Masonologija (fran. Maçonnologie) je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem slobodnog zidarstva primjenom metoda akademskog istraživanja.
Definicija Masonologija se može definirati kao znanost o slobodnozidarskoj pojavi, koju razmatra ne samo u njezinoj povijesnoj dimenziji, već i u području književnosti, filozofije i sociologije. Također proučava, iako u manjoj mjeri, njezine političke, pravne, psihološke, ekonomske, heraldske, numizmatičke, filatelijske, muzikološke te socio-kulturne i antropološke aspekte, kao i povijest umjetnosti. S druge strane, njezine semiološke, psihoanalitičke i etnopsihijatrijske dimenzije još su uvijek relativno neistražene.
Historiografija
Prvi slobodnozidarski dokumenti nisu razlikovali povijesne činjenice od legendi. Povijesna masonologija pojavljuje se tek u prvoj polovici 19. stoljeća u Njemačkoj, u doba tübingenske povijesno-kritičke škole. Taj novi duh istraživanja zatim se širi Engleskom krajem stoljeća, osobito oko istraživačke Lože "Quatuor Coronati".
U Francuskoj je prve značajne znanstvene studije proveo René Le Forestier (1868. – 1951.), istraživač koji sam nije bio slobodni zidar. Međutim, tek od 1950-ih godina povjesničari poput Pierrea Chevalliera (1913. – 1998.) počinju se istinski udaljavati od isključivo faktografske metode te povezivati razvoj slobodnog zidarstva s društvenim, političkim i kulturnim procesima u zemljama u kojima ono djeluje, osobito s razvojem oblika društvene povezanosti i građanske društvenosti. Danas je najviše istraženo i najbolje poznato slobodno zidarstvo 18. stoljeća, ponajviše zahvaljujući poticajima i radu Francuskog društva za proučavanje 18. stoljeća.
Poteškoće Razvoj masonologije dugo je nailazio na prepreke, osobito u Francuskoj, zbog činjenice da su njezina istraživanja bila predmet sukoba između protivnika i pristaša slobodnog zidarstva. Ta suprotstavljena tabora, iako s potpuno različitim ciljevima, ponekad su dolazila do istih, ali pogrešnih zaključaka. Dobro poznat primjer toga može se vidjeti krajem 19. stoljeća, u tada raširenoj legendi prema kojoj je slobodno zidarstvo potajno organiziralo Francusku revoluciju.
Masonologija se suočava i s golemim opsegom unutarnje slobodnozidarske produkcije, koja se većinom sastoji od osobnih radova što odražavaju maštu i raznolikost pojedinačnih tumačenja samih slobodnih zidara, ali rijetko pokazuju veću epistemološku strogost. Njezino proučavanje dodatno otežavaju i unutarnje rasprave unutar velikih loža, poput one o slobodnozidarskoj regularnosti, koje se ne mogu promatrati na isti način ako se razmatraju iz doktrinarne perspektive ili isključivo kroz metodologiju društvenih i humanističkih znanosti.
Po državama Belgija U Belgiji od 1983. godine postoji sveučilišna katedra za masonologiju, nazvana Katedra Théodore Verhaegen (Chaire Théodore Verhaegen), sa sjedištem na Slobodnom sveučilištu u Bruxellesu. Ova katedra, poznata na međunarodnoj razini, redovito okuplja stručnjake za slobodno zidarstvo na tematskim znanstvenim skupovima, čiji se zbornici objavljuju u časopisu Le Pavé Mosaïque, specijaliziranom za slobodnozidarske studije i izdavanom u nakladi Dervy.
Katedru je osnovao sveučilišni profesor Hervé Hasquin pod pokroviteljstvom Velikog orijenta Belgije. Ovu jedinstvenu instituciju potom je vodio Luc Nefontaine, istaknuti poznavatelj i autor brojnih djela o slobodnom zidarstvu, među kojima i njegova doktorska disertacija, posvećena historiografiji, fenomenologiji i hermeneutici simbola slobodnog zidarstva.
