Riječno korito ili korito vodotoka je bilo koja duga, uska, ukošena depresija (kanal) na kopnu koju je napravio vodotok.
Karakteristike
Širina korita može biti svega metar kod potoka do nekoliko kilometara kod najvećih rijeka. Korito može imati tekuću vodu, ali i ne mora – vadiji imaju vodu samo povremeno.
Vodotoci mogu izdubiti svoja korita u čvrstim stijenama ili u pijesku, glini, mulju ili drugim nekonsolidiranim materijalima koji su najčešće rezultat prijašnjeg taloženja.
Korita usječena u tvrdo tlo uglavnom su stabilnija i najčešće imaju strmije padine, manju širinu i veće lokalne varijacije nagiba. Ona često imaju brzake i slapove u svom gornjem toku. Većinom su ravnija (bez meandara) jer voda nastoji slijediti rasjede, spojeve ili druge slabe točke u strukturi tla.
thumb|left|240px|Presjek riječnog korita
Donji (nizvodni) tokovi rijeka ili potoka obično imaju aluvijalna korita, koja nisu toliko strma i imaju blaži nagib i nemaju kamene izbočine. Ta se korita neprestano mijenjanju kako po visini, tako i po širini, i meandriraju i vrlo su rijetko pravolinijska. Uska, vijugava aluvijalna korita imaju više mulja i gline od vertikalnijih i širih korita. Koritima od pijeska vegetacija stabilizira obale.
Oblik ili presjek riječnog korita zavisi o istjeku vodotoka, količini i veličini nataloženog sedimenta i o otpornosti na eroziju tla na dnu i bokovima korita. U svom donjem toku, veći vodotoci (sa većim istjekom) imaju veći omjer širine i dubine. Bočne stranice im zavise o količini mulja i gline u sedimentima i erozivnoj snazi toka. Strme obale uglavnom imaju korita izdubljena u tlu bogatim glinom.
U brojnim slučajevima presjek korita vodotoka – je gotovo trapezoidan i postaje asimetričan na krivini, a najdublji dio pojavljuje se na vanjskoj strani krivine.
Izvori
Vanjske poveznice
korito (na portalu Hrvatski mrežni rječnik)
Kategorija:Rijeke Kategorija:Geomorfologija Kategorija:Hidrografija