Kolhidske prašume i močvarna područja (gruzijski: კოლხეთის ტროპიკული ტყეები და ჭაობები) je UNESCO-ova svjetska baština u Gruziji koja obuhvaća dijelove Kolhidske nizine duž nekih 80 km toplo-umjerene i izuzetno vlažne istočne obale Crnog mora.
Njezinih sedam sastavnih dijelova pružaju niz najtipičnijih kolhidskih ekosustava na visinama od razine mora do više od 2.500 metara iznad nje. Glavni ekosustavi su drevne listopadne kolhidske prašume i močvare karakteristične kolhidske močvarne regije. Iznimno vlažne širokolisne prašume obuhvaćaju vrlo raznoliku floru i faunu, s vrlo visokom gustoćom endemskih i reliktnih vrsta, sa značajnim brojem globalno ugroženih vrsta i reliktnih vrsta koje su preživjele ledenjačke cikluse tercijara. Zbog toga su upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji 2021. godine.Colchic Rainforests and Wetlands na službenim stranicama UNESCVO-a Pristupljeno 2. studenoga 2025.
Zemljopisne odlike
mini|Jezero Paleostomi u Nacionalnom parku Kolheti. mini|Drvena žičara preko rijeke u NP Mtirala. Ukupno se zaštićeno područje sastoji od sedam sastavnih dijelova: Kintrishi-Mtirala i Ispani u Adžariji, Grigoleti i Imnati u Guriji te Pitshora, Nabada i Churia u egrelija-Gornjoj Svanetiji. U Gruziji se nalaze u sklopu Nacionalnog parka Kolheti, Strogog prirodnog rezervata Kintriši, Zaštićenih područja Kobuleti i Nacionalnog parka Mtirala. Ukupna površina lokaliteta je 31.253 ha, s tampon zonom od 26.850 ha.
Kolhidska nizina je izuzetno vlažna, s oborinama koje u nekim područjima prelaze četiri metra godišnje. To je rezultat lijevka stvorenog između Velikog Kavkaza, Malog Kavkaza i Lihijskog gorja, koji zadržava vlagu duž Crnog mora. Nizina je udubljenje koje je možda nastalo tijekom kasnog eocena ili granice oligocena i miocena.Kolhidske prašume i močvare: Nominacijski dosje (izvješće), Gruzijska agencija za zaštićena područja Pristupljeno 2. studenoga 2025. Napajaju je mnoge rijeke, od kojih je najveća Rioni.
Živi svijet
Smješteno u ekoregiji listopadnih šuma Euksina i Kolhide (cijela južna obala Crnog Mora), područje sadrži reliktne šume koje su preživjele glacijalne cikluse tijekom kvartarnih ledenih doba. Kolhidske prašume su neke od najstarijih širokolisnih šuma u zapadnoj Euroaziji. Kao utočište (refugij) tijekom pliocena, procesi evolucije i specijacije nastavili su se relativno neprekinuto. Kao rezultat toga, regija obuhvaća vrlo raznoliku floru i faunu, s velikim brojem endemskih i reliktnih vrsta. Područje je dom za gotovo 1100 vrsta vaskularnih i nevaskularnih biljaka, uključujući 44 ugrožene vrste. Među tim biljnim vrstama su kavkaski orah (Pterocarya fraxinifolia), endemski kolhiški bršljan (Hedera colchica) i ugroženi pontski hrast (Quercus pontica).
Na lokalitetu je uočeno i gotovo 500 vrsta kralježnjaka, s preko 300 vrsta ptica, 67 vrsta sisavaca, 55 vrsta riba, 15 vrsta gmazova i 10 vodozemaca. Regija je ključno odmorište za mnoge globalno ugrožene grabljivice kao što je patuljasti orao koji migrira kroz usko grlo Batumija. Pored toga, ovo je stanište mnogim vrstama močvarnih ptica, uključujući velikog ćubastog gnjurca. Vodozemne vrste uočene na lokalitetu uključuju ranjivog kavkaskog daždevnjaka (Mertensiella caucasica) i kavkasku peršinovu žabu (Pelodytes caucasicus), a 4 vrste guštera roda Darevskia pronađene su unutar zaštićenih područja. Ta područja također pružaju neka od posljednjih preostalih staništa za kritično ugrožene vrste riba, uključujući belugu (Huso huso) i kolhidsku jesetru (Huso colchicus).
Izvori
Poveznice
Bjeloveška šuma Komijske prašume
Vanjske poveznice
Nacionalni parkovi Gruzije Posjećeno 2. studenoga 2025. Google umjetnost i kultura: Priča Posjećeno 2. studenoga 2025.
Kategorija:Svjetska baština u Aziji Kategorija:Prašume