Francuska Francuska zauzima istaknuto mjesto u razvoju suvremene masonologije, zahvaljujući brojnim istraživačkim inicijativama, znanstvenim časopisima i institucijama posvećenima proučavanju slobodnog zidarstva. Najuglednija publikacija na tom području jest časopis Renaissance traditionnelle, koji je osnovao René Guilly (poznat i pod pseudonimom René Desaguliers), a danas ga uređuju Roger Dachez i Pierre Mollier. Na kongresu Cornerstone Society 2007. godine, koji je organizirao član Lože "Quatuor Coronati" imenom Acaster, ovaj je časopis proglašen najvažnijom slobodnozidarskom publikacijom na svijetu, uključujući i one anglosaksonske. Isto priznanje potvrdio je i časopis Freemasonry Today u listopadu 2007. godine. Brojne lokalne inicijative dovele su do osnivanja masonoloških udruga, poput Prijatelji tradicionalne renesanse Provanse (Les Amis Provençaux de Renaissance Traditionnelle; APRT), koje proučavaju i promoviraju istoimeni časopis s tradicijom duljom od četrdeset godina. Masonski institut Francuske (IMF), kojim također predsjeda Roger Dachez, ima za cilj popularizaciju kulturne baštine slobodnog zidarstva te promicanje masonoloških istraživanja. Njegovim radom upravlja znanstveno vijeće sastavljeno od sveučilišnih profesora i povjesničara. Unutar Nacionalne velike lože Francuske djeluje istraživačka Loža "William Preston", koja se posebno ističe na području povijesnih studija o slobodnom zidarstvu, dok se publikacija Les Cahiers Villard de Honnecourt i dalje smatra referentnim izvorom za istraživače. U okviru Velikog orijenta Francuske djeluje Institut za slobodnozidarske studije i istraživanja (Institut d’études et de recherches maçonniques; IDERM), koji izdaje časopis Chronique d'histoire maçonnique. Institut već dugi niz godina značajno doprinosi proučavanju povijesti slobodnog zidarstva, a iako mnoge druge velike lože nemaju službene odnose s Velikim orijentom Francuske, francuski i britanski stručnjaci pomno prate njegov rad. Djelovanje instituta prošireno je i u pokrajinama putem IDERM Septentriona u Lilleu. Uz to, časopis La Chaîne d'union dodatno širi masonološke spoznaje Velikog orijenta Francuske. U Velikoj loži Francuske djeluje istraživačka Loža "Ivan Skot Eriugena" (Loge Jean Scot Erigène), posvećena irskom filozofu Ivanu Skotu Eriugeni, koja objavljuje Cahiers Jean Scot Érigène, časopis specijaliziran za filozofska i simbolička tumačenja. Masonologija u Francuskoj ne isključuje ni duhovitu i popularnu dimenziju, što potvrđuje književni niz Crimes et loges, koju su 2007. pokrenuli Alain Bauer i Roger Dachez u izdanju JC Lattès. Prva knjiga iz serije, Les mystères de Channel Row, donosi napetu i humorističnu istragu u Londonu 1717. godine o tajanstvenim početcima slobodnog zidarstva.
Švicarska Dana 28. rujna 1985. u Bernu je, na inicijativu Jeana Bénédicta, osnovana Istraživačka skupina Alpina (Groupe de Recherche Alpina), posvećena znanstvenom proučavanju simbolizma, rituala, filozofije, povijesti, književnosti i umjetnosti u slobodnom zidarstvu. Ova skupina postala je službeno priznata od strane Velike lože "Alpina" Švicarske godine 2002., čime je potvrđen njezin značaj kao jednog od najvažnijih istraživačkih centara masonologije u Švicarskoj.
Ujedinjeno Kraljevstvo Rad Lože "Quatuor Coronati", koja djeluje unutar Ujedinjene velike lože Engleske, predstavlja međunarodno priznatu referencu u znanstvenom proučavanju slobodnog zidarstva.
Godine 1999. osnovano je i društvo Cornerstone Society, s ciljem promicanja razumijevanja značenja i svrhe slobodnog zidarstva, osobito među suvremenim članovima i istraživačima slobodnozidarske tradicije.
Izvori
Bibliografija
Kategorija:Slobodnozidarski rječnik i koncepti Kategorija:Povijesna znanost