Građevni kombinat Međimurje, poznat i kao GK Međimurje, bio je veliki hrvatski gospodarski subjekt čija je temeljna djelatnost bila građenje i proizvodnja građevnog materijala. Sa sjedištem u Čakovcu, u Međimurskoj županiji, bio je jedna od perjanica međimurskog gospodarstva i među najznačajnijim graditeljskim kompanijama u SFR Jugoslaviji u svojoj djelatnosti, izvodeći radove na nizu velikih objekata, od hotela na jadranskoj obali, preko bolnicâ, školâ i poslovnih zgrada u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima (na primjer, zgrada INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu), do sportskih objekata, među kojima su najpoznatiji oni za Zimske olimpijske igre 1984. u Sarajevu.
Povijest
Povijest GK Međimurja počinje 1960-ih, kada je nekoliko manjih građevnih poduzeća u društvenom vlasništvu spojeno 1. listopada 1963. godine u veliku poslovnu organizaciju pod nazivom Građevno poduzeće Međimurje, koja se bavila podizanjem svih vrsta objekata, obuhvaćajući poslove arhitektonskog projektiranja, pripremnih i zemljanih radova, izrade konstrukcija, zidanja i montaže, te izvođenja instalaterskih i završnih građevinskih radova. Osim toga, u sklopu poduzeća su se nalazile ciglana, šljunčara i betonara, a nešto kasnije i pilana. Već nekoliko godina nakon osnivanja poduzeće je zapošljavalo oko 2200 radnika i imalo ukupni prihod od 200 milijuna dinara.
Značajan poslovni događaj zbio se 1978. godine, kada je GK Međimurje spojen s Hidrotehnikom, čakovečkim poduzećem specijaliziranim za vodograđevne radove, vodovode i odvodne sustave. Nastala je Radna organizacija Građevni kombinat Međimurje s više od šest tisuća djelatnika, a poslovanje je prošireno i na djelatnost niskogradnje, opskrbe energentima i komunalnih poslova. Tijekom 1980-ih godina poduzeće je imalo najveći opseg poslovanja – diljem Hrvatske, ali i u drugim republikama Jugoslavije – a zapošljavalo je preko 8000 radnika.
Osamostaljivanjem Republike Hrvatske došlo je velikih promjena, najprije preimenovanjem Radne organizacije u Društveno poduzeće Građevni kombinat Međimurje, zatim pretvaranjem pojedinih poslovnih cjelina u dionička društva te formiranjem Poslovnog sustava GK Međimurje. Na dan 31. prosinca 1991. bilanca stanja iskazala je aktivu (imovinu) GK Međimurja u visini od 1.010.603.000 hrvatskih dinara, odnosno preračunato 18.374.600,00 njemačkih maraka. Uslijedilo je razdoblje privatizacije, koje je trajalo od 1992. do 2000. godine, kada su dionička društva provela potrebnu zakonsku regulativu za normalno fukcioniranje pojedinog trgovačkog društva.
Spletom okolnosti (rascjepkanost Poslovnog sustava, situacija na građevinskom tržištu, loše upravljanje tvrtkom, nedostatak odgovarajuće radne snage, problemi s likvidnošću, akumulacijom i financiranjem i dr.) pojedina su dionička društva tijekom 1990-ih i 2000-ih godina dospjela u teškoće i prestala postojati, a nije opstao ni Poslovni sustav, koji je brisan iz Sudskog registra Trgovačkog suda dana 8. studenog 2010. godine. Neke od tvrtki iz sustava (na primjer Međimurje PMP, Međimurje-plin, EKO-Međimurje, Međimurje-Tegra i Instalomont-Termocentar) uspjele su se održati i proširiti poslovanje.
Galerija
170px|centar<p style="font-size: 85%">Hotel Belvedere u Dubrovniku170px|centar<p style="font-size: 85%">Zgrada INA-e u Zagrebu190px|centar<p style="font-size: 85%">Sportska dvoranaGraditeljske škole u Čakovcu
Vidi još Međimurska trikotaža Čakovec Stadion SRC Mladost
Izvori
Kategorija:Hrvatske građevinske tvrtke Kategorija:Gospodarstvo Čakovca Kategorija:Građevinarstvo