je teatralna i napeta. Dugokosi znanstvenik divlje gestikulira, a skupina promatrača ga sa strahopoštovanjem promatra, čija lica zrače i čuđenjem i strahom da bi stvari mogle poći po zlu. S desne strane, djevojka okreće lice, gotovo kao da svjedoči mučeništvu - znanost uzdignuta na razinu religije.Walther, str. 382.
Wright pojačava dramatični utjecaj uporabom kjaroskura koji podsjeća na Caravaggia (tenebrizam). No, u Caravaggiovom djelu izvor svjetlosti obično dolazi izvana, iz nepoznatog izvora, čime stvara nadnaravni (vjerski) efekt. Wright iz Derbyja koristi središnje postavljenu sumpornu lampu u domaćem okruženju, čime namjerno ističe svjetovnu situaciju.
Eksperiment s pticom u zračnoj pumpi smatra se pandanom djela Filozof drži predavanje o planetariju, naslikanog u istom razdoblju. Oba djela su vrlo slična po kompoziciji i atmosferi, ali je prvo kaotičnije, dok je njegov pandan očito uređeniji, tj. znanstveno formalniji.
Wrightove „slike pri svjetlosti svijeća” smatraju se pretečama romantizma u prvoj polovici devetnaestog stoljeća zbog njihove čežnje za „novim dobom”.
Literatura i izvori
Egerton, Judy, Wright of Derby, Tate Gallery, 1990., str. 296. ISBN 1-85437-037-5 Elliott, Paul, The Birth of Public Science in the English Provinces: Natural Philosophy in Derby, c. 1690–1760, Annals of Science 57 (1), 1. siječnja 2000., str. 61.–100. doi:10.1080/000337900296308 Ingo F. Walther (ur.), Masterpieces of Western Art I, Taschen, Köln 2005., str. 382. ISBN 3-8228-4746-1 Stephen Farthing (ur.), 1001 schilderijen die je gezien moet hebben! Librero, 2012., str. 317. ISBN 978-90-8998-209-4
Vanjske poveznice Službene stranice, Nacionalna galerija, London
Kategorija:Neoklasicizam Kategorija:Slike iz 18. stoljeća Kategorija:Kolekcija Nacionalne galerije u Londonu