Zaljev Biafra je zaljev Atlantskog oceana na zapadnoafričkoj obali, dug nekih 600 km.
Osobine i povijest
Proteže se isprva prema istoku, a zatim prema jugu, od ušća rijeke Nun u rijeku Niger u Nigeriji do Rta Lopez u Gabonu.
On je najdublji zaljev Gvinejskog zaljeva, omeđen jugoistočnom Nigerijom, Kamerunom, Ekvatorijalnom Gvinejom i sjeverozapadnim Gabonom. U zaljev uvire dio delte Nigera i rijeke Ogooué, Cross, Sanaga i brojne manje. Unutar zaljeva nalazi se nekoliko otoka, od kojih je najveći Bioko, koji pripada Ekvatorijalnoj Gvineji.
Najveće luke u zaljevu su Malabo (na Bioku), Port Harcourt i Calabar (Nigerija), Douala (Kamerun), Bata (Ekvatorijalna Gvineja) te Libreville i Port-Gentil (Gabon).
Povijest
Između 16. i 19. stoljeća, zaljev Biafra bio je poprište velike trgovine robljem, koja se većinom odvijala preko nigerijskih luka Brass, Bonny, Opobo i Calabar. Do 1830-ih trgovina palminim uljem nadmašila je trgovinu robljem i zadržala je svoju važnost do današnjih dana. Danas ju je nadmašila nafta, otkrivena krajem 1950-ih u Delti Nigera.
Po zaljevu je ime dobila secesionistička Republika Biafra (1967. – 1970.).
Izvori
Vanjske poveznice
Bight of Biafra (na portal Encyclopædia) Bight of Biafra (na portalu Encyclopædia Britannica)
Kategorija:Zaljevi Atlantskog oceana (Afrika) Kategorija:Vodene mase u Nigeriji Kategorija:Vodene mase u Ekvatorskoj Gvineji Kategorija:Vodene mase u Gabonu Kategorija:Vodene mase u Kamerunu Kategorija:Vodene mase Gvinejskog zaljeva